Nakon Bosanske knjige mrtvih, koja je pobrojala 100.000 žrtava rata u Bosni i Hercegovini, sarajevski Istraživačko-dokumentacioni centar dovršava internetski digitalni memorijal – Bosanski atlas ratnih zločina, gdje će na jednom mjestu uz pomoć Google Earth tehnologije biti dostupni podaci o lokacijama, počiniteljima i žrtvama ratnih zločina u ratu u BiH. Projekt je nakon Srbije predstavljen i u Hrvatskoj, a namijenjen je u prvom redu obiteljima žrtava, mladima i medijima.
Pročitajte i ovo: Zašto su ratni zločinci 'vredniji' od žrtava?U studenom će, nakon desetgodišnjeg rada, koji se oduljio zbog nedostatka novaca, biti na internetu svima dostupan Bosanski atlas ratnih zločina, digitalni interaktivni memorijal prepun činjenica fotografija, video-zapisa, geografskih karata, presuda, popisa žrtava i drugih podataka vezanih uz ratne zločine na prostoru Bosne i Hercegovine od 1992. do 1995. godine.
„Ovaj Atlas nije napravljen da bismo mi plakali nad sobom, da bude svakome jasno. Mi smo svoje suze isplakali. Ovo je da damo do znanja našim komšijama da mi znamo šta se u Bosni desilo i ko je to uradio, i da smo spremni pružiti ruku u normalizaciji odnosa gdje ćemo jedni druge poštovati i priznavati. To je točka susretanja u Bosni, a boga mi i u regionu – priznati jedni druge. A tog priznavanja nema još uvijek, vjerujte“, kazao je direktor sarajevskog Istraživačko–dokumentacionog centra Mirsad Tokača.
Cilj Atlasa je, kako je rekao, vraćanje digniteta žrtvama, izbjegavanje da se manipulacijom brojem žrtava stvaraju mitovi, i suočavanje sa prošlošću koje nije isto za žrtve i počinitelje. Ono nije isto za Majke Srebrenice i stanovnike opkoljenog Sarajeva, i za one koji su bili na brdu, kazao je.
„Naša se društva, na žalost, još uvijek nisu suočila sa svojom prošlošću. Kako vrijeme odmiče, čak se trendovi obrću. Umjesto suočavanja mi imamo negiranje, a negiranje je određeni oblik prihvatanja počinjenog zločina, pa čak ja kažem da je negiranje i poziv na novi zločin.“
Pročitajte i ovo: U Hrtkovcima održan kongres Srpske radikalne strankeTokača je kazao kako nikakav paternalistički odnos Hrvatske ni Srbije prema Bosni i Hercegovini nije prihvatljiv, ali da se ne može govoriti o balansu u odnosu Hrvatske i Srbije prema Bosni i Hercegovini, ni sada sa haškim osuđenikom i narodnim zastupnikom u Skupštini Srbije Vojislavom Šešeljem u Hrtkovcima, koji glasno govori ono što netko drugi u političkom smislu ne smije izgovoriti, niti ratne 1993. Tada je, kako je kazao, „u Hrvatskoj bio ogroman broj ljudi koji su branili ono što Bosna jest“. On je dodao kako su voditeljica zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlošću Documente Vesna Teršelič i on zaključili kako bi ovakav atlas ratnih zločina trebalo napraviti i za Hrvatsku.
„Čak je lakše da ga se napravi nego naš, jer je ipak, hvala bogu, počinjeno manje zločina“, rekao je Tokača.
Tokača ima podatke o hrvatskim vojnicima iz Splita i Osijeka poginulim u ratu u BiH, koje će rado predati Documenti, a kaže i kako je sugerirao i Nataši Kandić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo da napravi popis Srbijanaca koji su poginuli u ratu u BiH, što je po njegovoj ocjeni tabu-tema u Srbiji.
Mirsad Tokača i Zoran Pusić
Na predstavljanju je bio i Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava koji je kazao kako je istraživanje i dokumentiranje ratnih zločina prava borba za istinu, i da se aktivisti koji na tome rade u Hrvatskoj i Srbiji susreću sa istim problemima, nerazumijevanjem i pritiscima s kojim se susreću aktivisti u BiH.
„Unatoč dobro dokumentiranim događajima, oni se negiraju, bilo da su se dogodili pred 75 godina poput Jasenovca, ili pred 25 godina. Negiraju se čak i ako postoje poimenični popisi žrtava poput ustaškog logora Jasenovac ili Bosanske knjige mrtvih, a kada toga nema – otvoren je prostor i za najdivljije manipulacije“, rekao je Pusić.
Do sada je Atlas predstavljen u više gradova u Srbiji, a nakon Zagreba slijedi još nekoliko gradova u Hrvatskoj, među kojima Tokača kao posebno važan ističe Vukovar zbog razmjera stradanja. Atlas će biti predstavljen i na Kosovu, a dogovara se i predstavljanje u Crnoj Gori. Reakcije su, kako kaže, svugdje bile pozitivne, osim u Beogradu gdje je prosvjedovala grupa ljudi koja negira da je u Srebrenici počinjen genocid.
Na predstavljanju je bio i bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić koji je podsjetio na dogovore predsednika Hrvatske i Srbije Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića oko podjele Bosne.