Bivši visoki predstanik u BiH Paddy Ashdown u intervjuu za RSE kaže kako je pitanje referenduma u RS o sudu i Tužilaštvu BiH, stvar koja neće ostati bez odgovora međunarodne zajednice. Također smatra da korištenje bonskih ovlasti ne bi pomoglo. Iako se pažnja Evrope polako okreće u drugom smjeru moraće i dalje BiH držati na oku, ali političari moraju konačno preuzeti odgovornost ili vlast ustupiti onome ko je to spreman.
RSE: Kada govorimo o Dejtonskom sporazumu, poslije 20 godina čini se da se situacija pogoršala u odnosu na onu prije deset godina kada ste bili ovdje kao Visoki predstavnik. Nazvali ste tada Dejtonski sporazum ludačkom košuljom. Je li urađeno manje nego što ste očekivali?
Ashdown: Mislim da sam rekao da Dejton može biti ludačka košulja, ali ne treba biti. Malo je čvrstih temelja u ovoj zemlji, a jedan od njih je Dejton. Kada sam došao ovdje rekao sam da taj temelj ne može ostati bez krova. Ono što smo gradili na Dejtonu danas je ono što je važno, a radilo se. U ovoj zemlji su uspostavljene brojne reforme. Zamislite samo da je uspostavljena jedinstvena vojska koja je odgovorna državnim institucijama, jedinstveni poreski sistem... To su uradili hrabri političari u demokratskim institucijama.
RSE: Ali danas imamo prijetnje referendumom, razbijanjem tih institucija nastalih na državnom nivou poput suda i tužilaštva.
Ashdown: Zaista mi slama srce, jer sve ono što smo radili i visoki predstavnici i hrabri bh. političari danas se podriva. Kad sam došao u BiH rekao sam da nam nije prioritet demokratija, jer je ona u stvari, ovdje posmatrana kroz izborni proces, ali je to mnogo više, vladavina zakona, sloboda štampe, efikasan ustav, jako civilno društvo. Ne možete imati demokratiju bez toga. Moj prioritet je bila vladavina prava, jer bez vladavine prava neće raditi ništa drugo. Počeli smo graditi državno sudstvo i institucije koje će se boriti protiv korupcije i to protiv najjačih ljudi u zemlji. A potom je uslijedilo ozbiljno podrivanje toga. Mnogo je korupcije tamo gdje je ne bi smjelo biti, sud je oslabljen, a on je jedna od osnovnih institucija države.
Ne možete imati takav referendum ako on nije ustavno dogovoren, kao što je bio onaj u Britaniji.
Provesti to izazivajući osnovne principe Dejtona referendumom je izuzetno opasno. Da pažnja međunarodne zajednice ne bude usmjerena i bude odvučena na drugu stranu i ako ne bude radila ono što treba da zaustavi one koji prijete i pomogne onima koji rade na napretku, shvatio bih, u bilo kojoj drugoj situaciji, ali ne i na pitanju referenduma. To se ne smije desiti. Ne možete imati takav referendum ako on nije ustavno dogovoren, kao što je bio onaj u Britaniji. Ovo je očito kršenje Dejtonskog sporazuma i međunarodna zajednica mora djelovati. Mora odbraniti Dejton. Ako neko želi provesti referendum o urušavanju državnog pravosuđa i misli da međunarodna zajednica neće reagovati napravio je jako lošu procjenu.
RSE: Da li je onda Visoki predstavnik u BiH trebao reagovati na takve najave, jačim ovlastima?
Ashdown: Bonske su ovlasti velika moć. To je teško. Na kraju demonstracija moći ovisi o pristanku građana BiH. Da su oni rekli da ne mogu više da podnesu ja bih drugačije postupio, ali ja nisam nametao zakone. Da jesam šta bi onda radio Ustavni sud, jer ja ne želim da radim njihov posao. Koristio sam ih da sklonim s položaja neke ljude koji nisu sarađivali sa Haškim tribunalom. Ali ti su dani prošli i ja ne mogu zamisliti da se bonske ovlasti i danas koriste. One se ne mogu koristiti da se BiH pogura naprijed, jedino da ne krene nazad u rat. One su kao kočnica u slučaju nužde.
RSE: Ali sada pažnja Evrope opada, usmjerena je na unutrašnje probleme Unije i izbjegličku krizu, a ne više na BiH.
Ashdown: Da , ali morate da živite sa tim problemom, to je stvarnost. Istina je da je BiH bila svjetska priča broj jedan, prije deset, dvadeset godina. Danas to nije i to morate prihvatiti. Možda vam se to ne sviđa, da je u prvom planu svijeta danas problem Sirije, a ne BIH . Ili problem izbjeglica, ili problemi sa Kinom ili Ukrajinom, ali to su životne činjenice. Morate da naučite da živite s tim. Činjenica je da međunardona pažnja prema BIH neće biti ista kao što je to bila u prošlosti.Takođe međunarodna sresdstva i politčka volja neće biti isti. Ali, na kraju, ova se zemlja sada mora sama podići.
RSE: Da li su bh. političari sposobni da provedu sve što se očekuje od njih?
Ashdown: Ako su bili sposobni prije deset godina onda su sposobni i danas. Prije deset godina oni su uradili velike stvari za ovu zemlju, ogromne stvari. Nemojte govorite da se i sada to ne može uraditi. U to ne vjerujem. Mislim da smo izgubili jednu viziju, i smatram da smo izgubili pažnju međunarodne zajednice Te dvije stvari idu ponovo zajedno. Nema razloga zašto se to ne bi ponovo uradilo.
Ako bh. političari nisu spremni da rade i obezbjede ovoj zemlji budućnost sa funkcionalnom državom, decentralizovanom, kao dio Evrope, onda bi trebali da ustupe prostor drugima koji to mogu uraditi. Dobar primjer toga je Mladen Ivanić koji je kao Srbin odlučio da prostor ustupi i drugima. Volio bi da vidim više takvih primjera.