Više od 42.000 ljudi poginulo je u zemljotresima koji su zadesili Tursku i Siriju, koja je pod posebnim teretom nakon više od decenije sukoba, ekonomskih sankcija i unutrašnjih podjela.

Godinama politički izolovan, sirijski predsjednik Bašar al-Asad (Bashar al-Assad) primio je značajan broj poziva i pomoći najprije arapskog svijeta, te je pristao da otvori više graničnih prijelaza kako bi omogućio veći dotok humanitarne pomoći Ujedinjenih nacija (UN) za žrtve zemljotresa.

Analitičari smatraju da bi Asad mogao iskoristiti katastrofu nakon zemljotresa za jačanje regionalne podrške i ublažavanje izolacije svoje zemlje, pišu svjetski mediji.

Pokušaji 'rehabilitacije imidža'

Nakon razornih zemljotresa u širem dijelu sjeverne Sirije i južne Turske, koji su odnijeli desetine hiljada života, porušili domove, uništili infrastrukturu i izbacili milione ljudi na hladnoću, pomoć svijeta gotovo je preplavila Tursku. Međutim, nebrojeni Sirijci su ostali zanemareni i ignorisani, prisiljeni da skoro golim rukama kopaju za preživjelima i danima čekaju na bilo kakvu pomoć izvana, napisao je Vašington post (The Washington Post).

Konvoj Ujedinjenih nacija (UN) od 17 kamiona koji su prevozili neophodne zalihe, uključujući materijale za skloništa, prošao je 14. februara preko kontrolnog punkta Bab al-Salam u sjeverozapadnu Siriju koju drže pobunjenici, istakao je list, dodajući da su i sami zvaničnici UN-a ipak prepoznali kako je to samo kap u moru ogromne potrebe u regionu.

Pročitajte i ovo: Prvi konvoj pomoći UN-a ušao u sjeverozapadnu Siriju sa novootvorenog prelaza

Na sjeverozapadu Sirije živjele su milioni ljudi raseljenih zbog 11-godišnjeg građanskog rata u Siriji i žrtava niza brutalnih kampanja bombardovanja pod Asadovim režimom koji je dugo manipulisao isporukom strane pomoći tom području, napisao je Vašington post.

Dok je fokus opravdano stavljen na zapanjujuću humanitarnu krizu, pojedini analitičari smatraju da Asad koristi katastrofu kako bi se popustio pritisak na režim koji je više od decenije izolovan od većine zemalja međunarodne zajednice.

Proces normalizacije odnosa Asadovog režima sa pojedinim zemljama vjerovatno je i ranije počeo, napisao je u analizi Vašington post, ističući da je Tunis nedavno ponovo uspostavio formalne veze sa vladom u Damasku, dok su zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, koje su nekada bile značajna podrška sirijskoj opoziciji, također najavile značajnu pomoć zemlji nakon zemljotresa.

Poboljšanje odnosa arapskih susjeda sa Asadom može pomoći u promjeni mišljenja o režimu i na drugim mjestima, ukazuje list na mišljenja pojedinih analitičara. Asad "pokušava da rehabilituje svoj imidž pokazujući spremnost na ustupke kroz pregovore s međunarodnim akterima", kazao je Vil Todman (Will Todman) iz vašingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije.

Dogovor iza kulisa?

Dopuštajući ulazak pomoći u sjeverozapadnu Siriju koju drže pobunjenici preko više graničnih prijelaza iz Turske, Asad je popustio pred zahtjevima svojih stranih protivnika. Analitičari se sada pitaju šta on želi zauzvrat, napisao je u analizi Rojters (Reuters).

Asadova odluka koja treba proširiti pristup pomoći UN Sirijcima pogođenim razornim zemljotresom koji je ubio više od 5.700 ljudi u zemlji, označava promjenu za Damask koji se dugo protivio prekograničnoj isporuci pomoći pobunjeničkoj enklavi.

To predstavlja jedan od nekoliko načina na koje se nakon zemljotresa odvija diplomatija oko Sirije i njenog 12-godišnjeg sukoba, pri čemu se, naglasio je Rojters, čini da je Asad imao političke koristi i nada se da će dodatno profitirati.

Asad se nada da će se "Arapi okupiti oko Sirije" i pomoći u "razbijanju opsade" - što se odnosi na američke sankcije, rekao je arapski zvaničnik koji ga je sreo.

Izolovan od Zapada, Asad uživa u izljevu podrške arapskih država koje su normalizovale odnose s Damaskom posljednjih godina, posebno Ujedinjenih Arapskih Emirata, ističe agencija i dodaje da je Asad ohrabren nakon što je obavio svoj prvi zvanični telefonski razgovor sa egipatskim predsjednikom Abdulom Fatahom al-Sisijem.

Također, Saudijska Arabija je 14. februara poslala svoj prvi avion pomoći Alepu koji kontroliše Asad, što je značajan gest zaljevske države koja je još uvijek u sukobu sa sirijskim predsjednikom, napisao je Rojters, ističući da je saudijska pomoć u slučaju zemljotresa do sada išla samo u pobunjenička područja.

Pročitajte i ovo: Prvi saudijski avion posle više od decenije stigao u Siriju

S druge strane, Sjedinjene Države, iako su isključile normalizaciju veza s Asadom zbog brutalnosti njegove vlade tokom sukoba, odobrile su na 180 dana sve transakcije vezane za ublažavanje posljedica zemljotresa koje bi inače bile blokirane njihovim sankcijama Siriji.

Asadova odluka kojom se dopušta prebacivanje pomoći preko još dva granična prijelaza na tri mjeseca uslijedila je nakon brojnih apela i pošto što su Sjedinjene Države tražile rezoluciju Vijeća sigurnosti kojom bi se odobrili takvi prijelazi, napisao je Rojters uz pojašnjenje da se do sada pomoć UN dostavljala preko jednog prelaza koji je odobren rezolucijom Vijeća sigurnosti.

"Otvaranje ovih prijelaza na privremeni period zapravo Asada ne košta ništa, ali mu omogućava da izbjegne kritike i naglašava njegovu sposobnost da po volji otvori i zatvori pristup granici“, rekao je Aron Lund, saradnik u organizaciji Century International. Kazao je da je do dogovora došlo "iza kulisa, gdje Asad ili dobija nešto zauzvrat ili je odlučio da je vrijeme za gest dobre volje".

Arapski svijet i prilika za Asada

Pozivi Asadu i pomoć Sirijcima nakon razornog zemljotresa, nude politički izolovanom predsjedniku priliku da obnovi godinama prekinute veze s arapskim svijetom i dobije veću regionalnu podršku, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse) uz podsjećanje da je Arapska liga suspendovala Siriju 2011. godine.

Ujedinjeni Arapski Emirati su prva zaljevska zemlja koja je normalizovala veze s režimom nakon godina bojkota i predvodi regionalne napore za pružanje pomoći. Abu Dabi je već obećao pomoć od najmanje 50 miliona dolara i poslao je nekoliko aviona s humanitarnom pomoći.

Vladar Bahreina, koji je ponovo uspostavio diplomatske odnose sa Sirijom 2018., nazvao je Asada već u ponedjeljak, 6. februara, što je bio njihov prvi službeni razgovor u više od decenije. Liban je 8. februara poslao svoju prvu zvaničnu delegaciju na visokom nivou u Damask od početka sukoba.

Katar, optužen za finansiranje sirijskih pobunjenika, također je brzo obećao pomoć uprkos tome što nema formalnih veza. Analitičari smatraju da bi zemljotres mogao da posebno ojača veze Sirije s Ankarom jer "obje zemlje sada dijele problem koji prevazilazi granice i politička neslaganja".

"Užasna tragedija koja je pogodila Siriju i Tursku je jasna prilika za Bašara al-Asada da pokuša unaprijediti spori... proces ponovnog normalizovanja odnosa s ostatkom arapskog svijeta", rekao je za AFP Nikolas Heras (Nicholas) iz Instituta za strategiju i politiku Nju lajns (New Lines).

Iz Damaska poručuju da je vlada spremna da "omogući sve potrebne objekte" međunarodnim organizacijama za slanje pomoći koju će prihvatiti od bilo koje zemlje. Sjedinjene Države su već najavile da rade s partnerima na pružanju pomoći sirijskom narodu, ali da će biti čvrsto protiv saradnje s Asadovim režimom.

Opasnosti i prilike za Asada

Iako zemljotres donosi šansu Asadu da ublaži izolaciju svoje zemlje, barem u arapskom svijetu, tragedija koja je zadesila Sirijce nakon zemljotresa predstavlja određenu opasnost za njegov režim zbog same težine nove bijede u ratom opustošenoj zemlji, piše Asošiejtid pres (The Associated Press).

Zemlja je osakaćena ekonomskom krizom koja je dovela 90 posto njenog stanovništva u siromaštvo, ističe AP ukazujući na procjene agencija UN-a za izbjeglice prema kojima je nakon zemljotresa u Siriji vjerovatno više 5,3 miliona ljudi ostalo bez domova.

Pročitajte i ovo: Koliko je zemljotres pogoršao krizu u Siriji?

Velike borbe u građanskom ratu su se smirile prije nekoliko godina, ali Sirijci su vidjeli da se uslovi života samo pogoršavaju. Mnogi su se već mučili da priušte hranu i gorivo za grijanje. Sve veća frustracija izazvala je rijetke proteste i kritičke glasove protiv Asada na teritoriji koju drži vlada, dok bi neuspjeh u isporuci pomoći ili oporavku od zemljotresa mogao dodatno izazvati nezadovoljstvo javnosti.

Zvaničnici u Asadovoj vladi su prvih dana nakon zemljotresa tvrdili da američke i evropske sankcije ometaju isporuku pomoći Siriji i usporavaju operacije potrage i spašavanja kako bi se spasile porodice koje su još uvijek zarobljene pod ruševinama.

Ipak, sam Asad nije tražio ukidanje sankcija od zemljotresa, dok analitičari smatraju da on to neće ni učiniti jer bi zbog toga izgledao slabim pred svojim narodom nakon višegodišnje retorike protiv zapadnih zemalja.

Možda je to jedan od razloga zbog kojih Asad vidi nadu u arapskim zemljama od kojih mnoge, prema pisanju Asošiejtid presa, traže da se Sirija vrati u Arapsku ligu.

Ciničan potez koji dolazi prekasno

U sjeverozapadnoj Siriji, lokalno stanovništvo je gnjevno i na Asadov režim i na Ujedinjene nacije, za koje kritičari kažu da su učinili premalo da bi riješili problem birokratije i umanjili Asadovu dugotrajnu politizaciju pristupa pomoći.

"Neuspjeh UN da brzo reaguje na ovu katastrofu je sramotan. Kada sam pitao UN zašto pomoć nije stigla na vrijeme, odgovorili su da je to bilo zbog birokratije", napisao je u rubrici Mišljenja za CNN Raed Al Saleh, šef sirijske civilne odbrane, grupe poznate kao Bijeli šljemovi.

Al Saleh je naglasio da se susreo s Martinom Grifitsom (Martin Griffiths), podsekretarom UN-a za humanitarna pitanja i koordinatorom hitne pomoći, koji je priznao da su UN iznevjerile ljude na sjeverozapadu Sirije.

Sirijci ponovo izgubili sve

Odluku Asadovog režima da otvori dodatne prijelaze u sjeverozapadnoj Siriji za humanitarnu pomoć, Al Saleh ocjenjuje kao ciničan potez koji je došao prekasno.

"Asadov režim je godinama uz pomoć svog saveznika Rusije nastojao da pooštri pristup humanitarnoj pomoći za civile na sjeverozapadu, uprkos činjenici da se čak i prije zemljotresa oko 4,5 miliona ljudi suočilo s očajničkom humanitarnom krizom", napisao je za CNN Raed Al Saleh, šef grupe Bijeli šljemovi.