Kolor fotografije zarobljenih Armenaca u Osmanskom Carstvu

Ovu fotografiju skupine etničke armenske djece u današnjem Istanbulu u Turskoj zabilježio je francuski fotograf Stephane Passet u rujnu 1912. godine.

Portret dviju Armenki u selu Artvin, u današnjoj istočnoj Turskoj, načinio je slavni ruski fotograf Sergej Prokudin Gorski u travnju iste godine.

Nevjerojatnom slučajnošću, Passet i Prokudin Gorski, otprilike u isto vrijeme, dokumentirali su Armence u i izvan Osmanskog Carstva nedugo prije nego što je ova vjerska manjina uvelike izbrisana u onome što se naširoko naziva genocid nad Armencima.

Slika većinski etnički armenskog grada Artvina, kako ga je fotografirao Prokudin Gorski u travnju 1912.

Prokudin Gorski (1863.-1944.) bio je u višegodišnjoj misiji čiju je potporu pružao ruski car kako bi fotografirao Rusko Carstvo koristeći kompleksnu ranu tehniku kolor fotografije.

Fotografija armenskih žena i djevojaka u današnjem Istanbulu 1912. godine, koju je snimio Passet.

Passet (1875.-1941.) boravio je u Osmanskom Carstvu za potrebe projekta Archives of the Planet u cilju dokumentiranja ljudi, korištenjem francuske autokromatske tehnike fotografije u boji.

Grad Artvin, u blizini obale Crnog mora, bio je u skoro većini armenski - kada je ova fotografija načinjena 1912., ali je više puta ranih 1900-ih mijenjao patrona, od Osmanskog do Ruskog Carstva.

Etnički armenski ratni zarobljenici koje su čuvali srpski vojnici u beogradskoj tvrđavi Kalemagdan 1913. Armenci su se vjerojatno borili na strani osmanske vojske u Prvom balkanskom ratu u kojem je Osmansko Carstvo izgubilo većinu svog europskog teritorija u korist saveza kršćanskih kraljevstava Bugarske, Srbije, Grčke i Crne Gore.

Dvije godine nakon što je načinjena ova fotografija Archives of the Planeta, sustavno uništavanje armenskog naroda i njihove baštine potreslo je Osmansko Carstvo.

Od 1915. do 1917. oko 1,5 milijuna Armenaca ubijeno je u onome što mnoge zemlje, uključujući Sjedinjene Države, nazivaju genocidom nad Armencima.

Turska se protivi korištenju termina "genocid" i tvrdi da su stotine tisuća muslimana također umrle u regiji usred kaosa tijekom Prvog svjetskog rata.

Armenka u izbjegličkom kampu u Port Saidu, Egipat, 1918.

Skupina armenske siročadi u Ankari 1922. s armenskim katoličkim svećenikom.

Manja populacija Armenaca ostala je na prostoru Osmanskog Carstva nakon ubojstava u Prvom svjetskom ratu. Novo nasilje je uslijedilo.

Fotografija "armenske četvrti" današnjeg Izmira (tada poznatog kao Smirna), koja je bila ruševina kada je fotograf Archives of the Planeta posjetio taj grad na zapadu Turske 1922. godine.

Armenska i grčka područja Izmira uništena su u vatri ubrzo nakon što je grad u rujnu 1922. zauzela turska vojska u završnom poglavlju Grčko-turskog rata.

Uništena armenska četvrt Izmira 1922. godine.

Usred razaranja Izmira, najmanje tisuće armenskih i grčkih žitelja su ubijene. Turski izvori tvrde kako su Armenci i Grci zapalili vatru kako bi okaljali ugled turske vojske.

Danas je u Turskoj ostalo tek nekoliko desetaka tisuća kršćanskih Armenaca.