Desetine hiljada Argentinaca izašlo je na ulice u nedelju 24. marta kako bi obilježili godišnjicu puča 1976. godine koji je donio period nasilne desničarske vojne diktature, čije brojne žrtve negira kontroverzni predsjednik Javier Milei.
U nedelju je centar Buenos Airesa bio satima paralisan gomilom ljudi koja se okupila na jednom od najvećih marševa na "Dan sjećanja, istine i pravde", pišu svjetski mediji.
Slika žrtava ljevičarskih gerila
Dok je Argentina u nedelju obilježavala najtraumatičniji datum u svojoj modernoj istoriji, vojni puč 1976. godine koji je uveo brutalnu diktaturu, predsjednik Javier Milei je objavio zapanjujući video u kojem se traži pravda, ali ne za one koji su patili pod represijom hunte, već za žrtve ljevičarskih gerila prije puča i zavođenja diktature.
Milei je objavio video u trajanju od 12 minuta dok su desetine hiljada demonstranata, podizali transparente na kojima je pisalo "Nunca mas" (na španskom: "nikad više") u centru Buenos Airesa kako bi se obilježila 48. godišnjica puča i sedam godina diktature u kojoj je ubijeno ili nasilno nestalo 30.000 ljudi u sistemskim kampanjama koje su ostavile traume u zemlji, napisao je Associated Press (AP).
"Bilo ih je 30.000" ispisano na licu osobe koja učestvuje na demonstracijama na kojima se obilježavaju žrtve posljednje diktature u Argentini, Buenos Aires, 24. mart 2024.
Video predsjednika, koji je izabran u decembru, spominjao je "druge mrtve" prije puča, što je u skladu sa konstantnim naporima ultradesničarskog ekonomiste, Mileia, da promijeni nedavno istorijsko sjećanje Argentine.
Protivnici vide razlog izjednačavanja nasilja gerilaca sa državnim terorom u opravdavanju represije vojne hunte nad svima koji se smatraju subverzivnim.
"Za potpuno sjećanje kako bi postojala istina i pravda", napisao je Milei na platformi X u nedelju, 24. marta uz video.
"Oni koji su odgovorni za te zločine ne mogu da prođu nekažnjeno", napisala je potpredsjednica Victoria Villarruel uz naslov "Nije bilo 30.000".
Prije nego što je postala potpredsjednica, Villarruel je bila poznata kao marginalna aktivistkinja koja je išla u zatvorske posjete lideru vojne hunte Jergeu Rafaelu Videlai, dovodila je u pitanje procjenu grupa za ljudska prava o 30.000 nestalih i osnovala je organizaciju koja je promovisala žrtve ljevičarskih militanata.
Njen stric, Ernesto Guillermo Villarruel, optužen je da je počinio zločine protiv čovječnosti u tajnom pritvornom centru.
U dramatičnom iskazivanju prkosa u nedelju, Argentinci svih uzrasta u centru Buenos Airesa su pjevali, bubnjali i nosili transparente insistirajući na rečenici: "Bilo ih je 30.000".
Ekstremni stavovi Villarruel, koje su nekada odbacivali Argentinci ujedinjeni u boli zbog sjećanja na nedavnu istoriju, sada se raspravljaju u krugovima na vrhu, rušeći konsenzus koji se održao tokom 41 godine argentinske demokratije.
'Ekscesi tokom rata 1970-ih'
I tokom predsjedničke kampanje u nevombru prošle godine, Milei je provocirao govoreći da "nije bilo 30.000", naglašavao je da "za nas, tokom 70-ih bio je rat u kojem je bilo ekscesa".
Brojni argentinski mediji izvijestili su da vlada planira da objavi video sa svojom "službenom verzijom" onoga što se dogodilo za vrijeme diktature prije 24. marta, napisao je Guardian.
Video će navodno sadržavati intervju s Luisom Labranom, bivšim članom peronističke organizacije Montoneros, koji je tvrdio da je "izmislio" broj od 30.000. Neki novinari takođe su tvrdili da vlada planira da pomiluje zatvorene režimske zvaničnike, iako su i Milei i njegova potpredsjednica Victoria Villarruel to demantovali.
Lucia Garcia Itzigsohn, kćerka dvoje nestalih u diktaturi je rekla: "Jako smo zabrinuti. Povrh našeg političkog opredjeljenja i činjenice da nas se istorija lično dotiče, ovo znači kršenje demokratskog pakta."
"Predsjednik Javier Milei i najviše vlasti zemlje ponavljaju forme poricanja i relativizacije državnog terorizma", stoji u izjavi Centra za pravne i društvene studije (CELS), organizacije za ljudska prava koja je osnovana 1979.
Baner sa slikama nestalih i ubijenih osoba tokom diktature u Argentini od 1976. do 1983. godine na demonstracijama u Buenos Airesu, 24. mart 2024.
Villarruel je bila još otvorenija u odbrani argentinskih bivših vojnih lidera rekavši da je diktatura bila "rat" između "terorista" i oružanih snaga.
Ezequiel Adamovsky rekao je da su takve ideje bile na marginama 1990-ih, kada su samo male, krajnje desničarske grupe izjednačavaje zločine gerilaca sa onim šta je radio vojni režim, ali su se donekle normalizovale pod predsjednikom Mauriciom Macrijem.
Međutim, upozorio je da je argentinska desnica dodatno radikalizovala svoj diskurs o diktaturi. "Ono o čemu sada govorimo više nije poricanje, to je direktno pravdanje diktature", rekao je Adamovsky.
Analitičari i grupe za ljudska prava upozoravaju da ovaj diskurs ima posljedice tako što, kako je rekao CELS, sada se u kasarnama odaje počast zvaničnicima režima osuđenim za zločine protiv čovječnosti uz odobrenje političkih vlasti.
Vladine politike poricanja istorije
Centar Buenos Airesa bio je satima blokiran dok se ogroman broj ljudi okupio na jednom od najvećih demonstracija u posljednjih nekoliko godina, povodom 24. marta pod nazivom "Dan sjećanja, istine i pravde", napisao je France 24.
Obično svečenom, porodičnom dešavanju pridružili su se i veliki radnički sindikati dok raste bijes zbog mjera štednje predsjednika Mileija uvedenih u borbi protiv sve veće inflacije u Argentini.
Demonstranti su nosili transparente sa sloganima "30.000 razloga za odbranu domovine", što je referenca na do 30.000 žrtava za koje se procjenjuje da su umrle ili nestale u takozvanom "prljavom ratu" hunte 1976-83. protiv osumnjičenih političkih disidenata, posebno ljevičara.
Međutim, taj broj osporava Milei, politički autsajder i samoprozvani "anarho-kapitalista" koji zagovara brojku od oko 9.000 žrtava, što je, kako kritičari kažu, "pranje istorije", napisao je France 24.
Desetine hiljada ljudi se okupilo u Buenos Airesu na demonstracijama kojima je obilježena 48. godišnjica od vojnog puča 1976. u Argentini, 24. mart 2024.
"Suočavamo se s vladom koja poriče", rekla je demonstrantkinja i aktivistkinja Taty Almedia za AFP.
"Danas više nego ikad moramo se držati sjećanja i izaći na ulice", dodala je demonstrantkinja Mariana Gianni.
Od nastavka suđenja 2006. godine za zločine počinjene u diktaturi, nakon perioda amnestije 1990-ih, osuđeno je 1.176 osoba, trenutno ih je 661 u pritvoru, a u toku je 79 postupaka, kako pokazuju podaci argentinskih sudova.