Iako Slovenija ne odustaje od jednostrane primjene arbitražne odluke o granici sa Hrvatskom, nema incidenata na problematičnoj granici na moru. Europska komisija pozvala je dvije zemlje na nastavak dijaloga i izbjegavanje incidenata. Hrvatske vlasti trebaju u kontaktima sa Slovenijom zaštititi prava svojih ribara, kaže hrvatska opozicija.
U noći sa 2. na 3. siječanj su isplovila svega trojica od nešto manje od trideset hrvatskih ribara koji love i u problematičnom dijelu Piranskog zaljeva ili Savudrijske vale, kojeg je arbitražna odluka dodijelila Sloveniji, a Hrvatska tu odluku ne priznaje i taj dio zaljeva i dalje razumije kao dio Hrvatske. Bilo ih je toliko malo dijelom zbog toga što je sezona izlova lista na izmaku, pa je i ulov slabiji, dijelom zbog slovenske najave o visokim kaznama u slučaju da budu zatečeni u problematičnom dijelu zaljeva. . Jedan od njih, Umažanin Diego Makovac je ipak riskirao, ribario je u problematičnom dijelu i pristupio mu je čamac slovenske policije.
„Približili su se bez ikakvih rotacionih svjetala i samo napomenuli da se nalazim u slovenskom teritorijalnom moru. valjda su zapisali broj, jer – kako je bio još mrak – reflektorom su osvjetlili ime i broj brodice, i kada sam završio sa dizanjem mreže ja sam se vratio na našu stranu, a oni na njihovu.“
Granica između Slovenije i Hrvatske na kopnu koja do sada nije dirana
Ribari pitaju hoće li hrvatska država umjesto njih platiti kaznu, koja po slovenskim izvorima može biti i do 40.000 eura, kao i - hoće li dobiti neku nadoknadu ako doista više neće moći ribariti do pola zaljeva? Jer, Makovac kaže da će u tom slučaju pretrpjeti priličnu štetu.
„Sigurno ćemo izgubiti 70 posto ulova iz te vale, a problem je što ćemo se pomaknuti južnije, i tu će nastati gužva pa će i ulov biti manji. Biti će veći i troškovi jer ćemo se morati više udaljiti.“
Hrvatski ribari koji su pogođeni ovim graničnim sporom 3. siječnja uveče u umaškom naselju Bašanija imaju interni sastanak na kojem će pripremiti stavove za sutrašnji sastanak sa predstavnicima 4 resorna ministarstva u Zagrebu.
Ponašanje hrvatskih vlasti nije dovoljno, kažu u hrvatskoj opoziciji. Socijaldemokratski zastupnik i zamjenik ministrice vanjskih poslova u Milanovićevoj vladi Joško Klisović za naš program kaže da je lijepo što će se ribari susresti sa ministrima, ali da je puno važnije riješiti što će biti s kaznama koje Slovenci pišu hrvatskim ribarima koje zateknu u problematičnom dijelu zaljeva, a ribarima koji te kazne ne plate u slučaju da odu u Sloveniju prijeti privođenje ili čak pritvor.
„Tu sad naša država mora iznaći rješenja i sa Slovencima dogovoriti što će biti s ovim kaznama koje su trenutno napisane. Ili da se automatski ukinu, ili da se nešto drugo napravi s njima, ali one ne mogu biti pravno valjane. Jer ako su pravno valjane, državni organi Slovenije moraju po njima postupati“, rekao je Klisović.
Hrvatska obmanjuje javnost: Karl Erjavec
Slovenski ministar vanjskih poslova i najglasniji „jastreb“ oko odnosa sa Hrvatskom Karl Erjavec kazao je da hrvatska strana obmanjuje javnost, jer da dvije države nikada nisu imale „potvrđenu“ granicu“. Klisović podsjeća da je kopnena granica Hrvatske i Slovenije postojala i u vrijeme Jugoslavije:
„Ne znam o čemu Erjavec priča kada govori da nije postojala granica između dvije države. Ona je uvijek postojala i to je bila bivša republička granica,. Badinter je to i konstatirao da republičke granice prerastaju u državne onog trena kada se bivša Jugoslavija raspala. I to je jasno kao dan.“
Iako obje strane tvrde da nema nikakvih kontakata Zagreba i Ljubljane, glasnogovornica Europske komisije (EK) Nina Andreeva je na novinarsko pitanje ponovila spremnost EK da pomogne u implementaciji arbitražne odluke i pozvala obje strane „da nastave dijalog na svim razinama na konstruktivan, primjeren i nedvosmislen način i izbjegavaju bilo kakav potez koji bi naškodio bilateralnim razgovorima koji su u tijeku.“
Nema mira ni na slovenskoj strani. Predsjednik Sindikata Ministarstva obrane Slovenije Darko Milenkovič zatražio je da slovenska država 14 slovenskih vojnika koji čuvaju vojni objekt na Trdinovom Vrhu plaća kao da rade u inozemstvu. Naime, radi se o objektu na brdu kojeg Hrvati zovu Svetom Gerom i tvrde da pripada Hrvatskoj. Njega Slovenci drže od 1991. godine, a arbitražnom odlukom pripao je Hrvatskoj. Milenkovič kaže da im je svejedno hoće li biti plaćeni kao za radu u inozemstvu ili kao za sudjelovanje u međunarodnoj misiji. Erjavec je već najavio da nijedan slovenski sud neće njihov zahtjev uzeti u razmatranje.
- Mogerini: Slovenija i Hrvatska da poštuju presudu arbitražnog suda
- Hrvatska i Slovenija: Ukopavanje ili obnova dijaloga?
Slovenija i Hrvatska nisu definirale granicu na moru još od raspada SFRJ. Kada je Hrvatska započela prestupne pregovore sa EU, Slovenija je u jednom trenutku blokirala čak 14 poglavlja, i deblokirala ih je tek kada je Hrvatska pristala na ad-hoc arbitražu. Kada je jedna prijateljska obavještajna služba dostavila audio-zapise telefonskih dogovora slovenskog člana ad-hoc sudišta i predstavnice slovenske Vlade u postupku, Hrvatska je istupila iz arbitražnog procesa s argumentom da je nepovratno zagađen. Međutim, postupak je nastavljen i dovršen, Slovenije inzistira na primjeni arbitražne odluke, a Hrvatska je ne priznaje, već predlaže bilateralni dogovor o graničnoj crti.
Arbitražna odluka definira cijelu graničnu crtu. Slovenija nije dobila traženi doticaj sa otvorenim morem, ali je dobila veći dio Piranskog zaljeva (Savudrijske vale), koji je inače podijeljen crtom sredine. Na kopnu arbitražna odluka više odgovara hrvatskim početnim pozicijama u arbitraži. Hrvatski i slovenski premijeri Andrej Plenković i Miro Cerar susreli su se 19. prosinca u Zagrebu, ali nisu odustali od početnih pozicija. Slovenija od 29. prosinca jednostrano primjenjuje arbitražnu odluku, ali samo na moru. Nisu zabilježeni značajniji incidenti.