Anna Morris, vršiteljica dužnosti pomoćnika američkog ministra finansija, kazala je banke u Bosni i Hercegovini koje posluju s osobama koje su na "crnoj listi" Sjedinjenih Američkih Država riskiraju da budu sankcionirane.
"To znači ako finansijska institucija obavlja transakciju za sankcioniranu osobu ili subjekt u BiH, ta finansijska institucija ili banka izlaže samu sebe riziku sankcija. Nama je bilo veoma važno prenijeti ovu poruku bankarskom sektoru ovdje u zemlji kako bi oni shvatili eventualne posljedice sankcija", rekla je Morris 7. marta u Sarajevu, kako je citira novinska agencija Fena.
Pojasnila je da se to zove Uredba o materijalnoj podršci i da se prate aktivnosti finansijskih institucija širom svijeta.
"Razlog za ovo je sljedeći. Ako sankcionirana osoba nema imovinu ili račune u SAD-u, za međunarodne i lokalne banke bilo bi rizično ako bi dozvolili ovim stranama da imaju račune kod njih. To je važno prenijeti finansijskom sektoru ovdje, da se sankcije povezane s BiH ne odnose samo na sankcionirane osobe ili subjekte, nego nose rizik za svakoga ko podržava takve osobe ili subjekte", kazala je Morris.
Pojasnila je da to otežava tim akterima da se angažiraju u međunarodnim finansijskim transakcijama, da putuju u SAD i podiže se profil međunarodne zajednice u vezi s akterima "čije ponašanje nas ozbiljno zabrinjava".
Pročitajte i ovo: Život na američkoj 'crnoj listi'Pomoćnica američkog sekretara za finansije kaže da je "razumno očekivati" još američkih sankcija za one koji podrivaju mir, stabilnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
"I dalje smo vrlo fokusirani na ova pitanja. Kao što ste mogli vidjeti u proteklih par godina, SAD su nametnule nekoliko setova sankcija (osobama i kompanijama) u BiH u vezi s ovim aktivnostima", kazala je Morris
Istaknula je kako je došla u posjeti BiH da razgovara o širim pitanja koja se odnose na financiranje i sankcije protiv Rusije.
Navela je i razgovore o napretku koji je ostvaren u vezi sa borbom protiv pranja novca i finansiranja terorizma, aktivnostima koje podrivaju mir i stabilnost u BiH, uključujući antidejtonsku retoriku, kao i "endemsku" korupciju.
Pozdravila je nedavno usvajanje novog zakona protiv pranja novca i finansiranja terorizma na nivou BiH.
Ocijenila je da je to vrlo važan korak ka nastavku podizanja nivoa transparentnosti u vezi sa finansijskim sektorom da bi se na najbolji mogući način moglo identificirati i prekinuti finansiranje terorizma kao i pranje novca.
"Tako da zaista podržavamo aktivnosti finansijskih vlasti i svih institucija uključenih u finansijski sistem čime se jača otpornost na pranje novca i finansiranje terorizma", kazala je Morris.
Na američkim "crnim listama" je oko 1.000 osoba, kompanija i organizacija iz Bosne i Hercegovine i regije, a među njima su, pored optuženih ili osuđenih za ratne zločine i članova njihovih porodica, i brojni politički i pravosudni dužnosnici.
U posljednjih nekoliko godina, SAD je uveo sankcije većini rukovodstva entiteta Republika Srpska na čelu s Miloradom Dodikom, predsjednikom tog entiteta i vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata, zbog antidejtonskih i antiustavnih aktivnosti.
Pročitajte i ovo: Željka Cvijanović i vrh vlasti RS-a na američkoj 'crnoj listi'SAD je proteklih godina sankcionirao i Fadila Novalića, bivšeg premijera entiteta Federacija BiH, državnu tužiteljicu Dianu Kajmaković i bivšu glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić, kao i bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića.
Lista dužnosnika koji su u proteklih pet godina stavljeni na "crne liste" SAD-a, oktobar 2022.