Fahrudin Đozić iz Srebrenice ima 26 godina i studira medicinu u Austriji. Iako nije najbolji student, asistent je na svom fakultetu i drži predavanja svojim kolegama iz anatomije. Ovog ljeta će diplomirati, ali tokom cijelog vremena studiranja radio je programe u digitalnoj verziji uz pomoć kojih se anatomija ljudskog tijela lakše uči. Fahrudin sprema još nekoliko novih programa koje će koristiti studenti, ali i ljekari.
Fahrudin Đozić je pokazao veliko interesovanje za medicinu i, osim što u redovnom roku završava, usput je radio nekoliko poslova.
„Sada pišem diplomski, nadam se da ću završiti ovog ljeta. Na Medicinskom univerzitetu u Gracu radim samostalno kao predavač anatomije", kaže Đozić.
Cijelo vrijeme studiranja radio je na inovacijama. Njegov program u digitalnoj verziji pomoći će da studenti lakše savladaju anatomiju, jedan od najzahtjevnijih predmeta na medicinskom fakultetu.
„Program nudi studentima mogućnost da ne koriste mnogo knjige već multimedijalni materijal – moje animacije anatomije, koje sam ja crtao. U mogućnosti su da poslije vide sve to trodimenzionalno modelirano. Te moje animacije su sinhronizovane sa 3D modelima. Tako je knjiga nekako 'gurnuta' iz upotrebe, više se uči kroz multimediju. Program kupuju i profesori sa fakulteta, ne samo doktori", navodi ovaj student.
Njegova saznanja govore da se u Bosni Hercegovini, pa i u Austriji, još uvijek radi po skriptama. Zato će njegov program pomoći da se olakša savlađivanje anatomije.
Shvatio sam da je toliko uznapredovala multimedijalna tehnologija da se to može lako primijeniti u anatomiji: Fahrudin Đozić.
„U Sarajevu se i dan-danas, koliko imam informacije, uči iz jedne stare skripte koju su sastavili studenti kod profesora koji je studirao davno, čak možda prije Drugog svjetskog rata u Austriji, a ta skripta je napisana četrdeset i neke godine. To je ovako jedan historijski dokument, a ne udžbenik. To nikada i nije bila knjiga, nego samo studentska skripta. I danas-dan studenti uče po toj skripti. Tu skriptu nazivaju 'Drago Perović' - po tom profesoru. To je žalosno da se po tom uči, da je tako sporo došla promjena na naš univerzitet u Bosni i Hercegovini", kaže Fahrudin Đozić i ističe da se radi o jako važnom predmetu.
"Mijenjala se terminologija od tog vremena, sve se mijenjalo. Ja se nadam da je posljednjih godina došlo do nekih promjena. Posljednje tri godine nemam informacije, ali prije tri godine bila je to tačna informacija. To je žalosno. A bila je i u Austriji slična situacija. I u Austriji se uči po jako staromodnim metodama. Malo je to bolje, ima i udžbenika, ali ipak se provlače nekakve skripte koje su studenti pisali, koje su stare trideset godina", objašnjava Đozlić razloge zbog kojih se odlučio da primjeni inovacije.
"Jednostavno sam shvatio da je toliko uznapredovala multimedijalna tehnologija i načini ilustracije i animacije, da se to može lako primijeniti u anatomiji. To nije nikakva revolucionarna ideja nego je možda bio mnogo bitniji trenutak kad sam to odlučio da uradim. Ali sigurno da je teško kad samo imate tekst – prije se anatomija opisivala, recimo, 'taj organ liči na čašu'. Jednostavno, nije se to moglo da ilustruje i prikazaže u 3D-u. Onda to student čita i pokušava da zamisli, a traži onda u atlasu, koji nije napisan po toj skripti, koji nije ilustrovan po toj skripti. I ako nađe nešto u nekom atlasu, nađe, ako ne nađe, ne nađe, a profesor pita baš te stvari i baš tako. To je teško", kaže Đozić.
Fahrudin radi na još jednom značajnom projektu.
„Radi se o setu, kao naočale, koji se stavi na glavu, i vi možete da 'uđete' u tijelo, da vidite sve trodimenzionalno. To će biti sasvim nešto novo.“
Ovaj Srebreničanin uvijek se vraća u svoj rodni grad.
„Gdje god da živim i radim, ja sam u duši iz Srebrenice. Rođen sam tu. Nisam dobio mnogo podrške ni od Austrije ni od bilo koga. Moji roditelji su zaslužni za ovo sve. Oni su zadnje pare uložili u moje obrazovanje. A bitno je da svi znamo da nije vrijednost tamo negdje u Austriji, niti možda tu, u nekom opštinskom vijeću. To je u nama. U nama je vrijednost i mi možemo napraviti promjene. Ljudi poput vas i mene, mi možemo da napravimo promjene. A onda se kasnije sve samo posloži. Ako se ne posloži, dovede se drugi vijećnik, ali promjena mora doći iznutra", zaključuje Fahrudin Đozić.