Izvršni odbor Svjetske banke nedavno je odobrio novu strategiju partnerstva sa Bosnom i Hercegovinom za naredne četiri godine. Dogovoreno je niz novih projekata koje će finansirati ova međunarodna finansijska institucija. No, BiH nije iskoristila ni dosadašnja sredstva, za koja plaća kaznene kamate.
Ipak, Anabela Abreu, šefica Ureda Svjetske banke za BiH, vjeruje da će bh. vlasti biti odgovornije kada su novi projekti u pitanju. Abreu, koja je inače Portugalka, upozorava bh. vlasti ali i građane BiH da je ova godina puna izazova, te poziva na reforme navodeći primjer svoje zemlje koju je kriza već zahvatila, slična onoj u Grčkoj.
Abreu: U partnerstvu sa našim partnerima iz BiH pripremamo nekoliko projekata kao što su projekat navodnjavanja, zemljišne administracije, obnove plovnosti rijeke Save. Takođe pripremamo i dodatno finansiranje postojećeg projekta koji olakšava pristup finansiranju malim i srednjim preduzećima, koja su generator otvaranja novih radnih mjesta, a to je posebno značajno u vrijeme krize. Pored toga, takođe smo spremni pružiti podršku za druge razvojne prioritete koji se mogu pojaviti u toku našeg dijaloga sa predstavnicima vlasti u BiH. Ono što bih željela naglasiti, ovo je samo jedan od instrumenata koje Svjetska banka ima za podršku zemljama, pored toga imamo i tehničku pomoć, savjetodavnu službu i analitičke studije. Naprimjer, uskoro ćemo objaviti studiju javnih pregleda rashoda institucija, koja je korisna za pomaganje zemljama da efektivno i transparentno lociraju sredstva i koriste ih.
Abreu: Međunarodna sredstva multilateralnih organizacija kao što je Svjetska banka uključuju i naknadu za neiskorištena sredstva kako bi se vlade stimulirale da brzo provedu te projekte. Ako se zadužite na međunarodnom planu, onda je u interesu zemlje da dobijena sredstva brzo isplati i da opravda troškove zajmova aktivnim investicijama i rezultatima na terenu. Međutim, u slučaju programa Svjetske banke u BiH zapazili smo značajno poboljšanje implementacije i korištenja sredstava u posljednje tri godine.
Potrebne jake institucije i strukturalne reforme
Takođe je došlo do poboljšanja stanja u zemljišno knjižnoj registraciji, što je značajno za vladu i za ekonomski razvoj zemlje. Takođe, i energetika postaje održivija i pogodnija za okoliš. Zadovoljni smo saradnjom sa bh. vlastima na ovim projektima. Međutim, ne vidimo napredak u oblasti strukturalnih reformi. Tu je bilo vrlo teško ostvariti rezultate ili napredak na reformskom programu u zemlji. Investicije koje sam upravo spomenula su vrlo značajne u mnogim aspektima, posebno za kvalitet života stanovništva. Međutim, same po sebi nisu dovoljne za razvoj zemlje i njene ekonomije. Zato su potrebne jake institucije, zato su potrebne strukturalne reforme.
Abreu: Upravo dolazim iz Portugala. Kao što vam je poznato Portugal je u vrlo teškoj finansijskoj situaciji. Žrtve koje se traže od Portugalaca su enormne i oni prolaze kroz vrlo tešku i bolnu situaciju. Uvjerena sam, da je moja zemlja puno ranije inicirala set reformi i mjera, sada ne bi bila u ovakvoj ekonomskoj krizi. Tako da se ja nadam da će zemlje poput Portugala i Grčke biti primjer ovoj zemlji da uči na tuđim greškama. Nadam se da će to biti stimulacija za vlade, za sindikate, za boračke organizacije i za sve ostale aktere da počnu raditi zajedno, da se što prije poduzmu neophodne mjere kako bi se zemlja pripremila za bolje suočavanje sa posljedicama krize.
Ipak, Anabela Abreu, šefica Ureda Svjetske banke za BiH, vjeruje da će bh. vlasti biti odgovornije kada su novi projekti u pitanju. Abreu, koja je inače Portugalka, upozorava bh. vlasti ali i građane BiH da je ova godina puna izazova, te poziva na reforme navodeći primjer svoje zemlje koju je kriza već zahvatila, slična onoj u Grčkoj.
RSE: Svjetska banka će do 2015. godine finansirati niz novih projekata u Bosni i Hercegovini čija bi ukupna vrijednost mogla dosegnuti iznos od oko 450 miliona američkih dolara. O kojim projektima je riječ?
U slučaju programa Svjetske banke u BiH zapazili smo značajno poboljšanje implementacije i korištenja sredstava u posljednje tri godine.
RSE: Budući da BiH plaća milionske penale za neiskorištena sredstva međunarodnih finansijskih institucija, smatrate li da će najavljeni novi projekti imati drugačiju sudbinu?
Abreu: Međunarodna sredstva multilateralnih organizacija kao što je Svjetska banka uključuju i naknadu za neiskorištena sredstva kako bi se vlade stimulirale da brzo provedu te projekte. Ako se zadužite na međunarodnom planu, onda je u interesu zemlje da dobijena sredstva brzo isplati i da opravda troškove zajmova aktivnim investicijama i rezultatima na terenu. Međutim, u slučaju programa Svjetske banke u BiH zapazili smo značajno poboljšanje implementacije i korištenja sredstava u posljednje tri godine.
Potrebne jake institucije i strukturalne reforme
RSE: Svjetska banka trenutno u Bosni i Hercegovini vodi 12 projekata vrijednih više od 300 miliona dolara. Kakvi su rezultati?
Ilustracija
Abreu: Mi u Svjetskoj banci možemo biti zadovoljni onim što je učinjeno u konkretnim investicionim operacijama. Recimo, nedavno je na vodovod priključeno 40.000 ljudi koji ranije nisu imali vodu. To je vrlo značajno i može imati veliki uticaj na zdravstveno stanje stanovništva i kvalitet njihovog života. Primarna zdravstvena zaštita se takođe može poboljšati. Očekujemo da će do 2014. godine 17 procenata stanovništva imati bolji pristup i kvalitetniju primarnu zdravstvenu zaštitu i sigurna sam da će to imati uticaj na dobrobit majki, djece i cjelokupnog stanovništva.Takođe je došlo do poboljšanja stanja u zemljišno knjižnoj registraciji, što je značajno za vladu i za ekonomski razvoj zemlje. Takođe, i energetika postaje održivija i pogodnija za okoliš. Zadovoljni smo saradnjom sa bh. vlastima na ovim projektima. Međutim, ne vidimo napredak u oblasti strukturalnih reformi. Tu je bilo vrlo teško ostvariti rezultate ili napredak na reformskom programu u zemlji. Investicije koje sam upravo spomenula su vrlo značajne u mnogim aspektima, posebno za kvalitet života stanovništva. Međutim, same po sebi nisu dovoljne za razvoj zemlje i njene ekonomije. Zato su potrebne jake institucije, zato su potrebne strukturalne reforme.
RSE: Upozorili ste da će, u skladu sa evropskom krizom, BiH imati velike izazove u ovoj godini, naročito ako se uzme u obzir da je u novu godinu ušla bez državnog budžeta. Šta biste savjetovali bh. vlastima, kako da ublaže krizu?
Abreu: Upravo dolazim iz Portugala. Kao što vam je poznato Portugal je u vrlo teškoj finansijskoj situaciji. Žrtve koje se traže od Portugalaca su enormne i oni prolaze kroz vrlo tešku i bolnu situaciju. Uvjerena sam, da je moja zemlja puno ranije inicirala set reformi i mjera, sada ne bi bila u ovakvoj ekonomskoj krizi. Tako da se ja nadam da će zemlje poput Portugala i Grčke biti primjer ovoj zemlji da uči na tuđim greškama. Nadam se da će to biti stimulacija za vlade, za sindikate, za boračke organizacije i za sve ostale aktere da počnu raditi zajedno, da se što prije poduzmu neophodne mjere kako bi se zemlja pripremila za bolje suočavanje sa posljedicama krize.