Amnesty: Kako razlikovati lažni od istinitog videa?

Snimka lažnog videa na kojem se može vidjeti bivši američki predsjednik Barack Obama kako govori nešto što nikada nije rekao.

Tekst: Ron Synovitz

Kada je organizacija Amnesty International (AI) ove godine pokrenula istragu o policijskim akcijama protiv ruskih demonstranata, jedna od metoda istraživanja bila je prikupljanje i potvrđivanje video zapisa objavljenih na društvenim mrežama iz cijele Rusije od 2012. godine.

Denis Krivošejev, zamjenik direktora AI za istočnu Evropu i centralnu Aziju kaže da snimke objavljene na društvenim medijima mogu uveliko ojačati istrage o ljudskim pravima, ako se autentičnost fotografija i videa može pouzdano potvrditi.

No, vrlo često ono što se distribuira preko interneta lako se može pogrešno interpetirati u propagandne svrhe ili kao sredstvo kojim se koriste oni koji stvaraju lažne vijesti.

Sve sofisticiranji alati, poput FakeApp-a, razlog su za zabrinutost jer koristeći se FakeApp-om može se montirati tuđe lice na nečije tijelo, mogu se čuti riječi koje nikada nisu izgovorene, pokazati neke osobe na mjestu na kojem nikada nisu bili, pa čak ih staviti na događaj koji se nikad nije dogodio.

Zato je Amnesty stvorio svoj Digitalni verifikacijski sustav, mrežu od oko 100 studenata na šest sveučilišta širom svijeta koji su vodeća snaga u identifikaciji autentičnih i lažnih društvenih postova.

Različit tim volontera osposobljava se kao nova generacija istraživača za ljudska prava koji istražuju novim sredstvima i metodama kojima utvrđuju da li se radi o lažnim video snimkama, te koji mogu potvrditi da li snimke na internetu uistinu pripadaju određenom mjestu i vremenu o kojem zapis govori.

Igrač promjena

Krivošejev kaže da poplava videa i fotografija koje se dijele društvenim mrežama postaje "apsolutno igrač promjena" u istrazi ljudskih prava.

"Gledajući kako se naš rad promijenio tokom posljednjih desetak godina, sada možemo sa sigurnošću reći što je „činjenica“, a što „lažna optužba ", jer smo u mogućnosti vidjeti fotografije i video zapise o kršenjima ljudskih prava", kaže Krivošejev .

"Govorimo o nizu stvari - od kršenja prava građana na mirno okupljanje, do mučenja i nelegalnog zatvaranja ljudi“ kaže on.

Zapravo, organizacija AI je godinama pratila način na koji se ruska policija odnosi prema demonstrantima i to na jedan tradicionalni način.

"Znači prikupljali smo medijske izvještaje, obilazili lokacije, razgovarali sa svjedocima i žrtvama", kaže Krivošejev i dodaje da je Digitalni verifikacijski sustav postao neophodan.

"U ruskom slučaju, potvrđivanje informacija koje imamo je važno jer dobijamo na vremenu i možemo vidjeti kako se činjenice tretiraju kao mit i kako se lažne vijesti predstavljaju kao prave vijesti", ističe on.

Pročitajte i ovo: Tajni igrači lažnih vijesti iz Velesa


Digitalna potvrda

Od kada je Digitalni verifikacijski sustav pokrenut u septembru 2016., on ima ključnu ulogu u istraživanjima o konfliktima i krizama.

Pomogli su u izradi izvještaja o etničkom čišćenju Rohindža u Mjanmaru, masovnom i prisilnom raseljavanju stanovništva od strane vojske Bašara al Asada u Siriji, te upotrebi kemijskog oružja u Siriji i Sudanu

Sam Dubberley koji se nalazi na čelu Digitalnog verifikacijskog sustava ističe kako AI prije deset godina nije imao satelitske snimke kojima je prikupljao informacije iz zona kojima je bilo nemoguće prići.

Uspoređujući slike džamije na video snimku iz Sirije sa satelistskim snimkama Digitalnog verifikacijskog sustava, volonteri na Sveučilištu Berkeley u Californiji mogu utvrditi u kojem je gradu snimljen video.

Sjene i vremenski uvjeti, na primjer, mogu pomoći u utvrđivanju kada je snimljen video zapis. Stanje zgrada u zoni sukoba također nudi određene tragove.

Tako se može utvrditi da li se ono što je objavljeno na internetu dogodilo prije datuma same objave.

"Jedna od najvažnijih stvari koje trebate učiniti kada ste pronašli dio sadržaja jest provjeriti je li se pojavio na mreži prije, odnosno kada se točno pojavio na mreži", kaže Dubberley.

"Ako istražujete zračni napad u Siriji za koji je rečeno da se navodno dogodio 2017., a vi ste našli video ili fotografiju koja je postavljena na internetu 2016. stvari su onda vrlo jasne“.

Amnesty International je 2014., razvio vlastiti pretraživač podataka koji provjerava postove na YouTubeu.

Volonteri također prikupljaju više video zapisa s jednog događaja kako bi bolje razumjeli što se dogodilo.

Ključni dodaci

Na taj način, istražitelji Amnesty Internationala bili su u stanju demantirati tvrdnje egipatskih vlasti da se na video zapisu iz Kaira u augustu 2013. vidi kako demonstranti bacaju policijski automobil s mosta.

Potvrđujući autentičnost drugog video zapisa istog incidenta snimljenog iz drugačijeg kuta, istražitelji AI su dokazali da se policijski auto sudario s drugim vozilom, a potom pao smosta.

Amnesty je također udružio s Truly.Media - platformom za suradnju na webu koju je razvio njemački Deutsche Welle i grčka softverska tvrtka za pomoć.

Truly.Media ima za cilj borbu protiv dezinformacijskih kampanja korištenjem tehnike digitalne verifikacije - kao što je InVid dodatak - koji pomaže u određivanju autentičnosti postova na društvenim medijima.

To je prilagođeno novinarima i istražiteljima ljudskih prava da uoče lažne video zapise prije nego što ih koriste za istraživanje ili izvještavanje.

"Smatramo da to postaju ključni dodatni dijelovi istraživačke metodologije koje Amnesty treba svakodnevno koristiti kako bi pratio moguća kršenja ljudskih prava širom svijeta", kaže Dubberley za Radio Slobodna Evropa.

Uz studente sa Sveučilšta Berkely u Californiji, u Digitalnom verikacijskom sustavu su i studenti sa Essexa i Cambridga u Velikoj Beitaniji, sa sveučlišta u Torontu, iz južnoafričke Pretorije i iz Hong Konga. Do sada su surađivali na 25 do 30 projekata o istraživanju kršenja ljudskih prava.

Krivošejev kaže da je snimanje videa važno sredstvo kojim se AI koristi kako bi dokazao ponašanje ruske policije prema demonstrantima od 2012.

Pročitajte i ovo: Propaganda ili vijest

Postoji mnogo dokaza po kojima je vidljivo da ruske vlasti krše pravo građana na mirno okupljanje.

“Ruske vlasti općenito nisu tolerantne prema prosvjedima", kaže Krivošejev i dodaje da je “razbijanje prosvjeda koristeći se silom vrlo rasprostranjeno ponašanje policije u Rusiji”.

Policija privodi demonstrante tijekom prosvjeda u Moskvi zbog najavljenog pomijeranja granice za penziju, septembar 2018

Cjelokupan izvještaj bi trebao biti objavljen 2019.

Dubberley zaključuje da je ipak najbolji način zaštite od raspostranjenih lažnih video zapisa, kombinacija "tradicionalnog istraživanja" s novim digitalnim alatima za provjeru.

“Posljednje što želimo je da nam se dogodi jest da upotrijebimo video zapis kao dokaz, a zatim saznamo da nije stvaran", kaže Dubberley.