Najmanje 17 hiljada zdravstvenih radnika umrlo je od posljedice bolesti koju izaziva korona virus, COVID-19, tokom protekle godine, saopštili su iz međunarodne organizacije Amnesty International (AI), Međunarodnih javnih službi (PSI) i UNI globalne unije sindikata u novoj analizi objavljenoj 5. marta.
Ove tri organizacije su pozvale na hitnu akciju kojom će se ubrzati vakcinacija miliona zdravstvenih radnika i radnica na prvim linijama u borbi protiv pandemije širom svijeta.
Sumorno upozorenje dolazi usled daljeg produbljivanja globalnih nejednakosti kod raspodjele vakcine. Više od polovine doza na svijetu do sada su administrirane u samo 10 bogatih država, što čini manje od 10 posto svjetske populacije, dok više od 100 država do sada nije vakcinisalo ni jednu jedinu osobu.
Pročitajte i ovo: U potrazi za odgovorima: Vakcina protiv korona virusaBudući da su mnoge siromašnije zemlje trebale primiti prve serije vakcina u narednim nedeljama i mjesecima, organizacije su pozvale vlade da u svoje planove raspodjele uključe sve zdravstvene radnike kao prioritet - uključujući one koji su često zanemareni u pandemiji, poput čistača, zdravstvenih radnika u zajednici i radnika socijalne zaštite - kako bi spasili njihove živote i osigurali sigurne uslove rada.
“Jedan zdravstveni radnik koji umire od COVID-a 19 svakih 30 minuta je i tragedija i nepravda. Zdravstveni radnici širom svijeta stavili su svoje živote na raspolaganje pokušavajući da zaštite ljude od COVID-a 19, no previše je njih ostalo nezaštićeno i platilo fatalnu cijenu”, rekao je Steve Cockburn, voditelj za ekonomsku i socijalnu pravde u AI.
“Vlade moraju osigurati da su svi zdravstveni radnici, svugdje, zaštićeni od COVID-a 19. Nakon što su rizikovali svoje živote tokom pandemije, vrijeme je da im se da prioritet za spasonosne vakcine. Moraju se poduzeti hitne mjere kako bi se prevladale velike globalne nejednakosti u pristupu vakcinama, tako da je zdravstveni radnik u zajednici u Peruu zaštićen jednako kao i doktor u Velikoj Britaniji. "
Organizacije su analizirale dostupne podatke koje su objavile vlade, sindikati, mediji i organizacije civilnog društva iz više od 70 zemalja. Međutim, vrlo je vjerovatno da ove brojke ne oslikavaju stvarno stanje uzimanjući u obzir da mnoge vlade nisu sakupljale zvanične podatke ili su to učinile samo djelimično.
Vaš browser nepodržava HTML5
Poziv Nemačkoj da se oslobodi zaliha vakcina
Zamenareni i nezaštićeni
Rad u nezaštićenim uslovima i nedostatak profesionalne zaštitne opreme izazvao je velike probleme zdravstvenim radnicima širom svijeta tokom pandemije, naročito u njenoj prvoj fazi. Izvještaj koji je Amnesty International objavio u julu 2020. otkrio je nedostatke u adekvatnoj zaštitnoj opremi u gotovo svih 63 države koje su nadgledane.
Neke grupe su bile posebno zanemarene u državama koje uključuju Maleziju, Meksiko i Sjedinjene Države – čistači, pomoćno osoblje i socijalni radnici suočili su se s pritiskom kao što su otpuštanje i hapšenja nakon što su zahtijevali profesionalnu zaštitnu opremu i sigurne uslove za rad.
U značajnom broju zemalja zanemarivanje njegovatelja stalno je obilježje pandemije. Od COVID-a 19 u SAD-u do sada je umrlo najmanje 1.576 osoblja u staračkim domovima. U Velikoj Britaniji su 2020. umrla 494 socijalna radnika, a vladini podaci pokazuju da su oni koji rade u staračkim domovima i u zajednici imali više od tri puta veću vjerovatnoću da će umrijeti od COVID-a 19 nego generalno radno aktivna populacija.
Pročitajte i ovo: Zašto raste nasilje prema zdravstvenim radnicima tokom pandemije?Nedavni izvještaj UNICARE-a, sektora UNI globalnih sindikata, naglasio je kako osoblje socijalne zaštite koje radi na više lokacija istovremeno ili na privremenim ugovorima i u odjeljenjima koja imaju manje ljudi da rasporede po krevetu – imalo je više stope infekcije i smrtnosti.
“Ove su smrti stravične, katastrofalne i odražavaju samo djelić stvarne cijene pandemije za njegovatelje širom svijeta. Virus ne razlikuje hirurga od radnika u staračkim domovima ili pomoćnika u kućnoj njezi, pa taako bi trebalo biti i sa našim pristupom vakcinaciji, zaštitnoj opremi i sigurnosnim protokolima za njegovatelje koji su izloženi COVID-u 19”, rekla je Christy Hoffman, generalna sekretarka Globalnih sindikata.
"Naš odgovor na COVID-19 mora potaknuti temeljne promjene u njezi, inače će ponoviti nejednakosti zbog kojih je toliko života nepotrebno izloženo riziku."
Nejednaka raspodjela vakcina
Iako su visoko izloženi zdravstveni radnici prioritet za vakcinisanje u nacionalnim planovima raspodjele većine zemalja, globalne nejednakosti u pristupu vakcinama znače da niti jedan zdravstveni radnik nije primio vakcinu u više od 100 zemalja. Istovremeno, zdravstveni radnici u nekim zemljama koje su započele programe vakcinacije rizikuju da propuste određivanje prioriteta ili su prisiljeni da čekaju, bilo zbog nedostatka snabdjevanja, problema u provedbi ili nepotpunih definicija kako se određuje ko je zdravstveni radnik.
U Evropi su zdravstveni radnici uglavnom imali prioritet u nacionalnim planovima, iako su izazovi snabdjevanja usporili tempo distribucije. U nekim zemljama sindikati i poslodavci takođe su morali da se zalažu za to da se radnici u kućnoj njezi formalno definišu kao zdravstveni radnici kako bi ih mogli uključiti u grupe koje su proritetne za vakcinaciju.
Pročitajte i ovo: Zašto brazilska varijanta korone još više zabrinjava?U zemljama, među kojima su Brazil i Peru, u kojima je vakcinacija zdravstvenih radnika započela u januaru, odnosno februaru, organizacije zdravstvenih radnika izvijestile su da su u nekim okruženjima administrativno osoblje i uprava vakcinisani prije osoblja na prvim linijama. U Peruu nekim bolničkim čistačima i sanitarnom osoblju takođe nisu dostavljene vakcine, unatoč tome što su bili izloženi virusu.
U Južnoj Africi, gdje je 2020. umrlo preko 492 zdravstvenih radnika, vlada je nedavno počela sa vakcinacijom nekih zdravstvenih radnika u sklopu eksperimentalnog vakcinisanja Johnson i Johnson vakcinom, a više zaliha će dobiti u narednim mjesecima, iako su početni planovi bili sputani suspenzijom uporabe vakcine Oxford/AstraZeneca.
U februaru je Demokratska sestrinska organizacija Južne Afrike (DENOSA) pozvala vladu da osigura da seoske medicinske sestre budu uključene administriranje vakcina, nakon što su prošle kroz iskustvo zanemarivanja u obezbjeđivanju zaštitnom opremom.
Nužno je da vlade daju prednost svim zdravstvenim radnicima na prvoj liniji u svojim planovima za vakcinacije.
Pročitajte i ovo: COVID represije, širenje autoritarizma i postpandemijski svetKao potporu kampanji Narodne vakcinacije, iz Amnesty International (AI), Međunarodnih javnih službi (PSI) i UNI globalne unije sindikata takođe pozivaju vlade da poduzmu hitne mjere za poticanje dostava za globalnu vakcinaciju tako što će investirati u proizvodne kapacitete i osiguravanjem da proizvođači vakcina dijele svoje tehnologije i znanje, kako bi se osiguralo da svi imaju priliku za vakcinaciju.
“Sve vlade moraju biti u mogućnosti nabaviti i primijeniti vakcine protiv COVID-a 19 za nas i naše zajednice što je prije moguće. Zdravstveni radnici uistinu će biti sigurni samo kad svi budu sigurni“, rekla je Rosa Pavanelli, generalna sekretarka Međunarodnih javnih službi.