Objavljivanje izvještaja američke Nacionalne obavještajne službe o ubistvu novinara Džamala Kašogija koji implicira da je prijestolonasljednik Mohamed bin Salman odobrio ubistvo novinara, moglo bi uticati na odnose dosadašnjih saveznika koji su sve napetiji usljed češćih kritika Vašingtona zbog represije Rijada nad disidentima i rata u Jemenu, pišu svjetski mediji.
Odobrenje princa
Izvještaj američke obavještajne službe s kojeg je skinuta oznaka tajnosti utvrđuje da je saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman odobrio ubistvo Džamala Kašogija (Jamal Khashoggi) 2018. godine, reklo je četvero američkih zvaničnika u razgovoru za Rojters (Reuters) uoči najavljene objave izvještaja.
Zvaničnici su kazali da je u izvještaju, u kojem je CIA bila glavni saradnik, procijenjeno da je prijestolonasljednik odobrio i vjerovatno naredio ubistvo novinara koji je u svojim kolumnama u Vašington postu (The Washington Post) kritikovao politiku prijestolonasljednika.
Objavljivanje verzije izvještaja obavještajnih službi dio je Bajdenove politike (Joe Biden) promjene odnosa s Rijadom nakon što su SAD godinama popuštale arapskom savezniku i velikom proizvođaču nafte uprkos kritičkim izvještajima o stanju ljudskih prava i intervenciji u jemenskom građanskom ratu. Bajden, ističe Rojters, radi na tome da vrati odnos s Rijadom na tradicionalne linije nakon četiri godine ugodnijih veza pod Trampom (Donald Trump).
Povjerljiva verzija izvještaja podijeljena je s članovima Kongresa krajem 2018. godine. No, ističe Rojters, Trampova administracija odbila je zahtjeve kongresmena i grupa za ljudska prava da objave verziju bez oznake stroge povjerljivosti, nastojeći očuvati saradnju saveznika usred rastućih napetosti s Iranom, regionalnim rivalom Rijada, i promovisati prodaju američkog oružja kraljevstvu.
Novinar Džamal Kašogi, namamljen je u saudijski konzulat u Istanbulu 2. oktobra 2018. gdje ga je tim operativaca povezanih s prijestolonasljednikom ubio i navodno raskomadao. Njegovi posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni.
Rijad je na kraju priznao da je Kašogi ubijen u operaciji izručenja koja je pošla po zlu, ali je porekao bilo kakvu umiješanost princa Mohameda. Rojters dodaje da su izrečene smrtne kazne petorici muškaraca preinačene na 20 godina zatvora nakon što im je Kašogijeva porodica ponudila oprost.
Kako je saopštila Bijela kuća, izvještaj obavještajnih službi biće objavljen nakon Bajdenovog telefonskog razgovora s kraljem Salmanom bin Abdulazizom - koji se dogodio kasno u četvrtak (25. februara), napisao je Rojters naglasivši da je razgovarano o regionalnoj sigurnosti i drugim temama.
Saudijski ‘strogo povjerljivi’ dokumenti
Pred objavu izvještaja američke obavještajne zajednice o ubistvu novinara Džamala Kašogija CNN je izvijestio kako sudski papiri koji čine dio građanske parnice u Kanadi ukazuju da je saudijska kompanija koja je prevozila atentatore do Istanbula bila u vlasništvu prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana.
Dokumenti, podneseni u sklopu kanadske građanske parnice početkom ove godine, nosili su oznaku "Strogo povjerljivo" i ukazuju na naredbu princa bin Salmana s kraja 2017. da se vlasništvo nad kompanijom Skaj prajm avijejšn (Sky Prime Aviation) prenese u Javni investicioni fond (PIF) pod kontrolom saudijske krune. Dva aviona kompanije, dodaje CNN, kasnije su korišteni u operaciji ubistva Kašogija u oktobru 2018.
Dokumente koji uspostavljaju vezu između aviona i princa podnijela je grupa firmi u vlasništvu saudijske države u sklopu tužbe za pronevjeru koju su prošlog mjeseca pokrenule u Kanadi protiv bivšeg najvišeg saudijskog obavještajnog zvaničnika Saada Aljabrija koji je ranije tvrdio da je samo nekoliko dana poslije Kašogijevog ubistva, bin Salman poslao atentatore u Kanadu da ga ubiju.
Dosadašnji dokazi da je vlasništvo nad flotom privatnih aviona premješteno u Javni investicioni fond Saudijske Arabije pružaju, kako naglašava CNN, još jednu vezu između Kašogijeve smrti i princa bin Salmana. "I to je samo još potencijalnih dokaza da je on bio upoznat s tim.(...) Ovo je samo još jedan dokaz za to", rekao je bivši direktor CIA-inog odjela za Bliski istok Dan Hofman (Hoffman).
Nedugo nakon što je novinar ubijen u saudijskom konzulatu u Istanbulu, CIA je s velikim uvjerenjem ocijenila da je princ bin Salman lično naredio ubistvo, ali obavještajni službenici nikada nisu javno govorili niti iznijeli dokaze. Prijestolonasljednik je, dodaje CNN, porekao da je naredio Kašogijevo ubistvo, ali je rekao da snosi odgovornost. Zatvorske kazne izrečene su za ukupno osam osumnjičenih u onome što je UN-ov istražitelj nazvao "parodijom pravde".
Resetovanje odnosa
Američki predsjednik Džo Bajden koristi izvještaj o ubistvu novinara Kašogija kako bi resetovao odnose sa Saudijskom Arabijom, ocjenjuje Tajms (The Times).
Predsjednik Tramp snažno je podržavao saudijsku monarhiju, odabravši kraljevstvo za svoju prvu inostranu posjetu kao predsjednik i ugostivši princa bin Salmana u Bijeloj kući u martu 2018. Tramp je također, dodaje list, ohrabrio svog zeta i savjetnika Džareda Kušnera (Jared Kushner) da razvije blizak odnos sa saudijskim prijestolonasljednikom, poznatim po inicijalima MBS.
Tajms piše kako se Bajden tokom predsjedničke kampanje zarekao da će natjerati Saudijsku Arabiju da "plati cijenu" okončavanjem prodaje oružja kraljevstvu zbog njenog učešća u ratu u Jemenu u kojem je stradalo na hiljade civila i da će ih "učiniti parijama kakvi jesu" zbog Kašogijevog ubistva.
Bajdenova promjena politike mogla bi, prema ocjeni londonskog lista, približiti Saudijsku Arabiju Izraelu, kojeg Rijad službeno ne priznaje ali s kojim posljednjih godina uživa u bliskim zakulisnim odnosima. Dvije zemlje navodno pripremaju zajednički odgovor na mogućnost da Bajden vrati SAD na iranski nuklearni sporazum, napisao je londonski list.
Pozivi aktivista za ljudska prava
Obavještajne procjene koje navode MBS kao mogućeg saučesnika u ubistvu novinara dolaze u vrijeme kada se Bijela kuća suočava s pozivima aktivista za ljudska prava da "zadaju udarac" novim sankcijama za koje kažu da bi mogle pomoći obuzdati represiju prijestolonasljednika protiv neistomišljenika i okrenuti stranicu s Trampovog "zagrljaja despotu", napisao je Gardijan (The Guardian).
Direktorica organizacije Demorkatije za arapski svijet (Dawn) Lia Vajtson (Leah Whitson) kaže da bi Bajdenova administracija protiv MBS trebala primijeniti sankcije iz zakona Magnitski (Magnitsky Act) "uključujući zabranu putovanja i zamrzavanje njegove imovine - koje su SAD primijenile na njegovih 17 saučesnika zbog ubistva Kašogija".
Ipak, naglašava Gardijan, pojedini analitičari predviđaju da će Bajdenova administracija morati poduzeti odmjerenije korake. Direktorica Bliskoistočne sigurnosne inicijative pri Atlantskom vijeću Kirsten Fontenrouz (Fontenrose) smatra da je nemoguće lično sankcionisati MBS, ali da su mogući koraci protiv državnih firmi i možda ograničenja ulaganja saudijskog PIF-a (Javni investicioni fond) u SAD.
Specijalna izvjestiteljka Vijeća za ljudska prava UN-a za vansudska pogubljenja Anjes Kalamar (Agnes Callamard), koja je istraživala ubistvo Kašogija, rekla je da ciljane sankcije protiv lične imovine i bankovnog računa princa bin Salmana trebaju biti naložene kao "minimum" ako se dokaže njegova odgovornost.
Dodala je da bi Bajden trebao izvršiti pritisak na Saudijce da identifikuju mjesto Kašogijevih posmrtnih ostataka i omogućiti njegovoj djeci da napuste Saudijsku Arabiju ako to žele, ističe Gardijan.
"Protjerivanje osoba odgovornih za naređenje ubistva novinara Džamala Kašogija s međunarodne pozornice važan je korak ka ostvarivanju pravde za Džamala Kašogija", rekla je Kalamar.
Doza realpolitike
Bajden je odlučio "imenovati i posramiti" saudijskog prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana, otkrivajući izvještaj CIA-e, u kojem se kaže da je prijestolonasljednik znao i vjerovatno naredio operaciju u kojoj je Kašogi ubijen, napisao je u rubrici ‘Mišljenja’ kolumnist Vašington posta, Dejvid Ignašius (David Ignatius).
Bajdenova administracija suočila se s nedoumicom kako da kazne čovjeka koji će uskoro biti kralj Saudijske Arabije i koji će ostati monarh još godinama, možda i decenijama, ističe kolumnista Vašington posta dodajući kako bi u slučaju uvođenja sankcija protiv de facto šefa vlade, one bile vrlo teške za provedbu.
Čini se, dodaje Ignašius, da će Bajdenova administracija javno optužiti Mohameda bin Salmana ali da će ostaviti netaknut odnos SAD-a s njim i kraljevstvom koje on kontroliše. To je razumljiv, pragmatičan cilj, ali nikoga neće ostaviti sretnim ni na jednoj strani, napisao je kolumnista vašingtonskog lista.
Objavljivanje izvještaja CIA-e, najvjerovatnije u petak (26. februara), pružit će konačno mjeru odgovornosti za Kašogijevo teško ubistvo, ali čovjek koji je to nadzirao i dalje će živjeti i vladati u kraljevskom sjaju, ističe Ignašius.
Ta doza realpolitike će, kako je napisao za Vašington post, "zapeti u grlu Kašogijevih prijatelja i bivših kolega" koji bi trebali biti na oprezu jer je "ubistvo novinara zbog pisanja istine zločin koji MBS ili bilo ko drugi nikada ne smije ponoviti".