Pišu: Todd Prince i Aleksander Palikot
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 2020. bio je uvučen u kampanju za predsjedničke izbore u SAD. Ovaj put, samo nekoliko sedmica prije glasanja, koje bi moglo imati veliki uticaj na odbranu Kijeva od ruske invazije, ponovo se našao usred političkih borbi, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Zelenski je 22. septembra obišao fabriku municije u Scrantonu, Pennsylvania, koja proizvodi municiju za njegove oružane snage, zahvalivši radnicima i potpisavši jednu od granata kalibra 155 milimetara koje su ključne za ratne napore Kijeva. Pridružio mu se guverner Pennsylvanije Josh Shapiro i dva člana Zastupničkog doma, svi demokrate.
Da je Zelenski posjetio fabriku municije tokom bilo kojeg od četiri prethodna putovanja u Sjedinjene Države otkako je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022., možda bi do sada ona bila već odavno zaboravljena.
Umjesto toga, to se pretvorilo u žarište za republikance, stvarajući kontroverzu koja je pokvarila njegovu posjetu Sjedinjenim Državama, najvećem podržavaocu Ukrajine, u vrijeme kada Rusija postiže uspjehe na bojnom polju, desetkujući ukrajinsku energetsku infrastrukturu dok se približava zima, i računajući da će podrška Zapada Kijevu presušiti.
Bojište
Scranton je rodni grad predsjednika Joea Bidena. Pennsylvania je ključna država u političkim borbama čiji bi birači mogli odlučiti na izborima 5. novembra između republikanskog bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i demokratske potpredsjednice Kamale Harris.
Za Zelenskog je obilazak fabrike trebao "pokazati da je pomoć Ukrajini korisna samim Sjedinjenim Državama, jer ta pomoć omogućava otvaranje novih radnih mjesta", rekla je za Ukrajinski servis RSE Aljona Getmančuk, direktorica ukrajinskog New Europe Centra i saradnica američkog centra Atlantic Council Eurasia.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u posjeti fabrici municije Scranton u Pennsylvaniji, 22. septembra 2024.
Trump je, rekla je, očito "to shvatio kao pokušaj da utiče na izbornu ravnotežu, koja je vrlo krhka u državi Pennsylvaniji. Odnosno, vidio ju je isključivo u kontekstu izbora."
Dok se putovanje Zelenskog po SAD nastavljalo govorima u Ujedinjenim nacijama i sastancima s Bidenom i Harrisom u Bijeloj kući, republikanci su žestoko napadali obilazak fabrike. Predsjednik Zastupničkog doma, Mike Johnson, nazvao je to "stranačkom kampanjom" i zatražio od Zelenskog da "odmah otpusti" svoju ambasadorku u Sjedinjenim Državama, Oksanu Markarovu.
Charles Kupchan, analitičar iz Vijeća za inostrane odnose sa sjedištem u New Yorku, rekao je da je posjeta fabrici municije "negativno uzvratila".
"To je više pokazatelj polarizovane rasprave između demokrata i republikanaca nego bilo kakvog pogrešnog koraka koji je napravio Zelenski", rekao je on za RSE.
'Mnogo teže'
Mikola Bjeljeskov, analitičar Nacionalnog instituta za strateške studije u Kijevu koji podržava ukrajinska vlada, sugerisao je da izborna kampanja u SAD otežava veze sa Ukrajinom.
"Zelenski daje sve od sebe" na putovanju u SAD, rekao je Bjeljeskov za RSE. "Vidimo neke rezultate. Siguran sam da ćemo vidjeti još rezultata. I moramo se pozabaviti svakom pojedinom frakcijom u američkoj politici. Što i pokušavamo. A to je puno teže tokom izborne sezone."
Kandidatkinja demokrata i potpredsjednica SAD Kamala Harris se rukuje da Zelenskim na sastanku u Washingtonu, 26. septembar 2024.
Za Bidena je takođe "veoma teško da preduzima radikalne korake koji bi po njegovom mišljenju mogli da približe pitanje eskalacije. "Jer sva domaća istraživanja u SAD govore da je američko stanovništvo zaista zabrinuto za hipotetičku nuklearnu eskalaciju", rekao je. "Što otežava Ukrajini da se zalaže za razne stvari koje su nam potrebne."
Tokom posjete, Zelenski nije dobio javno obećanje da će Sjedinjene Države dozvoliti Kijevu da udari dublje u Rusiju američkim raketama dugog dometa.
Grupa republikanaca u Predstavničkom domu je šest mjeseci zadržavala 61 milijardu dolara uglavnom vojne pomoći za Ukrajinu, što je dovelo do manjka municije na ratištu, opravdavajući to djelimično time da bi novac mogao bolje da se potroši kod kuće. Sjedinjene Države većinu novca pomoći kod kuće troše na obnavljanje zaliha naoružanja i opreme poslate u Ukrajinu, a putovanje u fabriku u Scrantonu je ukazalo na tu činjenicu.
Johnson je imao ključnu ulogu u konačnom provođenju paketa; njegovo javno iskazivanje gnjeva zbog posjete fabrici je signalizirao da je dobra volja za takav razvoj nestala.
Kurt Volker iz Pennsylvanie koji je bio specijalni izaslanik za Ukrajinu tokom Trumpove administracije 2017-2019., nazvao je vrijeme za posjetu fabrici municije "velikom greškom".
"To je veoma osjetljivo vrijeme, osjetljivo pitanje, osjetljiva savezna država ključna za izbore. To je igra s vatrom, a Ukrajina bi trebalo da učini sve što je moguće da izbjegne da bude politički subjekt na našim izborima", rekao je Volker , koji je sada analitičar u Centru za analizu evropske politike u Washingtonu.
Nekada davno
Lucian Kim, viši ukrajinski analitičar Krizne grupe, nazvao je posjetu "pogrešnim korakom" Zelenskog koji ga je izložio kritikama protivnika pomoći Ukrajini unutar frakcije Republikanske stranke poznate kao MAGA, zbog njihove nepopustljive podrške Trumpu i njegovim politike.
"Bilateralna podrška SAD bila je jedan od temelja ukrajinske inostrane politike", rekao je Kim. "Čini se da je ta razina dvostranačke podrške sada upitna. MAGA krilo, koje ne voli Ukrajinu, sve više definiše Republikansku stranku."
Posjeta fabrici u Pennsylvaniji konačno je bio jedan od faktora koji je pobudio sumnje da će doći do očekivanog susreta Zelenskog i Trumpa, čiji je odnos godinama bio obojen telefonskim pozivom 2019., samo nekoliko mjeseci nakon izbora ukrajinskog čelnika, koji je doveo do Trumpovog opoziva.
Kandidat republikanaca i bivši predsjednik SAD Donald Trump i Zelenski susreli su se u New Yorku 27. septembra 2024.
Trumpa je opozvao Zastupnički dom koji je tada bio pod kontrolom demokrata u decembru 2019. zbog telefonskog poziva u kojem je optužen da je vršio pritisak na Zelenskog da iskopa prljavštinu o aktivnostima porodice Biden u Ukrajini. Senat, koji je tada bio pod kontrolom republikanaca, oslobodio ga je u februaru 2020.
Zelenski je bio meta Trumpa nekoliko puta. Tokom predizborne kampanje 25. septembra, ponovio je svoj opis ukrajinskog predsjednika kao "najvećeg trgovca na svijetu", pozivajući se na desetine milijardi dolara pomoći koju su zastupnici obje strane američke politike odobrili od početka ruske invazije.
'Prijedlozi za predaju'
Takođe je ponovio svoj argument da je Kijev trebao postići sporazum s Rusijom kako bi se spriječila ili okončala invazija. "Svaki dogovor, najgori dogovor, bio bi bolji od ovoga što imamo sada", ustvrdio je. "Da su se loše dogovorili, bilo bi puno bolje. Malo bi popustili i svi bi živjeli."
Trump je rekao da će brzo okončati ruski rat protiv Ukrajine ako bude izabran, nekoliko puta rekavši da će se to dogoditi čak i prije inauguracije u januaru, što je ponovo iznio kada su se on i Zelenski sastali u New Yorku 27. septembra. Nije rekao kako bi to postigao, ali su njegovi komentari izazvali zabrinutost da bi njegovi napori uključivali poticanje Ukrajine da preda teritorije Rusiji.
Glavna svrha putovanja Zelenskog u SAD bila je da predstavi Bidenu i drugima "plan pobjede" za rat protiv ruske invazije, iako detalji nisu objavljeni. Trump je u svojoj debati protiv Harris 10. septembra odbio da direktno odgovori na pitanje želi li da Ukrajina pobijedi, rekavši: "Želim da rat prestane".
Harris je 26. septembra rekla da su prijedlozi da bi Kijev trebao ustupiti teritorije radi mira "opasni i neprihvatljivi". Takvi pozivi su "prijedlozi za predaju", rekla je.
Sastanak u New Yorku
U intervjuu za The New Yorker prije posjete SAD, Zelenski je rekao: "Trump zapravo ne zna kako zaustaviti rat čak i ako misli da zna kako". Takođe je rekao da je JD Vance, Trumpov kandidat za potpredsjednika, "previše radikalan" i da je sugerisao da želi da se Ukrajina "odrekne svojih teritorija".
Atmosfera se činila toplijom kada su Zelenski i Trump razgovarali u Trump Toweru u New Yorku, a Trump je pohvalio Zelenskog za njegovo ponašanje tokom procesa opoziva, "bio je kao čelik", ali nije bilo znakova promjene u Trumpovom stavu prema ruskoj invaziji.
Trump ponovno nije ponudio nikakve detalje o tome kako će tražiti kraj rata, rekavši kako vjeruje da će se "to vrlo brzo riješiti" ako pobijedi na predsjedničkim izborima. "Ako pobijedimo, mislim puno prije 20. januara možemo smisliti nešto što je dobro za obje strane ovaj put", rekao je Trump prije nego što sastao sa Zelenskim.
"Šteta, ali ovo je rat koji se nikada nije trebao dogoditi i mi ćemo ga riješiti", rekao je Trump nakon sastanka. "To je komplikovana zagonetka... Previše mrtvih ljudi."
U objavi na Telegramu nakon, kako je rekao, "vrlo značajnog sastanka", Zelenski je rekao da je Trumpu predstavio svoj "plan pobjede" i da su "raspravljali o mnogim detaljima".
"Imamo zajednički stav da se rat u Ukrajini mora zaustaviti. Putin ne može pobijediti. Ukrajinci moraju pobijediti", rekao je.
Otvoreno je pitanje hoće li posjeta Zelenskog uticati na ishod američkih izbora.
"Pitanja vanjske politike generalno ne određuju ishod izbora u SAD. Ljudi glasaju o ekonomiji, imigraciji, kriminalu, onome što im je svakodnevno na radaru", rekao je Kupchan.
Takođe nije jasno kako bi pobjeda Trumpa ili Harris mogla promijeniti tok rata.
Kupchan je rekao da će se, uprkos Trumpovoj retorici, boriti za postizanje dogovora s Putinom ako bude izabran i da će vjerovatno na kraju odobriti pomoć Ukrajini.
"Trump ne bi želio da bude američki predsjednik koji je izgubio Ukrajinu. Pa čak i ako bude izabran i pokuša dogovoriti okončanje rata, i on će završiti tako što će morati poslati podršku Ukrajini", rekao je.