Pišu: Mark Najarian i Andy Heil
Bitka za Bretta Kavanaugha mogla bi oblikovati Vrhovni sud i Sjedinjene Države idućih decenija.
Gorka i stranačka bitka oko nominacije sudije Bretta Kavanaugha za američki Vrhovni sud skrenula je pažnju na jednu od odluka sa najdužim posljedicama sa kojom se suočavaju američki predsjednici.
Vrhovne sudije se imenuju na doživotni mandat, što je značajno duže od maksimalna dva četverogodišnja mandata koliko mogu dobiti predsjednici SAD-a.
U slučaju ovog kandidata, može se očekivati da 53-ogodišnji Kavanaugh prebaci balans direktno na stranu konzervativaca i tako oblikuje najvažnije državne zakone u decenijama koje slijede.
Evo pregled Vrhovnog suda i kako funkcioniše proces potvrđivanja, kao i neki načini na koje bi nominacija Kavanaugha u kombinaciji sa aktuelnom političkom klimom u Sjedinjenim Državama mogla osigurati jaku arenu za iznošenje nekih od najvećih stranačkih razlika koje dijele administraciju predsjednika Donalda Trumpa i njegove kritičare.
Predsjednička šansa
Američki ustav podijelio je moć za imenovanje novih sudija Vrhovnog suda između predsjednika i gornjeg doma američkog Kongresa: Senata. Predsjednik nominuje individuu, a Senat, tradicionalno, održava javna saslušanja prije nego što odluči u up-or-down, većinskom glasanju.
Historijski, predsjednici su imali tendenciju da dobiju priliku za nominovanje jednog ili dvojice sudija tokom svojih mandata, zbog odlaska u penziju ili smrti aktuelnih sudija.
Nominacija Kavanaugha je Trumpova druga nominacija za Vrhovni sud otkako je postao predsjednik u januaru 2017. Njegov prvi kandidat, konzervativac Neil Gorsuch potvrđen je u aprilu 2017.
Neil Gorsuch
"Izbor sudije Vrhovnog suda jedan je od najznačajnijih i najuticajnijih događaja u cjelokupnoj američkoj politici", izjavio je za RSE Paul M. Collins, profesor i direktor pravnih nauka na Univerzitetu u Massachusettsu.
"Javnost svakako obraća pažnju na ovaj proces" i ističe da je proces izbora "dizajniran da bude politički", te da često postaje stranačka borba.
"Mnoge države biraju sudije na osnovu procesa zasnovanih na njihovim zaslugama i te sudije su bliže birokratama nego političarima u odorama. Na ovaj način, proces u Americi je malo neuobičajen", kaže Collins, koautor knjige "Saslušanja o potvrđivanju sudija Vrhovnog suda i ustavne promjene".
Sto trinaest muškaraca i žena bili su sudije Vrhovnog suda od njegovog osnivanja u Ustavu SAD-a 1789. godine. U prosjeku su bili na toj poziciji 16 godina.
Moć suda
Vrhovni sud igra ključnu ulogu u interpretiranju Ustava SAD-a u vrhu pravosudnog Sistema – jednog od tri grane američke vlasti uz zakonodavnu vlast (Kongres) i izvršnu (predsjednik), u okviru sistema izgrađenog na principu vladavine većine i pojedinačnih i prava manjina.
Vrhovni sud također može imati glavnu riječ u tumačenju drugih zakona.
Od njega se rutinski traži da presudi o pitanjima sa emotivnim nabojem, kao što su parvo na abortus, kontrola oružja, prava LGBT populacije, pa čak i izazovima u imenovanjima u druge dvije grane vlasti.
Pojedinačno, stvarni uticaj bilo kojeg sudije Vrhovnog suda na niže sudove i američko društvo se također mjeri njihovim pravosudnim otiscima – kroz njihove glasove o ključnim problemima koji mogu varirati od diskriminacije do zdravstvene zaštite, pravičnih procesa i slobode govora.
Također utiču na pravne i vladine procese, pisanjem pravnih mišljenja u skladu sa presudama – slažući se ili ne sa njima- koje mogu oblikovati buduće debate o ključnim pravnim sporovima, kao i uticati na javno mnijenje putem izjava koje daju izvan njihovih strogih dužnosti u Vrhovnom sudu.
Presedan i moć
Jedan od najmoćnijih alata ovog suda ustanovljen je od strane samog suda: sudska provjera. To je moć da se neustavnim proglase zakoni.
Vrhovni sud uglavnom odlučuje da sasluša slučaj nakon što najmanje četvero njegovih sudija kažu da je prikladno ili kada spor uključuje dvije države u SAD-u. Uglavnom razmatra slučajeve nižih sudova - ili potvrđuju ili poništavaju te odluke.
Neki od najznačajnijih odluka Vrhovnog suda u proteklom vijeku:
- Brown protiv Odbora za edukaciju iz 1954. koja je ostavila po strani "odvojeni, ali jednaki" doktrinu i presudila da je odvajanje bijelih i crnih studenata u javnim školama (ili drugim institucijama) neustavno;
- u svojoj presudi Miranda iz 1966. godine, Vrhovni sud je objavio da osumnjičeni u kriminalnim slučajevima moraju biti upoznati sa svojim pravima prije nego što ih policija može ispitati (the court declared that suspects in criminal cases must be advised of their legal rights before police may question them), što im u osnovi garantuje parvo na pravnog savjetnika;
- u Roe protiv Wadea, iz 1973. godine, Vrhovni sud je presudio, sa sedam naprema dva glasa, da se 14. amandmanom garantuje ženama pravo na abortus u prva dva tromjesečja trudnoće, u skladu sa interesima države o regulisanju abortusa;
- u Obergefell protiv Hodgesa, iz 2015. godine, Vrhovni sud je sa pet glasova naspram četiri presudio da je sprječavanje istopolnih parova da se vjenčaju diskriminacija, nakon čega je zabranjeno pod klauzulom o zaštiti jednakih prava za sve iz 14. amandmana.
Užarena atmosfera
Demokrate, trenutno manjinska stranka u oba doma Kongresa, vode manje izvjesnu borbu u Senatu da blokiraju potvrđivanje Kavanaugha.
Pravosudni komitet u Senatu održava saslušanja u kojima senatori direktno pitaju Kavanaugha o njegovom pristupu presedanima i specifičnim aspektima prava i ustava, a ispitat će i ostale poznate svjedoke.
Saslušanja su postala žučna u sekundama nakon što su počela 4. septembra, jer su senatori demokrata osporavali postupak zbog desetina hiljada stranica dokumenata vezanih za Kavanaughovu prethodnu službu, koji su republikancima dostavljeni uoči sjednice.
"Demokrate shvataju da je mnogo toga na kocki ako se potvrdi Kavanaugh i zato su probali sve da pokušaju blokirati njegovo potvrđivanje", kaže profesor sa Univerziteta u Massachusettsu.
Panel koji kontrolišu republikanci će ili dati preporuku, odbiti ili neće dati nikakvu preporuku kompletnom Senatu, koji će onda glasati o njegovoj nominaciji.
Republikanci imaju 51 glas, naspram 49 demokrata, te bi mogli prozvati partijske kolege da glasaju pozitivno.
Pročitajte i ovo: Šta je 25. amandman koji opoziva predsjednike SAD?Izgleda da demokrate polažu nade na to da bi mogli nagovoriti najmanje dva republikanska senatora da napuste svoju stranku i usprotive se imenovanju konzervativnog Kavanaugha. Prema toj strategiji, demokrate ne mogu pretrpjeti dezerterstva iz svoje stranke. Ipak, demokrate iz "crvenih država", koji su dobili mjesto iz država koje naginju republikancima, mogu biti pod pritiskom da podrže Kavanaugha kako bi održali u životu nade za svoj reizbor uoči novembarskih izbora za Kongres.
"Demokrate shvataju da će biti teško blokirati potvrđivanje Kavanaugha, iako ja vjerujem kako se i dalje nadaju da bi mogli ubijediti dva ili više republikanskih senatora da glasaju protiv potvrde", smatra Collins.
"Iako Amerikanci prepoznaju da je ovo politički proces, vrsta otvorene pristrasnosti koju smo uočili na saslušanju Kavanaughu bila je neuobičajena I može dovesti do pada mišljenja javnosti o legitimnosti Vrhovnog suda."
Okretanje udesno?
Ako konzervativni Kavanaugh bude potvrđen i zamijeni odlazećeg Anthony Kennedija (inače pouzdanog konzervativca, ali koji je povremeno preokretao odluke stavljajući se na stranu manjine, naročito o pojedinačnim pravima), naučnici sugerišu da će omjer 5 naprema 4 u korist konzervativaca predstavljati jasno okretanje ove grane na desnu stranu.
Toliko je ovaj glas važan demokratima da ih je nekoliko rizikovalo izbacivanje iz Senata zbog objavljivanja povjerljivih dokumenata i e-mailova vezanih za Kavanaughovu prošlost za koje kažu da će razotkriti neke sporne izjave kandidata u prošlosti.
Demokrate su naveli da je Trump izabrao Kavanaugha fokusirajući se uglavnom na pisanja i komentare iz prošlosti koji ukazuju da bi mogao stati a stranu izvršne grane u mogućim obračunima sa zakonodavnom granom ili drugim zvaničnicima SAD-a. Te optužbe, čini se, posebno odražavaju percepciju koja se tiče istrage specijalnog tužioca Roberta Muellera o mogućem kontaktu Trumpa sa ruskim zvaničnicima i navodnom miješanju Moskve u predsjedničke izbore u Americi 2016. godine.
Robert Mueller
Kavanaugh je odbio da odgovori na pitanja za koja kaže da su hipotetička u prirodi i vezana za moguće sporove ako pitanje ovlasti I privilegija izvršne grane vlasti dođe pred Vrhovni sud. Izrazio je želju da izbjegne komentarisanje "aktuelnih događaja".
Tokom predsjedničke kampanje, Trump je naveo da će izabrati sudije koji se protive abortusu.
Demokrate i grupe za ženska prava izrazili su zabrinutost zbog Kavanaughovih stavova o pravu na abortus i presudi Roe protiv Wadea. U e-mailu iz 2003. Kavanaugh je naveo da se svi pravni stručnjaci ne odnose na slučaj kao "sređeni zakon", što je stajalište za koje demokrate kažu da nagovještava kako će glasati za preokret postojeće presude i tako otvoriti nova vrata ograničavanju prava žena.
Gorka politika
Mnoge demokrate su i dalje bijesni zbog odbijanja republikanaca da održe saslušanje za potvrđivanje kandidata predsjednika Baracka Obame u posljednjoj godini njegove administracije nakon smrti konzervativnog pravnog saradnika Antonina Scalija početkom 2016. godine.
Republikanci su tada odbili da razmatraju nominaciju Merricka Garlanda, insistirajući da bi o popunjavanju pozicije trebao odlučiti budući predsjednik nakon izbora 2016.
Neke demokrate i dalje se ogorčeno odnose na kasniju zamjenu republikanaca Scaliju Neilom Gorsuchom, govoreći da drže "ukradeno" mjesto.
Paul Krugman, ljevičar, dobitnik Nobelove nagrade i kolumnist za New York Times, optužio je Kavanaugha "da će sahraniti Ustav", pozivajući se na proces nominacije, prethodne odluke sudije i odbijanje republikanaca da puste dokumente u vezi sa njegovom prošlošću.
Paul Krugman
Sa druge strane, Adriana Cohen, konzervativna kolumnistica Boston Heralda, optužila je Trumpove kritičare da stvaraju "rasulo" na Kavanaughovim saslušanjima.
"Histerična ljevica, koja i dalje pati od sindroma opsjednutosti Trumpom, pokazala je još jednom koliko su krajnje poremećeni", napisala je.
Republički lideri su poručili kako se nadaju da će se o potvrđivanju Kavanaugha glasati do kraja septembra.
Kavanaugh je diplomirao pravo na Yaleu.
Kao advokat, radio je za nezavisnog tužioca Kennetha Starra, u istrazi koja je vodila opozivu predsjednika Billa Clintona 1998. godine (Senat to nije izglasao i ostao je u uredu).
Kavanaugh je služio u administraciji predsjednika Georgea Busha i od 2006. bio je sudija Apelacionog suda u Washingtonu.