Prvi slučaj smrtne kazne koji se sudi tokom mandata predsjednika Joe Bidena završio je podjelom među porotnicima. Takav ishod znači da je islamistički ekstremista koji je usmrtio osam ljudi u New Yorku u oktobru 2017. pošteđen smrtne kazne.
Slučaj Sajfula Saipova je rijetko suđenje na federalnom nivou sa mogućom smrtnom kaznom kao ishodom u saveznoj državi koja nema smrtnu kaznu.
To što je ministarstvo pravde u Bidenovoj administraciji vršilo pritisak da se Sajfulu Saipovu presudi smrtna kazna bilo je iznenađenje za mnoge s obzirom na Bidenovo protivljenje smrtnoj kazni i kampanji 2016. tokom koje se zarekao da će je ukinuti na federalnom nivou.
Teroristički napad čiji je počinilac bio Sajfulo Saipov, tada 29-godišnjak, desio se 31. oktobra na Manhattanu u New Yorku. U napadu je smrtno stradalo osam a povrijeđeno je 12 ljudi. Saipov je u SAD došao 2010. godine iz Uzbekistana.
Nemogućnost porote da postigne jednoglasni dogovor znači da Saipov automatski dobija doživornu zatvorsku kaznu za napad u oktobru 2017., bez mogućnosti žalbe.
Vaš browser nepodržava HTML5
Snimak napadača u Njujorku
Inicijalna odluka da se traži smrtna kazna došla je pod mandatom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je dan nakon Saipovog napada na Twitteru napisao "TREBA DA DOBIJE SMRTNU KAZNU!".
Ali glavni tužilac, Merrick Garland, pod Bidenovom administracijom, dao je svojim tužiocima zeleno svjetlo da nastave sa tim zahtjevom čak i pored toga što je Garland nametnuo moratorijum koji znači da se u skorije vrijeme neće desiti izvršenje smrtne kazne na federalnom nivou.
Smrtna kazna na federalnom nivou u SAD nije bila tema od značaja sve dok ih Trump nije ponovo uveo 2020. nakon pauze od 17 godina. Sa izvršenjima smrtne kazne nad 13 zatvorenika u posljednjem mjesecu Trumpovog mandata on je postao predsjednik sa najviše izvršenih egzekucija od bilo kojeg drugog predsjednika u posljednjih 120 godina.
Kako izgleda status smrtne kazne u Americi pod predsjednikom Bidenom?
Suđenja sa smrtnom kaznom u saveznoj državi koja nema smrtnu kaznu?
Saipov slučaj je rijetkost u kojem ministarstvo pravde traži smrtnu kaznu u jednoj od više od 20 saveznih država koje nemaju smrtnu kaznu, što povlači federalne zakone SAD koji dozvoljavaju izvršenje smrtne kazne od strane federalnih vlasti za kapitalne zločine.
Smrtna kazna je ukinuta u New Yorku 2007., nakon godina ulaganja napora da se obnovi, prema navodima Informacionog centra za smrtnu kaznu (Death Penalty Information Center). Istorijski gledano, nad više od 1.000 ljudi je izvršena smrtna kazna u New Yorku. Posljednja smrtna kazna u toj saveznoj državi desila se 1963. godine.
Federalne sudije u Brooklynu dva puta su osudile na smrtnu kaznu čovjeka koji je ubio dva njujorška detektiva 2007. godine i drugi put 2013. ali obje kazne su odgođene zbog tužbe. Sudija je u konačnici presudio da je ubica imao mentalne poteškoće.
Bombaš na Bostonskom maratonu Dzhokhar Tsarnaev osuđen je na smrt 2015. na federalnom suđenju u Massachusettsu, koji je ukinuo smrtnu kaznu 1984. Sadašnje ministarstvo pravde Sjedinjenih Država je nastavilo da se protivi Tsarnaevom pokušaju da se odbaci njegova presuda na smrtnu kaznu.
Pročitajte i ovo: Poništena smrtna kazna napadaču na Bostonski maratonAko Tsarnaev ikada bude smaknut, toće se najvjerovatnije desiti u zatvoru Terre Haute u Indiani, gdje se nalazi odjeljenje za osuđenike na smrtnu kaznu. U istom zatvoru je smaknuto 13 zatvorenika pod bivšim predsjednikom Trimpom tako što su primili smrtonosnu injekciju pentobarbitala.
Šta je Biden do sada uradio?
Biden nije sam izdao bilo kakve formalne direktive ili politike u vezi smrtne kazne na federalnom nivou. Tokom kampanje 2016., on se zarekao da će zauvijek okončati federalnu smrtnu kaznu i da će raditi na tome da se ona okonča u svim saveznim državama. Tokom mandata, nije govorio ni o federalnom ili saveznom nivou po pitanju smrtne kazne.
Nedostatak jasnih koraka ka ukidanju smrtne kazne ili oslobađanja osuđenika na smrt iz federalnog zatvorskog odjeljenja pomoću izvršnih vlasti vodilo bi ka otvaranju vrata za budućeg predsjednika koji zastupa smrtnu kaznu koji bi ponovo uspostavio pogubljenja na nivou vlade SAD.
Šta kaže Bijela kuća?
U e-mail poruci koju je primila agencija Associated Press (AP) početkom godine, Bijela kuća je rekla da je predsjednik "dugo razgovarao o svojim zabrinutostima zbog toga kako se primjenjuje smrtna kazna i da li je sve u skladu sa našim fundamentalnim osjećanjima pravde i poštenja". Dodaje se da Biden podržava odluku glavnog tužioca da nametne moratorijum na smrtnu kaznu.
"Glavni tužioc donosi nezavisne odluke o kaznenom progonu. Bilo bi neprimjereno da važemo specifične slučajeve koji su u toku, ali vjerujemo da je važno za žrtve, preživjele i njihove porodice da dobiju pravdu", navodi se.
Šta je s moratorijumom?
Garland je najavio da se zaustave izvršenja federalnih smrtnih kazni 2021., što znači da ministarstvo pravde neće izdati naređenje za egzekuciju bilo koga, najmanje dok traje moratorijum.
Ali moratorijum ne zaustavlja ministarstvo da traži smrtnu kaznu niti zaustavlja američke tužioce u sudskim procesima sa osuđenicima koji pokušavaju da izbjegnu izvršenje kazne.
Geraldov moratorijum je sličan jednom koji je 2014. godine izdao predsjednik Barack Obama nakon neuspjele egzekucije državnih organa u Oklahomi. To što Obama nije poduzeo dalekosežnije mjere u vezi s federalnim pogubljenjima omogućilo je Trumpu da ih ponovno pokrene.
Trumpovi zvaničnici su govorili da je izvršenje smrtne kazne stvar usklađivanja i povinovanja zakonu SAD i donošenja dogo odgađane pravde pred rodbinu žrtava.
Šta podrazumijeva revizija tokom moratorijuma?
Ministarstvo pravde nije ponudilo detalje, uključujući ciljeve ili datume.
Garald je rekao da će revizija uzeti u obzir protokole tokom mandata Trumpovog glavnog tužioca Williama Barra. Advokati u slučajevima osuđenika na smrtnu kaznu su kritikovali protokole navodeći da su davali mogućnost za ubrzanje postupka egzekucije.
Ono što revizija ne podrazumijeva je procjena da li federalna smrtna kazna treba da u potpunosti bude ukinuta.
Šta je sa protokolima?
U septembru, ministarstvo pravde SAD izdalo je javno obavještenje kojim se traži komentar o promjenama Trumpovih protokola, uključujući i onaj koji dopušta druge metode pogubljenja osim smrtonosne injekcije, poput streljačkog voda.
U nedavnom pismu, demokratska poslanica Ayanna Pressley i senator Dick Durbin pozvali su ministarstvo pravde da po hitnom postupku poništi Trumpove protokole, uključujući jedan koji je dozvolio korištenje državnih objekata i osoblja u federalnim egzekucijama, nazivajući naređenja "nepopravljivo ukaljanim".
Drugo naređenje dozvoljava korištenje samo jedne supstance, pentobarbitala, kojim se zamjenjuje koktel od tri supstance koji se davao tokom 2000-ih, kada su posljednji put izvršene smrtne kazne prije Trumpa.
Većina kritičara smrtne kazne na moratorijum je odgovorila pohvalama i rekla da je to prvi korak. Bilo kakve promjene u protokolima mogle bi lako biti izmijenjene dolaskom neke buduće administracije.
Aktivisti protiv smrtne kazne demonstriraju zbog smaknuća Lise Montgomery koja je prva žena u gotovo 70 godina osuđena na federalnom sudu na smrtnu kaznu, savezna država Indiana januar 2021.
Šta žele protivnici smrtne kazne?
Protivnici smrtne kazne kažu da Biden treba da posegne za svojim predsjedničkim ovlaštenjima i da prebaci sve federalne smrtne kazne u doživotne kazne zatvora što bi spriječilo da se te presuđene kazne ikada izvrše.
Takođe postoji prijedlog zakona kojim bi se smrtna kazna izbacila iz zakona SAD a preostalih više od 40 osuđenika na smrtnu kaznu bilo bi osuđeno na doživotnu robiju. Biden nije dao naznake da podržava takve mjere.
Za Bidena je ovo pitanje osjetljivo. Kao senator, 1994. godine Biden je kroz Kongres progurao zakon koji je dodao 60 dodatnih krivičnih djela za koje neko može biti osuđen na smrtnu kaznu. Neki zatvorenici pogubljeni pod Trumpom osuđeni su prema tim odredbama.
Smrtna kazna je u prošlosti bila vruć krompir u politici, ali je nakon opadanja podrške ovom pitanju posljednjih decenija donekle izgubila na važnosti.
Prema većini anketa, podrška u SAD za smrtnu kaznu kreće se oko 50 posto ispitanika.