U četvrtak je počeo sa radom novi, 116. saziv američkog Kongresa u kojem većinu u Predstavničkom domu ima Demokratska stranka, sa 40 mjesta više od republikanaca, dok tijesnu većinu sa 53 mjesta u Senatu, koji broji ukupno stotinu, ima Republikanska partija.
Po drugi put, dužnost predsjedavajuće Predstavničkog doma preuzela je Nancy Pelosi i time ispisala istoriju, kao prva žena na čelu te institucije u dva navrata.
Očekuje se da će nakon polaganja zakletve u oba doma, demokrate u Predstavničkom domu, kako su i obećavali, započeti konfrontaciju sa američkim predsjednikom na više frontova, od kongresnih istraga do borbe oko imigracione politike i zdravstvenog osiguranja.
Američki Kongres će imati najveći broj progresivnih zakonodavaca decenijama unazad, sa 40 demokrata više u Predstavničkom domu, koliko su imali na izborima, samo neposredno nakon afere "Wategate" (Votergejt).
Prema najavama, novi saziv neće biti raspoložen da podilazi predsjedniku Donaldu Trumpu koji čvrsto brani svoju ideju da na granici sa Meksikom i gradi zid koji bi spriječavao ulazak ilegalnih migranata u zemlju.
Trump ponavlja da neće pristati da prekine sa djelimičnom blokadom Federalne vlade ako demokrate u Kongresu, ali i neki republikanci ne pristanu da obezbijede novac u budžetu za sporni zid.
Migranti pokušavaju da pređu zid na meksičko-američkoj granici
Predvođeni sa Nancy Pelosi, demokrate su predstavile dva nova zakona za okončanje djelimične blokade, mada posljednje nezvanične informacije američkih medija iz Bijele kuće kažu da je Trump rekao lideru demokratske manjine u Senatu Chucku Schumeru da ne može prihvatiti ponudu demokrata u kojoj nema zida jer će "ispasti budala".
Doduše sa američkim predsjednikom se nikad ne zna, jer je dan nakon što je plan Pelosi nazvao "non-starterom", u utorak otvoreno pitao demokrate da li su voljni da pregovaraju.
Demokrate su takođe već danas predložile i posebne mjere kojima će osigurati da zdravstveno osiguranje pokriva troškove liječenja ljudi sa hroničnim bolestima.
Republikanci su zadržali kontrolu nad Senatom, ali ima više načina na koji demokrate u Predstavničkom domu mogu prirediti Trumpu nove glavobolje.
Istrage
Prije svega najavljenim istragama, jer će naime demokrate preuzeti predsjedavanje svim komitetima u Predstavničkom domu, pa će se, prema najavama, američki predsjednik suočiti sa baražnom vatrom brojnih istraga od navodna o konfliktu interesa, zloupotrebi fondova te zloupotrebi ovlasti kako Trumpa, tako i članova njegovog kabineta.
Tu su, naravno, i dodatne istrage uz onu specijalnog zastupnika Roberta Muellera oko ruskog miješenja u američke predsjedničke izbore i mogućoj saradnji Trumpovog izbornog tima sa ruskim zvaničnicima zbog čega je Bijela kuća već pod opsadom.
Pročitajte i ovo: Cull: Godina izazova i raspletaDolazeći predsjedavajući Komiteta za pravosuđe Jerrold Nadler je već upozorio da planira da otvori istragu o Trumpovom novembarskom otpuštanju državnog tužioca Jeffa Sessionsa, koji je u pismu ostavke naveo da se povlači jer je Trump to zahtijevao od njega, a što se smatra potezom koji je Muellerovu istragu doveo u opasnost.
Među ključnim prioritetima demokrata biće i prisiljavanje američkog predsjednika da konačno pokaže svoju poresku karticu, što on javno uporno odbija, a što je prvi put u novijoj američkoj istoriji.
Pelosi je u oktobru rekla da je zahtjev za objavljivanje prijave poreskog povrata "jedna od prvih stvari koju ćemo uraditi".
Usporavanje Trumpove zakonodavne agende
Uslijediće i usporavanje, odnosno blokiranje Trumpove zakonodavne agende.
Predstavnički dom predvođen demokartama usporiće bez dileme usvajanje zakona koje predlažu republikanci. Prvi veliki zakonski prijedlozi Demokratske stranke u četvrtak, odnosiće se na finansiranje kampanje, glasanje i etičke zakone.
Prijedlozi zakona možda neće proći u Senatu pod kontrolom republikanca, ali će predstavljati dio ključne agende demokrata na putu ka predsjedničkim izborima 2020.
Osim odbrane takozvanog Obamacare-a (zdravstveno osiguranje) još jedna od tačaka konfrontacije sa Trumpom biće klimatske promjene koje su demokrate takođe stavile u fokus svoje borbe.
Oni su uspostavili i novi posebni Komitet za klimatske krize da bi vlada mogla bolje da odgovara na hitnost zaštite od globalnog zagrijavanja.
Pročitajte i ovo: Rastuća opasnost od klimatskih promjenaImpičment
Na kraju, nad Trumpom će se nadviti i opasnost od impičementa u 116. Sazivu Kongresa, mada nije izvjesno da će do opoziva zaista i doći. Međutim, neki liberalni članovi Demokratske stranke najavili su da će započeti procedure za uklanjanje predsjednika iz Bijele kuće.
Pelosi je, međutim, spustila loptu u vezi sa tim, a čak i kada bi Predstavnički dom uspio da opozove Trumpa, za odobrenje impičemnta u Senatu im treba podrška dvije trećine senatora, što je neizgledna opcija osim ukoliko se većina njegovih republikanaca ne okrene protiv njega.