Autor: Kian Sharifi
Američki predsjednički izbori 5. novembra vjerovatno će imati veliki uticaj na politiku Vašingtona prema Iranu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Potpredsjednica Kamala Harris, demokratska kandidatkinja, vjerovatno će nastaviti politiku predsjednika Joea Bidena fokusiranu na diplomatiju, kažu stručnjaci.
Bivši predsjednik Donald Trump, kandidat republikanaca, tokom svog prvog mandata usvojio je politiku "maksimalnog pritiska" i vjerovatno će zauzeti oštriji stav, navode analitičari.
Pažljivo odmjereni stav Kamale Harris?
Početkom oktobra, Harris je izazvala pažnju kada je opisala Iran kao "najvećeg protivnika" Vašingtona, ispred Rusije i Kine.
Alex Vatanka, direktor Programa za Iran pri Institutu za Bliski istok u Vašingtonu, izjavio je da njene riječi ne treba shvatati doslovno. Harris je rekla "ono što je morala reći" zbog unutrašnje politike SAD i da bi udovoljila proizraelskom lobiju.
Posmatrači kažu da oštre izjave Kamale Harris o Iranu tokom kampanje ne treba shvatiti doslovno.
Kamala Harris se želi "pozicionirati desnije od Trumpa u pitanjima poput Irana", rekao je Gregory Brew, viši analitičar u američkoj kompaniji Eurasia Group.
"Harris će vjerovatno nastaviti Bidenov pristup, slijedeći diplomatiju bez velikih ustupaka, pazeći da ne učini previše kako ne bi izazvala unutrašnje političke reakcije", rekao je Brew.
Stručnjaci kažu da bi sukob na Bliskom istoku, gdje je Izrael u ratu s naoružanim grupama koje podržava Iran u Pojasu Gaze i Libanu, mogao navesti Harris da uspostavi agresivniju politiku prema Teheranu.
Diplomatija s Teheranom ostala bi opcija pod predsjedništvom Kamale Harris, navode stručnjaci, ali bi svi pregovori vjerovatno bili fokusirani na regionalna pitanja, a ne na iranski nuklearni program.
Trumpov izbor: dijalog ili distanca?
Tokom svog mandata od 2017. do 2021. godine, Trump je povukao SAD iz nuklearnog sporazuma između Teherana i svjetskih sila, ponovno uveo teške sankcije Iranu i naredio ubistvo visokog iranskog generala Kasema Solejmanija.
Međutim, nije jasno da li bi Trump usvojio oštar stav prema Iranu ako bi ponovo bio izabran, kažu stručnjaci, napominjući njegovu nepredvidivost.
Donald Trump vodio je politiku "maksimalnog pritiska" na Iran za vrijeme dok je bio predsjednik SAD-a.
Tokom kampanje, Trump je bez dokaza sugerisao da je Iran uključen u nedavne pokušaje atentata na njega i zaprijetio da će "uništiti" tu zemlju.
Ali Trump je također izjavio u kampanji da je otvoren za razgovore s Iranom, uključujući i nuklearni sporazum.
Pod Trumpovim predsjedništvom, bilo bi manje prostora ili interesa za diplomatiju s Teheranom, smatra Brew.
Brew je izjavio da među republikancima postoji "veća spremnost da se toleriše vojna akcija protiv Irana", posebno nakon prvog izraelskog otvorenog napada na Iran 26. oktobra. Ipak, vjerovatnoća da se SAD uključe u rat s Iranom ostaje niska.
"Teško mi je zamisliti planiranje velikog rata u ovom trenutku američke historije, bilo kojeg američkog predsjednika", rekao je Vatanka.
Vatanka je rekao da bi Iran mogao biti spremniji za pregovore s Trumpom jer bi "možda lakše mogao sarađivati" s bivšim predsjednikom, privlačeći ga "apelujući na njegov ego".
Sveukupno, američka politika prema Iranu bila bi više refleksija "američkog mainstream mišljenja i konsenzusa institucija" pod vođstvom Harris, smatra Vatanka, dok bi pod Trumpom više odražavala "nagone i osjećaj jedne osobe".