Najmanja od tri baltičke države - Estonija - koja broji oko 1,340.000 hiljada stanovnika, već devet godina je članica Evropske unije. Među prvim zemljama nekadašnjeg sovjetskog bloka uvela je euro, a zanimljivo je da Vlada ove zemlje održava tzv. elektronske sjednice, bez gomila papira koji se dostavljaju ministrima.
Kroz kakve reforme je prošla ova zemlja, govori ambasador Republike Estonije za Bosnu i Hercegovinu sa sjedištem u Talinu Arti Hilpus.
Hilpus: Ukoliko pogledamo apsolutne brojke, konkretno za 2011. godinu, životni standard Estonije bio je oko 67 posto prosječnog standarda Evropske unije, dok je 2001. ili deset godina prije životni standard Estonaca bio je 46 posto. To pokazuje prosperitet, a evropske integracije su, svakako, odigrale svoju ulogu u postizanju ovakvih rezultata. Istovremeno, to znači i da je rast ekonomije Estonije bio konstantan i stabilan, čak u trenutku kada smo razmatrali one troškove koji bi onemogućavali privredni rast u vremenu svjetske ekonomske krize u 2008. i 2009. Do sada smo zaobišli te prepreke, a naša ekonomija je ionako jača, kakva je bila prije finansijske krize u svijetu. Estonija uživa moderan ali stabilan ekonomski rast koji godišnje iznosi između 2,5 i 3 posto. Sve u svemu, ekonomska slika Estonije je veoma dobra. Pomoću vlastitih sredstava, uspjeli smo da nekoliko mjeseci nakon svjetske ekonomske krize održimo nisku stopu javnih troškova. Zahvaljujući konzervativnoj i odgovornoj ekonomskoj politici estonske vlade, uspjeli smo zaobići probleme. Još u prijašnjem vremenu, kada se ekonomija brzo razvijala, prikupili smo finansijske rezerve i to je bio jak instrument u borbi protiv globalne finansijske krize.
Hilpus: Smatram da je snažno političko opredjeljenje bilo glavni korak naprijed u procesu evropskih integracija a sada i kao članici Evropske unije. To je učinila samo dosljedna vlada koja je, rješavanjem EU agende, uspjela ispuniti kriterijume za članstvo u Evropsku uniju. Održan je nacionalni konsenzus u preuzimanju obaveza kako bi se zakonodavstvo Estonije preobrazilo u evropsko. Takođe, bilo je potrebno provesti zahtjeve ne samo na papiru, već u stvarnom životu i to vrlo efikasno. Vrlo rano smo razvili efikasan sistem koordinacije u strukturama vlasti kako bi viši funkcioneri i politički dužnosnici na pravi način proveli sve evropske reforme. Uspjeli smo izbjeći situaciju u kojoj bi ministarstva imala različite stavove o pitanju provedbe tih reformi. Odmah po dobijanju statusa punopravne članice EU, Estonija je razvila itekako uspješan sistem za provođenje EU fondova i pomoći. Estonija je i u tom području bila izrazito uspješna, čak među najuspješnijim članicama Evropske unije u eksploatisanju fondova EU.
Hilpus: Najprije bih spomenuo one osnovne slobode koje nudi život u Evropskoj uniji, a to se odnosi na slobodu kretanja ljudi, kapitala i ostalih usluga. Sada građani Estonije mogu studirati ili naći privremeni a neki i stalni posao u ostalim dijelovima Evrope. Naravno, očekujemo da će se svi naši ljudi vratiti u matičnu zemlju nakon što prošire svoje vidike ili zarade nešto novca. Članstvo u EU nam je obezbijedilo bolje uslove u izvozu jer ne postoje carinske barijere, kao i veću konkurentnost među malim i srednjim preduzećima budući da su sada dužna da preuzmu neophodne standarde, odnosno da prilagode svoje proizvode i usluge potrebama i zahtjevnim kvalitetama evropskog tržišta.
Sve veća popularnost evropskih integracija
Hilpus: Možda da spomenem monetarnu reformu provedenu 1992. godine. Ta reforma je trebala riješiti haotičnu ekonomsku sliku u ta doba. Monetarnom reformom je utvrđen takozvani valutni odborni sistem. To je bio jedan od preduslova za uspješno provođenje ekonomske reforme. Naglasio bih i proces privatizacije velikih industrijskih firmi, kao i proces restitucije onih imovina čiji su vlasnici imali posjed, kuću, preduzeće prije nego se Estonija pripojila bivšem Sovjetskom savezu. Svo naše zakonodavstvo je u potpunosti prošlo reformu ili je pisano iznova. Promjene su provedene i u sistemu socijalne pomoći i penzionog osiguranja. Ranih devedesetih godina prošlog vijeka vlada Estonije je primijenila najliberalnije makroekonomske principe poput fiksne takse na dohodak. Generalno, naš poreski sistem je vrlo jednostavan i transparentan što povećava motivaciju poreskih obveznika da plaćaju porez. Stvorili smo prijateljsku poslovnu klimu, a jedna od odlika je da ne uzimamo porez od reinvestirajuće dobiti. Takav pristup ne ograničava ni strane kompanije ili agencije da steknu zemljišno vlasništvo u Estoniji. Kasnih 90-ih godina smo u polju ekonomije i društvenog života proveli važne reforme u digitalizaciji tehnologije. To je oduvijek bio i prioritet estonske vlade. Društvo se kompletno modernizovalo čime se osigurava veća konkurentnost i funkcionalniji pristup radu. To je postalo garant za bolje pružanje svih usluga našim građanima.
Hilpus: Tačno ste rekli. Tokom zasjedanja estonska vlada vrlo malo koristi štampane dokumente. Sada je praksa da se unaprijed pripremi on-line prezentacija i papirologija koji se takvi proslijeđuju ministarstvima i ostalim državnim službama. To nam je mnogo smanjilo vrijeme potrebno za samu organizaciju i vođenje diskusija na sjednicama vlade.
Hilpus: Smatram da su kriterijumi isti za sve zemlje koje žele ući u EU. Moj najvažniji savjet bi bio da se kompletan rad shvati ozbiljno a koji se odnosi na ispunjavanje svih kriterijuma za članstvo u Uniju. Važno je usaglasiti domaću legislativu sa evropskom. Implementacija odredbi je ključna. Unutar zemlje se treba uspostaviti efikasan sistem koordinacije Evropske unije koji će garantovati da se do željenih rezultata dođe na vrijeme. Važno je izbjeći sučeljavanje različitih mišljenja između vlade, ministarstava i drugih institucija. Zapravo, bitno je naći zajednički sporazum u definisanju prioriteta, sposobnije ispunjavati uslove za članstvo u Evropsku uniju, te efikasno koristiti evropske fondove jer je njihova pomoć značajna naročito za nove i buduće zemlje članice čiji životni standard nije onakav kakav je u Zapadnoj Evropi.
Hilpus: Kao građanin Estonije potvrđujem da se podrška stanovištva za članstvo u EU kretala između 70 i 80 posto. Sada je popularnost evropskih integracija još veća.
Kroz kakve reforme je prošla ova zemlja, govori ambasador Republike Estonije za Bosnu i Hercegovinu sa sjedištem u Talinu Arti Hilpus.
RSE: Kako Estonci danas žive, imajući u vidu da je ta zemlja od 2004. godine punopravna članica Evropske unije?
Hilpus: Ukoliko pogledamo apsolutne brojke, konkretno za 2011. godinu, životni standard Estonije bio je oko 67 posto prosječnog standarda Evropske unije, dok je 2001. ili deset godina prije životni standard Estonaca bio je 46 posto. To pokazuje prosperitet, a evropske integracije su, svakako, odigrale svoju ulogu u postizanju ovakvih rezultata. Istovremeno, to znači i da je rast ekonomije Estonije bio konstantan i stabilan, čak u trenutku kada smo razmatrali one troškove koji bi onemogućavali privredni rast u vremenu svjetske ekonomske krize u 2008. i 2009. Do sada smo zaobišli te prepreke, a naša ekonomija je ionako jača, kakva je bila prije finansijske krize u svijetu. Estonija uživa moderan ali stabilan ekonomski rast koji godišnje iznosi između 2,5 i 3 posto. Sve u svemu, ekonomska slika Estonije je veoma dobra. Pomoću vlastitih sredstava, uspjeli smo da nekoliko mjeseci nakon svjetske ekonomske krize održimo nisku stopu javnih troškova. Zahvaljujući konzervativnoj i odgovornoj ekonomskoj politici estonske vlade, uspjeli smo zaobići probleme. Još u prijašnjem vremenu, kada se ekonomija brzo razvijala, prikupili smo finansijske rezerve i to je bio jak instrument u borbi protiv globalne finansijske krize.
RSE: Gospodine Hilpus, koji je bio ključni korak u pristupanju Estonije evropskoj porodici naroda?
Hilpus: Smatram da je snažno političko opredjeljenje bilo glavni korak naprijed u procesu evropskih integracija a sada i kao članici Evropske unije. To je učinila samo dosljedna vlada koja je, rješavanjem EU agende, uspjela ispuniti kriterijume za članstvo u Evropsku uniju. Održan je nacionalni konsenzus u preuzimanju obaveza kako bi se zakonodavstvo Estonije preobrazilo u evropsko. Takođe, bilo je potrebno provesti zahtjeve ne samo na papiru, već u stvarnom životu i to vrlo efikasno. Vrlo rano smo razvili efikasan sistem koordinacije u strukturama vlasti kako bi viši funkcioneri i politički dužnosnici na pravi način proveli sve evropske reforme. Uspjeli smo izbjeći situaciju u kojoj bi ministarstva imala različite stavove o pitanju provedbe tih reformi. Odmah po dobijanju statusa punopravne članice EU, Estonija je razvila itekako uspješan sistem za provođenje EU fondova i pomoći. Estonija je i u tom području bila izrazito uspješna, čak među najuspješnijim članicama Evropske unije u eksploatisanju fondova EU.
RSE: Kakve su pogodnosti života u Evropskoj uniji?
Hilpus: Najprije bih spomenuo one osnovne slobode koje nudi život u Evropskoj uniji, a to se odnosi na slobodu kretanja ljudi, kapitala i ostalih usluga. Sada građani Estonije mogu studirati ili naći privremeni a neki i stalni posao u ostalim dijelovima Evrope. Naravno, očekujemo da će se svi naši ljudi vratiti u matičnu zemlju nakon što prošire svoje vidike ili zarade nešto novca. Članstvo u EU nam je obezbijedilo bolje uslove u izvozu jer ne postoje carinske barijere, kao i veću konkurentnost među malim i srednjim preduzećima budući da su sada dužna da preuzmu neophodne standarde, odnosno da prilagode svoje proizvode i usluge potrebama i zahtjevnim kvalitetama evropskog tržišta.
Sve veća popularnost evropskih integracija
RSE: Nakon proglašenja nezavisnosti 1991. godine, Estonija je pokrenula duboke ekonomske reforme. Danas je ta zemlja jedna od razvijenijih zemalja bivšeg sovjetskog bloka koja koristi savremene tehnologije. Možete li istaći neke važnije reforme?
Hilpus: Možda da spomenem monetarnu reformu provedenu 1992. godine. Ta reforma je trebala riješiti haotičnu ekonomsku sliku u ta doba. Monetarnom reformom je utvrđen takozvani valutni odborni sistem. To je bio jedan od preduslova za uspješno provođenje ekonomske reforme. Naglasio bih i proces privatizacije velikih industrijskih firmi, kao i proces restitucije onih imovina čiji su vlasnici imali posjed, kuću, preduzeće prije nego se Estonija pripojila bivšem Sovjetskom savezu. Svo naše zakonodavstvo je u potpunosti prošlo reformu ili je pisano iznova. Promjene su provedene i u sistemu socijalne pomoći i penzionog osiguranja. Ranih devedesetih godina prošlog vijeka vlada Estonije je primijenila najliberalnije makroekonomske principe poput fiksne takse na dohodak. Generalno, naš poreski sistem je vrlo jednostavan i transparentan što povećava motivaciju poreskih obveznika da plaćaju porez. Stvorili smo prijateljsku poslovnu klimu, a jedna od odlika je da ne uzimamo porez od reinvestirajuće dobiti. Takav pristup ne ograničava ni strane kompanije ili agencije da steknu zemljišno vlasništvo u Estoniji. Kasnih 90-ih godina smo u polju ekonomije i društvenog života proveli važne reforme u digitalizaciji tehnologije. To je oduvijek bio i prioritet estonske vlade. Društvo se kompletno modernizovalo čime se osigurava veća konkurentnost i funkcionalniji pristup radu. To je postalo garant za bolje pružanje svih usluga našim građanima.
RSE: Estonija je bila prva koja je 2000. godine uvela takozvanu „elektronsku vladu“. Od tada je članovima vlade zabranjeno unošenje papira. Oni sada isključivo koriste računare.
Hilpus: Tačno ste rekli. Tokom zasjedanja estonska vlada vrlo malo koristi štampane dokumente. Sada je praksa da se unaprijed pripremi on-line prezentacija i papirologija koji se takvi proslijeđuju ministarstvima i ostalim državnim službama. To nam je mnogo smanjilo vrijeme potrebno za samu organizaciju i vođenje diskusija na sjednicama vlade.
RSE: Budući da ste ambasador Republike Estonije u Bosni i Hercegovini, šta treba preduzeti BiH kako bi pristupila Evropskoj uniji?
Hilpus: Smatram da su kriterijumi isti za sve zemlje koje žele ući u EU. Moj najvažniji savjet bi bio da se kompletan rad shvati ozbiljno a koji se odnosi na ispunjavanje svih kriterijuma za članstvo u Uniju. Važno je usaglasiti domaću legislativu sa evropskom. Implementacija odredbi je ključna. Unutar zemlje se treba uspostaviti efikasan sistem koordinacije Evropske unije koji će garantovati da se do željenih rezultata dođe na vrijeme. Važno je izbjeći sučeljavanje različitih mišljenja između vlade, ministarstava i drugih institucija. Zapravo, bitno je naći zajednički sporazum u definisanju prioriteta, sposobnije ispunjavati uslove za članstvo u Evropsku uniju, te efikasno koristiti evropske fondove jer je njihova pomoć značajna naročito za nove i buduće zemlje članice čiji životni standard nije onakav kakav je u Zapadnoj Evropi.
RSE: Gospodine Hilpus, sa aspekta Vaše zemlje Estonije, da li se put u Evropsku uniju isplatio?
Hilpus: Kao građanin Estonije potvrđujem da se podrška stanovištva za članstvo u EU kretala između 70 i 80 posto. Sada je popularnost evropskih integracija još veća.