Francuski predsjednik Emmanuel Macron, domaćin ovogodišnjeg samita G7, nekih od najnaprednijih svjetskih ekonomija, upozorio je da je zdravlje Amazona pitanje od međunarodnog značaja.
Najveću svjetsku prašumu, u brazilskom Amazonu, trenutno uništava hiljade požara.
Zvanične brojke pokazuju da je više od 75.000 požara zabilježeno u Brazilu u prvih osam mjeseci ove godine.
Prašuma koja vitalno skladište ugljika i ključna za usporavanje posljedica globalnog zagrijavanja, proizvodi petinu svjetskog kiseonika. U Amazonu se također nalazi oko tri miliona vrsta biljaka i životinja.
'Međunarodna kriza'
Macron je rekao da je rekordan broj požara u amazonskoj prašumi "međunarodna kriza" koja treba biti na dnevnom redu ovog vikenda na samitu G7.
"Naša kuća gori. Bukvalno. Prašuma Amazona, pluća koja proizvode dvadeset posto kiseonika na našoj planeti, gori. Ovo je međunarodna kriza. Članovi G7 samita, u naredna dva dana trebamo prije svega razgovarati o ovoj vanrednoj situaciji", napisao je na Twitteru.
Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro odgovorio je optužbama da Macron to pitanje koristi za "političku korist".
"Prijedlog francuskog predsjednika da se o amazonskim pitanjima razgovara na G7 bez učešća zemalja regije priziva pogrešno postavljen kolonijalistički način razmišljanja, koji ne pripada 21. stoljeću", napisao je na društvenim medijima.
Bolsonaro je također još jednom napomenuo stranim državama da se ne petljaju.
"Ove zemlje koje šalju novac, ne šalju ga zbog dobrotvornosti. Šalju ga sa ciljem da se upliću u naš suverenitet", rekao je Bolsonaro tokom živog prenosa na Facebooku. Međutim, kasnije je Bolsonaro rekao da Brazilu nedostaje sredstava da se sam izbori sa kontrolom požara.
"Amazon je veći od Evrope, kako ćete se protiv kriminalnih požara boriti u tolikom području", upitao je Bolsonaro novinara prilikom izlaska iz predsjedničke rezidencije. "Mi nemamo sredstva za to", dodao je.
Vaš browser nepodržava HTML5
Amazonska prašuma u Brazilu gori, gradovi u dimu
'Zločin protiv čovječnosti'
Bivša ministrica okoliša i predsjednička kandidatkinja Marina Silva rekla je ranije kako su požari koji bukte Amazonom "zločin protiv čovječnosti", te je okrivila aktuelnu politiku za podsticanje požara.
"Cijeli svijet gleda situaciju koja je van kontrole u smislu sječe šuma i požara u brazilskom Amazonu", izjavila je Silva na konferenciji u Bogoti, Kolumbija.
Ona, ali i drugi ekolozi, okrivili su situaciju u Amazonu na smanjenje zaštita za okoliš koje su uslijedile pod Jairom Bolsonarom, koji je u januaru stupio na dužnost sa populističkom podrškom koju je dobio tokom svoje kampanje za borbu protiv korupcije.
"Smatram da je ova situacija zločin protiv naše domovine, zločin protiv čovječnosti. Kroz historiju Brazila imali smo teške momente, ali ovo je prvi put da imamo situaciju koju je praktično i zvanično podstakla vlada", izjavila je Silva.
I generalni sekretar UN-a Antonio Guterres također je rekao da je "duboko zabrinut" zbog požara u Amazonu.
"Usred globalne klimatske krize ne možemo si priuštiti veću štetu glavnom izvoru kisika i biološkoj raznolikosti. Amazon mora biti zaštićen", napisao je na Twitteru.
Zašto gori Amazon?
Podaci satelita koje je objavio Nacionalni institut za svemirska istraživanja (Inpe) su pokazali porast od 85 posto ove godine u požarima širom Brazila, od kojih je većina u regiji Amazon. Radi se o porastu od 87 posto u odnosu na cijelu prošlu godinu.
Više od 75.000 požara zabilježeno u Brazilu u prvih osam mjeseci ove godine
Iako se požari inače dešavaju tokom suše u ovo doba godine, ekolozi okrivljuju porast u broju poljoprivrednika koji vatrom čiste područja za ispašu.
Iz Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE) su saopštili da ogroman broj požara ne može doći samo od sezone suše.
"Nema ništa nenormalno po pitanju klime ove godine u regiji Amazona", rekao je istraživač INPE Alberto Setzer.
"Ljudi često okrivljuju sezonu suše za požare, no to nije tačno", dodao je on.
Bolsonaro je nedavno otpustio direktora INPE nakon što je kritikovao statistike centra, rekavši da pokazuju povećan broj sječe šume za kojeg on smatra da nije tačan.
U srijedu je okrivio nevladine organizacije da one izazivaju požare kako bi "skrenule pažnju" na ukidanje subvencija za očuvanje "pluća planete". No kasnije je saopštio da su ipak možda krivi poljoprivrednici koji nelegalno pale vatre.
Razvoj umjesto očuvanja
Zbog stava da bi se Amazon trebao otvoriti za poslovne interese, poljoprivredu i rudarstvo, Bolsonaro je na meti mnogobrojnih kritika naučnika, nevladinih organizacija i urođeničkog stanovništva jer podržava razvoj ekonomskih aktivnosti u zaštićenim zonama.
Pročitajte i ovo: Ugrožena amazonska prašuma u politici desničara BolsonaraTokom svoje kampanje Bolsonaro se zalagao za smanjenje kazni za uništavanje prašume i slabljenje uticaja okolišnih agencija. Brojni aktivisti za zaštitu okoliša okrivljuju Bolsonara da u prvi plan stavlja razvoj nad očuvanjem.
Desničarski brazilski predsjednik je također nagovijestio da bi se Brazil mogao povući iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine, uz obrazloženje da njegovi uslovi ugrožavaju brazilski suverenitet nad regionom Amazona.