Mostarski Aluminij dobio je još sedam dana vremena da riješi problem sa snabdijevanjem strujom, nastao zbog ogromnih dugovanja.
Kako je saopćeno iz te firme, svega manje od sat vremena prije isteka roka do 14 sati, kojeg je Aluminiju postavio Nezavisni operater sistema u BiH, vodstvo Aluminija uspjelo je dogovoriti snabdijevanje fabrike električnom energijom za period od sljedećih sedam dana, kupivši tako vrijeme za preživljavanje do ključnih koraka koje - kako tvrde - mora preduzeti Vlada Federacije BiH.
Do isključenja struje Aluminiju - zbog dugovanja od više stotina miliona maraka - trebalo je doći još noćas, ali su ga uspjeli isprva odgoditi na 24 sata.
Ponovno pokretanje proizvodnje bi koštalo desetine miliona maraka, upozoreno je ranije iz Aluminija
Potpuno je neizvjesna sudbina oko 900 radnika, a u slučaju prekida proizvodnje, ponovno pokretanje bi koštalo desetine miliona maraka, upozoreno je ranije iz Aluminija.
Glasnogovornik Aluminija Darko Juka potvrdio nam je kako je ta kompanija još jednom uspjela, ovaj put na sedam dana, riješiti pitanje snabdjevanja strujom.
"I ovo smo uspjeli uraditi krajnjim, nadljudskim, naporima naših vlastitih snaga i uz svesrdnu pomoć naših domaćih partnera, koji su se - za razliku od Vlade Federacije - odazvali našem vapaju i pozivu u pomoć. Sve su oči uprte u Vladu Federacije i tu sjednicu koja je zakazana za petak, a za koju smo se jako nadali da će biti održana i puno prije", izjavio je Juka za Radio Slobodna Evropa.
Problemi Aluminija eskalirali su posljednjih mjeseci nakon niza skokova cijena osnovnih sirovina - glinice i struje - na svjetskim berzama, pa je ta kompanija došla u stanje nelikvidnosti. Iz Aluminija su u više navrata zadnjih dana isticali kako ne mogu dobiti bankarske garancije za kupovinu sirovina, a ukazuju i na, kako kažu, apsurd da struju moraju kupovati vani, dok domaće kompanije izvoze električnu energiju.
Mi smo trebali dobiti određene subvencije, nismo ih nikada dobili: Dražen Pandža
V.d. direktor Aluminija, Dražen Pandža poziva se na aneks 8 ugovora sa Vladom Federacije BiH iz juna 2013. godine, kojim je - kako kaže - Vlada preuzela obavezu subvencioniranja električne energije za Aluminij.
"Mi smo trebali dobiti određene subvencije, nismo ih nikada dobili. Vlada je dobila povećano vlasništvo. Mi smo dobili obvezu nadoknade bivših uposlenika, koji nas sada masovno tuže i koji zahtijevaju sa pravom svoja prava. Svi su tu dobili nešto osim Aluminija", izjavio je u petak Pandža.
U javnosti se barata sa cifrom od oko 350 miliona maraka ukupnog duga Aluminija, od čega samo za struju otpada polovina. Podsjetimo da su radnici posljednjih mjeseci ukazivali na nepovoljne i po Aluminij štetne ugovore prethodnih uprava. Radnici su zadnjih dana najavili da neće dozvoliti isključenje struje, čime bi prestao rad ključnih elektrolitičkih ćelija, kojih u Aluminiju ima 256.
"Tečni kriolit, on je na 950 stupnjeva i on je narančaste boje. U slučaju da se isključi struja, za neka tri sata bio bi čvrst i sive boje betona. I to bi bio jedan kraj. Znači, haj'mo reći da startanje jedne takve elektrolitičke ćelije košta oko 100 tisuća dolara", kazao je ovih dana predsjednik Skupštine Sindikata radnika Aluminija, Pero Bebek.
U Upravi Aluminija prije nekoliko godina radio je i poznati ekonomista, prof.dr. Vjekoslav Domljan, koji je stanje u kojem se ta kompanija sada nalazi ovih dana uporedio sa malom vojnom jedinicom, opkoljenom sa svih strana, za čiji spas treba dosta znanja i hrabrosti.
"U ovoj situaciji, moramo kazati, nedostaje te mudrosti političara, nedostaje znanja onih koji upravljaju Aluminijem i nedostaje hrabrosti kod radnika, odnosno dioničara, jer su oni istodobno u velikoj mjeri i dioničari, hrabrosti da se to stavi na dnevni red i da se suprotstavi ovom što sam prije rekao, a to je da nema dovoljno mudrosti i da nema dovoljno znanja", izjavio je Domljan lokalnim medijima.
Vlada Federacije BiH i mali dioničari vlasnici su po 44 posto udjela, dok Hrvatska ima 12 posto.
Cijeli problem datira još iz devedesetih godina: Milan Jovičić
Jedan od predratnih radnika i rukovodilaca u Aluminiju, Milan Jovičić, smatra da cijeli problem, zapravo, datira još iz devedesetih godina, kada je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH - kako tvrdi - potpuno preuzeo Aluminij. Jovičić tvrdi i da je ulazak državnih institucija u Aluminij bio zabranjen sve do novembra 2013. godine, a nikada državni organi nisu uradili analizu bilansa stanja u Aluminiju.
"Tako da su ovi radeći na tome, 1997. godine jednostavno ovde na sudu prijavili njihovo učešće kao dioničara kapitala, a kapital su sveli na minimalnu vrednost od 100 miliona, u odnosu na milijardu i 600 miliona, koliko je prvobitno, predratno stanje i vrijednost aluminijskog kompleksa bila. Dakle, čudna krađa i pljačka toga svega", rekao je Jovičić.
Jovičić dodaje i da federalni premijeri cijelo vrijeme ili nisu činili ništa ili su radili pogrešno, zahvaljujući čemu su, kaže, dionice podijeljene uglavnom Hrvatima, ponešto Bošnjacima, dok Srbi nisu dobili ništa.