Sud u Sankt Peterburgu je 10. avgusta osudio jednog od najistaknutijih televizijskih novinara u zemlji, Aleksandra Nevzorova, zbog "ekstremističkih" mišljenja koja je iznio u intervjuu za bjeloruski servis Radija Slobodna Evropa i na njegovom YouTube kanalu o ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Nevzorov je osuđen da plati 20.000 rubalja (oko 200 eura) u odsutnosti jer je govorio "loše stvari o predsjedniku" i "ružne stvari o vojsci", budući da je pobjegao iz Rusije u martu 2022.
U februaru 2023. je sud u Moskvi osudio Nevzorova u odsutnosti na osam godina zatvora pod optužbom za diskreditiranje ruskih oružanih snaga.
On je na društvenim mrežama optužio ruske oružane snage za namjerno granatiranje porodilišta u ukrajinskom gradu Mariupolju i mučenje i ubistvo civila u Buči.
Pročitajte i ovo: Novinar u Rusiji osuđen na osam godina zatvora zbog 'lažnih vesti' o MariupoljuU junu prošle godine ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je dekret o dodjeli ukrajinskog državljanstva Nevzorovu i njegovoj supruzi Lidiji.
Na predsjedničkim izborima 2012. Nevzorov je bio osoba od povjerenja ruskog predsjednika Vladimira Putina, no trenutno se protivi ruskoj invaziji na Ukrajinu i kritizira ruske vlasti, navodi Current Time.
Otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, koju njeni zvaničnici nazivaju "specijalnom vojnom operacijom", ruski organi za sprovođenje zakona i sudovi obračunavaju se sa disidentima.
Početkom marta, nekoliko dana nakon što je Rusija počela rat protiv Ukrajine 24. februara, ruski predsjednik Vladimir Putin je potpisao zakon koji nalaže duge zatvorske kazne za distribuciju "lažnih informacija" o ruskim vojnim operacijama, u nastojanju Kremlja da kontrolira narativ o ratu u Ukrajini.
Za širenje "lažnih informacija" o vojsci koje dovode do "teških posljedica" predviđena maksimalna kazna od 15 godina zatvora.
Vaš browser nepodržava HTML5
Godinu dana nakon masakra u regiji Kijeva traje potraga za nestalima
Top10VPN, kompanija koja prati blokadu internetskih stranica u Rusiji otkako je Moskva otpočela invaziju na Ukrajinu 24. februara prošle godine, saopštila je da su ruski cenzori blokirali više od 4.300 domena, od kojih se više od 85 posto odnosi na ukrajinske, ruske i međunarodne novinske internetske stranice.
Od početka ruske agresije, ruski cenzori su blokirali niz nezavisnih i međunarodnih medija, uključujući i Radio Slobodna Evropa. Na meti su i platforme društvenih medija, kao što su Facebook, Instagram i Twitter.