Prema podacima Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, u tom entitetu se mjesečno prijavi veliki broj povreda na radnom mjestu. Ovaj alarmantni podatak odnosi se samo na slučajeve koje poslodavci prijave, tako da je broj povreda znatno veći.
Ono u čemu se slažu i poslodavci i radnici i resorno ministarstvo jeste da je zakonska regulativa u oblasti zaštite na radu dobra - ali je upitna njena primjena.
Novina je bila obaveza poslodavca da za svako radno mjesto izvrši procjenu rizika i donese akt o procjeni. Upravo je to, slažu se poslodavci, sindikat i inspekcija rada, slabost u cijelom sistemu zaštite na radu.
Izvršni direktor Centra za istraživanje i studije GEA Marko Martić kaže da, iako su poslodavci obavezni donijeti akt o procjeni rizika, više od polovine njih ga uopšte nemaju:
„Čak i oni koji ga imaju, radi se o tome da formalno postoji akt, međutim ne pridržavaju se mjera i uputstava koje taj akt donosi, pa se tako dešavaju nesreće na radu i onim kompanijama i preduzećima koji imaju taj akt“, navodi Martić.
Načelnica odjeljenja zaštite na radu pri Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS Vladislava Tadić kaže da i poslodavci i radnici poštuju Zakon o radu, ali ne onoliko koliko bi trebalo. Prijavljene povrede u Republici Srpskoj kreću se od 70 do 90 mjesečno, napominje Tadićeva:
„Te povrede su najčešće u oblasti građevinarstva, šumarstva i metalske industrije. Iako su po izvještajima koje oni dostavljaju te povrede najčešće povreda ruke, noge, zgloba, rijetko glave, ali znači da su prisutne povrede.“
Loša podazkonska akta
U sindikatu upozoravaju da su brojevi povreda alarmantni. Kažu da Odbor za zaštitu zdravlja radnika, koji su osnovali socijalni partneri - nije odgovorio svojim zadacima jer godinu dana ništa nije radio.
Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić kaže da u zaštiti na radu nisu dobra podzakonska akta.
U Republici Srpskoj sedam firmi ima licencu za procjenu rizika na radnom mjestu. Licence izdaje Ministarstvo rada. I dok sindikalci opominju da resorno ministarstvo mora preuzeti punu odgovornost kako bi se maksimalno zaštitilo zdravlje radnika, u evropskim zemljama zaštiti na radu posvećuje se ogromna pažnja.
Finska primjenjuje direktive Evropske unije koje su osnova za sve propise u oblasti zdravlja i zaštite na radu - kaže Jurgen Heike, dugogodišnji šef odjela zaštite na radu pri finskom Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite.
„Inspektorat za zaštitu na radu ima zaposlenih oko 450 ljudi i godišnji bužet za inspektore od oko 26 miliona eura. Taj iznos raspoređuje se na pet regionalnih inspektorata u državi“, kaže Heike.
Jurgen Heike objašnjava da dužnost finskih inspektora zaštite na radu nije samo kontrola provođenja zakona, već savjetovanja i konsultacije o unapređenju i poboljšanju uslova radnog mjesta.
U Centru za istraživanje i studije GEA takođe napominju da ulaganje u zaštitu na radu nije trošak već investicija. Oni iznose podatak da se na svaki euro uložen u zaštitu na radu vraća tri eura.
Sindikalci Republike Srpske podsjećaju da je zdravo i sigurno radno mjesto prioritet i uvjeravaju da će stanje biti puno gore ukoliko se tom problemu ne posveti neophodna pažnja.
Ono u čemu se slažu i poslodavci i radnici i resorno ministarstvo jeste da je zakonska regulativa u oblasti zaštite na radu dobra - ali je upitna njena primjena.
Novina je bila obaveza poslodavca da za svako radno mjesto izvrši procjenu rizika i donese akt o procjeni. Upravo je to, slažu se poslodavci, sindikat i inspekcija rada, slabost u cijelom sistemu zaštite na radu.
Izvršni direktor Centra za istraživanje i studije GEA Marko Martić kaže da, iako su poslodavci obavezni donijeti akt o procjeni rizika, više od polovine njih ga uopšte nemaju:
„Čak i oni koji ga imaju, radi se o tome da formalno postoji akt, međutim ne pridržavaju se mjera i uputstava koje taj akt donosi, pa se tako dešavaju nesreće na radu i onim kompanijama i preduzećima koji imaju taj akt“, navodi Martić.
Načelnica odjeljenja zaštite na radu pri Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS Vladislava Tadić kaže da i poslodavci i radnici poštuju Zakon o radu, ali ne onoliko koliko bi trebalo. Prijavljene povrede u Republici Srpskoj kreću se od 70 do 90 mjesečno, napominje Tadićeva:
„Te povrede su najčešće u oblasti građevinarstva, šumarstva i metalske industrije. Iako su po izvještajima koje oni dostavljaju te povrede najčešće povreda ruke, noge, zgloba, rijetko glave, ali znači da su prisutne povrede.“
Loša podazkonska akta
U sindikatu upozoravaju da su brojevi povreda alarmantni. Kažu da Odbor za zaštitu zdravlja radnika, koji su osnovali socijalni partneri - nije odgovorio svojim zadacima jer godinu dana ništa nije radio.
Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić kaže da u zaštiti na radu nisu dobra podzakonska akta.
Ranka Mišić
„Nije dobro to što su podzakonska akta dala mogućnost da vi procjenu rizika dobijete od neke akreditovane agencije koja se bavi time. A znate koje su to agencije? To su dobrostojeći ljudi koji se naglo obogate štancajući akt o procjeni rizika, koji su dobro zaradili, a nisu ni išli u preduzeće izmjeriti. I zato imamo ovakve podatke“, navodi Ranka Mišić.U Republici Srpskoj sedam firmi ima licencu za procjenu rizika na radnom mjestu. Licence izdaje Ministarstvo rada. I dok sindikalci opominju da resorno ministarstvo mora preuzeti punu odgovornost kako bi se maksimalno zaštitilo zdravlje radnika, u evropskim zemljama zaštiti na radu posvećuje se ogromna pažnja.
Finska primjenjuje direktive Evropske unije koje su osnova za sve propise u oblasti zdravlja i zaštite na radu - kaže Jurgen Heike, dugogodišnji šef odjela zaštite na radu pri finskom Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite.
„Inspektorat za zaštitu na radu ima zaposlenih oko 450 ljudi i godišnji bužet za inspektore od oko 26 miliona eura. Taj iznos raspoređuje se na pet regionalnih inspektorata u državi“, kaže Heike.
Jurgen Heike objašnjava da dužnost finskih inspektora zaštite na radu nije samo kontrola provođenja zakona, već savjetovanja i konsultacije o unapređenju i poboljšanju uslova radnog mjesta.
U Centru za istraživanje i studije GEA takođe napominju da ulaganje u zaštitu na radu nije trošak već investicija. Oni iznose podatak da se na svaki euro uložen u zaštitu na radu vraća tri eura.
Sindikalci Republike Srpske podsjećaju da je zdravo i sigurno radno mjesto prioritet i uvjeravaju da će stanje biti puno gore ukoliko se tom problemu ne posveti neophodna pažnja.