Najavljeno povećanje akciza na gorivo izazvalo je burne rasprave u BiH. Opozicija kaže da vlast preko leđa ionako osiromašenih građana želi popuniti budžetske rupe, a entitetske vlasti kažu kako samo ispunjavaju dio zadaće napisane u reformskoj agendi. No, kako je zbog procedure, ali i nedostatka podrške državnog nivoa vlasti, postalo izvjesno da će povećanje akciza potrajati, entitetske vlasti smislile su novi način kako da dođu do novca. Najavile su poskupljenje električne energije.
Bura nakon dogovora entitetskih premijera da povećaju akcize na gorivo ne jenjava. Opozicija u RS je najglasnija. Tvrde da novi namet nije ništa drugo nego krpljenje budžetskih rupa.
‘’Slikovito rečeno, kad imate šuplje bure voda nekontrolisano otiče. Dakle, prvo morate začepiti bure pa tek onda sipati vodu. Mi jesmo i za dogovor i za rješenja, ali ne može se sada pod velom evropske agende koristiti pozicija da se neke druge stvari riješe na račun građana i preko leđa građana’’, prokomentarisao je šef Kluba poslanika Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini Republike Srpske Vukota Govedarica.
Entitetske vlade sračunale su da bi povećanjem akcize na gorivo bilo prikupljeno dodatnih 180 miliona konvertibilnih maraka (90 miliona eura).
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović tvrdi da u agendi nema ni slova o dodatnim akcizama na gorivo.
‘’Ukoliko se prihvati ovakav koncept koji je predložila premijerka RS to je krpljenje rupa budžeta RS i to preko leđa građana", poručio je Šarović.
Zastupnik SNSD-a u državnom parlamentu Nikola Špirić odbacuje SDS-ove optužbe i navodi da su potpisom reformske agende i sami na to pristali.
“Ja mislim da je izmjena Zakona o akcizama predviđena reformskom agendom. Akcize nikada nisu služile za krpljenje budžetskih rupa. To su namjenske akcize, dakle za izgradnju putne infrastrukture i za podršku zdravstvu”, rekao je poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH Nikola Špirić.
Aleksandar Golijanin iz PDP-a smatra da navedeni argumenti nisu validni.
‘’Ja ću vas podsjetiti da ova vlast već 10 godina priča o mreži autoputeva u Republici Srpskoj. Vozite li se vi tim autoputevima? Možda se vozite ovom skalamerijom od autoputa Banjaluka - Gradiška gdje je jedan kilometer koštao 32 miliona maraka, a poređenja radi jedan kilometar autoputa Koridor 5C koštao je 8 miliona konvertibilnih maraka’’, konstatovao je Golijanin.
Građani ogorčeni
Argumente Vlade RS da međunarodne finansijske institucije u BiH traže povećanje akciza na gorivo demantovala je i Svjetska banka u BiH.
Ekonomistica Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak izjavila je da međunarodne institucije od bh. vlasti nisu tražile povećanje akciza na gorivo, te da oni taj potez ne preporučuju.
I u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kažu kako bi novac od akciza na gorivo išao na jedinstveni račun zajedno sa PDV-om i ostalim dadžbinama, što znači da nije predviđena namjenska potrošnja.
“Standardna akciza koja se plaća po litri derivata goriva u ovisnosti od vrste goriva ona se uplaćuje na jedinstveni račun i ide u raspodjelu sa svim ostalim prihodima dakle i sa PDV-om i sa carinom”, pojašnjava portparol Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević.
Građani su ogorčeni. Smatraju da će novi nameti samo otežati ionako minimalan standard građana.
Vaš browser nepodržava HTML5
Građani o povećanju akciza na gorivo
Standardna akciza predloženim izmjenama zakona koje su usaglasili entitetski premijeri uvećava se za 15 pfeininga, a putarina za 10 feninga po litru pa bi kada se na to obračuna i PDV gorivo moglo da poskupi skoro 30 feninga.
Ukoliko bi se predložene izmjene zakona izglasale u Parlamentu BiH, godišnje bi se samo od akciza na gorivo umjesto sadašnjih 425, prema procjenama moglo prikupiti čak 600 miliona maraka ( 300 miliona eura).
No, da bi se ovaj dogovor entitetskih premijera realizovao potrebno je napraviti izmjene Zakona o akcizama, Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja i Zakona o uplatama na jednistveni račun, koje bi, nakon što odobri Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, išle na usvajanje Vijeću ministara BiH, a potom i Parlamentu BiH.
Opozicija iz RS koja u državnom parlamentu ima više poslanika od vladajućeg SNSD-a kaže da takve izmjene zakona neće podržati.
Osim toga predloženo je i povećanje putarina od čega se očekuju dodatni prihodi od 120 miliona KM (60 miliona eura), kao i posebne akcize na pivo i cigarete koje bi se usmjeravale u zdravstveni fond.
U Međuvremenu entitetske vlade predlažu i povećanje cijena električne energije koja se može brže i lakše realizovati. Aleksandar Golijanin iz PDP-a kaže kako ni ovaj prijedlog neće biti prihvaćen.
‘’Ponosan sam na to što sam prvi pokrenuo priču o poskupljenju električne energije, zaustavili smo je, oni će probati ponovo to da urade, zaustavićemo i to jer imamo načina kako da to učinimo, a zaustavićemo i poskupljenje nafte i naftnih derivate. Jednostavno to u ovom trenutku nije dopustivo i nije interes ni Republike Srpske ni Bosne i Hercegovine’’, poručuje Golijanin.