Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti Internešnal se u svom novom izvještaju vrlo iscrpno bavi stanjem zemalja regionu – BiH, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Kosovu. Ova organizacija predstavila je poduži spisak primjera kršenja ljudskih prava u svim pomenutim zemljama u regionu.
Hrvatska se tako kritikuje zbog veoma ograničenog napretka u procesuiranju ratnih zločina, navodi se da su Crna Gora i Srbija u toj oblasti postigle određeni napredak, dok se i Kosovo i Srbija kritikuju zbog diskriminacije manjinskih zajednica.
BiH - podijeljenost Srba, Hrvata i Bošnjaka
U Bosni i Hercegovini se nastavlja tedencija rasta etničke podijeljenosti. Ocijenjeno je i da se odnosi između Srba, Hrvata i Bošnjaka dramatično pogoršavaju. Neki od visokih zvaničnika koriste sve oštriju nacionalističku retoriku. Zvaničnici takođe i dalje poriču neke ratne zločine za koje postoje i nedvojbene sudske presude.
U nekoliko navrata politički predstavnici Srba blokirali su rad državnih institucija. U generalnim ocjenama izvještaja takođe se navodi da progres u procesuiranju ratnih zločina počinjenih od 1992. do 1995. godine ostaje veoma spor.
Posebno se naglašava da vlasti i dalje ne čine dovoljno na poboljšanju situacije i položaja žena koje su u ratu bile silovane. Niti im je obezbijeđen pristup pravdi, niti adekvatna reparacija.
Hrvatska - saradnja na procesuiranju ratnih zločina
Veoma ograničen uspjeh postignut je i u Hrvatskoj u procesuranju slučajeva ratnih zločina, za koje se optužuju pripadnici Hrvatske vojske i policije. Posebno se navodi nedostatak saradnje sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u slučaju vojnih dokumenta povezanih sa operacijom Oluja iz 1995. godine, takozvanim topničkim dnevnicima.
Apostrofira se i da su nekoliko slučajeva napadi na novinare u Hrvatskoj ostali neriješeni. Diskriminacija Hrvatskih Srba i Roma u smislu ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava se nastavlja.
Crna Gora - diskriminacija manjina
Crna Gora je napravila pozitivne pomake u procesuiranju slučajeva ratnih zločina navodi se u izvještaju. Sloboda izražavanja je, međutim, kompromitovana, prijetnjama, velikim novčanim kaznama za klevetu i neriješenim političkim ubistvima.
Pominju se slučajevi ubistva Duška Jovanovića, vlasnika i urednika lista „Dan”, kritike premijera Mila Đukanovića na račun nevladninog sektora i novinara, te presuda novinaru monitora Andreju Nikolaidisu.
Romi su i dalje diskriminisana manjinska zajednica u Crnoj Gori. Takođe se navodi da je u izvješaju Stejt Dipartmenta Crna Gora označena kao zemlja tranzita sa trafiking ljudima za seksualnu eksploataciju, ali i da je neuspješna na polju osude trafikanata i identifikacije žrtava.
U generalnim ocjenama se navodi i da Evropska komisija priprema izvještaj o napretku integracija Crne Gore ka u EU.
Srbija - haški begunci
Srbija je postigla određeni progres u procesuiranju ratnih zločina pred domaćim pravosudnim sistemom. Podsjeća se da je nakon decembarske ocjene glavnog haškog tužioca Serža Bramerca o napretku u saradnji Srbije sa Haškim sudom odblokiran prelazni trgovinski sporazum Srbije, ali da cio proces pridruživanja zavisi od hapšenja dva preostala haška bjegunca Ratka Mladića i Gorana Hadžića.
Takođe se navodi i da je u decembru prošle godine pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu održana rasprava o legalnosti proglašenja nezvisnosti Kosova.
Diskriminacija prema manjinskim zajednicama se nastavlja, kako se navodi i u Srbiji i na Kosovu, gdje postoji i kontinuirano etničko nasilje.
Navodi se da je na Kosovu civilna misija EU preuzela dio odgovornosti od UNMIK-a. U generalnim ocjenama se takođe navodi da je sve više izbjeglica primorano da se vraćaju na Kosovo.
Osim detalja o procesima za ratne zločine u Srbiji se takođe navode i kršenja ljudskih prava ostalih manjinskih zajednica, kao i da su braniteljice ljudskih prava, posebno one koje ukazuju na ratne zločine, bile meta prijetnji i napada.
Hrvatska se tako kritikuje zbog veoma ograničenog napretka u procesuiranju ratnih zločina, navodi se da su Crna Gora i Srbija u toj oblasti postigle određeni napredak, dok se i Kosovo i Srbija kritikuju zbog diskriminacije manjinskih zajednica.
BiH - podijeljenost Srba, Hrvata i Bošnjaka
U Bosni i Hercegovini se nastavlja tedencija rasta etničke podijeljenosti. Ocijenjeno je i da se odnosi između Srba, Hrvata i Bošnjaka dramatično pogoršavaju. Neki od visokih zvaničnika koriste sve oštriju nacionalističku retoriku. Zvaničnici takođe i dalje poriču neke ratne zločine za koje postoje i nedvojbene sudske presude.
U nekoliko navrata politički predstavnici Srba blokirali su rad državnih institucija. U generalnim ocjenama izvještaja takođe se navodi da progres u procesuiranju ratnih zločina počinjenih od 1992. do 1995. godine ostaje veoma spor.
Posebno se naglašava da vlasti i dalje ne čine dovoljno na poboljšanju situacije i položaja žena koje su u ratu bile silovane. Niti im je obezbijeđen pristup pravdi, niti adekvatna reparacija.
Sa performansa Inicijative za ljudska prava Srbije organizovanog u znak sjećanja na žrtve rata na Kosovu tokom bombardovanja 1999, arhivska fotografija, foto Vesna Anđić
Hrvatska - saradnja na procesuiranju ratnih zločina
Veoma ograničen uspjeh postignut je i u Hrvatskoj u procesuranju slučajeva ratnih zločina, za koje se optužuju pripadnici Hrvatske vojske i policije. Posebno se navodi nedostatak saradnje sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u slučaju vojnih dokumenta povezanih sa operacijom Oluja iz 1995. godine, takozvanim topničkim dnevnicima.
Apostrofira se i da su nekoliko slučajeva napadi na novinare u Hrvatskoj ostali neriješeni. Diskriminacija Hrvatskih Srba i Roma u smislu ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava se nastavlja.
Crna Gora - diskriminacija manjina
Crna Gora je napravila pozitivne pomake u procesuiranju slučajeva ratnih zločina navodi se u izvještaju. Sloboda izražavanja je, međutim, kompromitovana, prijetnjama, velikim novčanim kaznama za klevetu i neriješenim političkim ubistvima.
Pominju se slučajevi ubistva Duška Jovanovića, vlasnika i urednika lista „Dan”, kritike premijera Mila Đukanovića na račun nevladninog sektora i novinara, te presuda novinaru monitora Andreju Nikolaidisu.
Romi su i dalje diskriminisana manjinska zajednica u Crnoj Gori. Takođe se navodi da je u izvješaju Stejt Dipartmenta Crna Gora označena kao zemlja tranzita sa trafiking ljudima za seksualnu eksploataciju, ali i da je neuspješna na polju osude trafikanata i identifikacije žrtava.
U generalnim ocjenama se navodi i da Evropska komisija priprema izvještaj o napretku integracija Crne Gore ka u EU.
Srbija - haški begunci
Srbija je postigla određeni progres u procesuiranju ratnih zločina pred domaćim pravosudnim sistemom. Podsjeća se da je nakon decembarske ocjene glavnog haškog tužioca Serža Bramerca o napretku u saradnji Srbije sa Haškim sudom odblokiran prelazni trgovinski sporazum Srbije, ali da cio proces pridruživanja zavisi od hapšenja dva preostala haška bjegunca Ratka Mladića i Gorana Hadžića.
U izvješaju je Crna Gora označena kao zemlja tranzita sa trafiking ljudima za seksualnu eksploataciju i da je neuspješna na polju osude trafikanata.
Takođe se navodi i da je u decembru prošle godine pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu održana rasprava o legalnosti proglašenja nezvisnosti Kosova.
Diskriminacija prema manjinskim zajednicama se nastavlja, kako se navodi i u Srbiji i na Kosovu, gdje postoji i kontinuirano etničko nasilje.
Navodi se da je na Kosovu civilna misija EU preuzela dio odgovornosti od UNMIK-a. U generalnim ocjenama se takođe navodi da je sve više izbjeglica primorano da se vraćaju na Kosovo.
Osim detalja o procesima za ratne zločine u Srbiji se takođe navode i kršenja ljudskih prava ostalih manjinskih zajednica, kao i da su braniteljice ljudskih prava, posebno one koje ukazuju na ratne zločine, bile meta prijetnji i napada.