Uprkos tome što su se mnoge afričke države borile da prikupe dovoljno COVID-19 vakcina, neke od njih imaju na hiljade doza kojima je istekao rok i sada su neupotrebljive. Zašto?
Malavi je uništio gotovo 20.000 doza AstraZeneca vakcine, dok Južni Sudan ima 59.000 doza koje planira da baci, piše BBC.
Vakcine je donirala Afrička unija, ali vakcine nisu administrirane prije isteka roka trajanja, što je bio 13. april.
Svjetska zdravstvena organizacija je (SZO) isprva je tražila da se vakcine zadrže dok se ne sprovede istraga o tome da li se može produžiti rok trajanja, a da vakcine i dalje budu sigurne za one koji ih budu primali.
Međutim, sada kaže da su proizvođači vakcine već poslali i da one kojima je istekao rok treba baciti.
"Dok je bacanje vakcina za duboko žaljenje u kontekstu programa imunizacije, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se doze kojima je istekao rok bace na način koji je bezbjedan", stajalo je u saopštenju SZO od 17. aprila.
U međuvremenu, Demokratska republika Kongo kaže da ne može da upotrijebi veći dio od 1,7 miliona AstraZeneca vakcine koje je primila iz programa COVAX razvijenog kako bi se pomoglo siromašnijim državama.
Samo 1.000 doza je administrirano do kraja mjeseca aprila.
Većina od zaliha sa kojima raspolaže Kongo ima rok trajanja do 24. juna – vakcine se šalju u druge afričke dražave, neke su već poslate u Ganu i Madagaskar.
Nigerija je takođe rekla da neće moći da iskoristi sve doze na vrijeme, tako da je određenu količinu preusmjerila u susjedni Togo i Ganu. Neka pošiljke vakcina su ča poslate na Jamajku.
Svjetska zdravstvena organizacija kaže da su samo Togo i Gambija potvrdili da su iskorištene sve doze vakcina prije isteka roka.
Kako Afrika dobavlja vakcine generalno?
Nepravda je da Afrika mora da uveze 99 posto vakcina koje daje svojem stanovništvu, piše magazin Nature. Ovdje se misli ne samo na vakcine protiv COVID-19 već i na sve ostale vakcine za masovnu imunizaciju ili druge bolesti. Pandemija COVID-19 traži promjene, a istraživanje ovdje igra krucijalnu ulogu.
Kontinent s 1,2 milijarde ljudi ne bi trebao da uvozi 99 posto svojih vakcina. Ali to je tragična stvarnost za Afriku. Otklanjanje nedostatka domaćih proizvodnih kapaciteta postalo je glavni prioritet afričkih zakonodavaca.
U drugoj polovini mjeseca maja, 40.000 ljudi, uključujući istraživače, poslovne čelnike i članove grupa civilnog društva, pridružilo se šefovima država u dvodnevnom samitu na internetu iniciranom i osmišljenom kako bi podijelili najnovija dostignuća i pokrenuli svježa razmišljanja o tome kako donijeti proizvodnju vakcina u Afriku.
Više od jednog vijeka istraživanje i razvoj cjepiva (R&D) i proizvodnja koncentrisani su u Evropi, Indiji i Sjedinjenim Državama.
Usred pandemije, jedan od rezultata toga je da će ljudi u zemljama s niskim i srednjim prihodima možda morati pričekati kraj 2023. prije nego što se mogu vakcinisati protiv COVID-19.
Kakvi su propisi koji se tiču vakcinacije u afričkim državama?
Prije šest godina afričke zemlje dogovorile su se o osnivanju Afričke agencije za lijekove (AMA). Ova agencija bila bi analogna Evropskoj agenciji za lijekove (EMA) sa sjedištem u Amsterdamu i donosila bi preporuke o sigurnosti i djelotvornosti novih lijekova i vakcina, skraćujući vrijeme potrebno nacionalnim regulatorima za odobravanje takvih proizvoda.
Pročitajte i ovo: Da li Afrika može biti nova Indija po širenju COVID-19?Afrička unija je usvojila ugovor o stvaranju AMA 2019. godine, ali treba najmanje 15 država da ratifikuje ovakvu agenciju prije nego što ona može službeno da postoji. Od prošle godine to je učinilo osam zemalja, što je znak da većina to nije smatrala prioritetom prije pandemije.
Intelektualno vlasništvo (IP) još je jedna prepreka za vaccine u Africi. Više od 100 zemalja uglavnom s niskim i srednjim dohotkom traži od bogatijih zemalja privremeno odricanje od prava intelektualnog vlasništva u vezi s vakcinama protiv COVID-19, kako bi mogle povećati vlastitu proizvodnju.
Pročitajte i ovo: Policija u Južnoj Africi zaplenila lažne vakcine protiv COVID-19Međutim, zemlje s visokim prihodima favorizuju aranžmane za prijenos tehnologije u kojima njihove farmaceutske tvrtke dijele znanje, alate i vještine putem pouzdane treće strane, poput Svjetske zdravstvene organizacije. U prošlosti je ovaj pristup postigao određeni uspjeh u stvaranju kapaciteta za proizvodnju vakcina u zemljama sa srednjim dohotkom.
Strah od vakcine protiv COVID-19?
Uprkos kampanjama i uvjeravanjima da su vakcine sigurne, mnogi su ljudi zabrinuti zbog mogućih nuspojava.
Afrička država Gana prva je država koja je primila vaccine protiv COVID-19 u okviru inicijative COVAX.
Predsjednica Gane Nana Akufo-Addo primila je vakcinu dok je vlada pokrenula nacionalnu kampanju cijepljenja.
Akufo-Addo pozvala je građane da ne vjruju u teorije zavjere oko vakcina, rekavši: "vakcinacija neće promijeniti vašu DNK, neće ugraditi uređaj za praćenje u vaše tijelo, niti će uzrokovati neplodnost kod žena ili muškaraca."
Neki stručnjaci i političari krive zabrinutost oko efikasnosti i sigurnosti vakcine uopšteno sporo usvajanje u mnogim afričkim zemljama - ali teško je kvantifikovati taj uticaj.
U prosjeku je oko 20 posto ispitanika reklo da se neće vakcinisati - ali udio je varirao od ispod 10 posto u Etiopiji, Nigeru i Tunisu do čak 41 posto u DR Kongo.