Pišu: Frud Bezhan i Radio Azadi RSE-a
Stotine Afganistanaca sa smjelim plakatima i glasnim mikrofonima svakodnevno izlazi na ulice velikih gradova, direktno izazivajući militantnu islamističku grupu Talibani, koji su preuzeli vlast u Afganistanu prošlog mjeseca.
Na čelu protesta bile su žene koje, prkoseći talibanskim prijetnjama i nasilju, traže svoja prava, zastupljenost u vladi i ulogu u duboko religioznoj i konzervativnoj zemlji od 38 miliona stanovnika, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Talibani su naslijedili zemlju koja je transformisana od invazije predvođene SAD 2001. godine, s milionima djevojčica koje su se vratile u školu i ženama su se pridružile radnoj snazi kao reporterke, sutkinje i ministrice, iako su se najveće promjene dogodile u urbanim područjima.
Pročitajte i ovo: Novinarka u Kabulu: 'Boli me što će talibani praviti planove za mene'Tokom talibanskog represivnog režima od 1996. do 2001. godine, žene su bile primorane da se pokrivaju od glave do pete, zabranjen im je rad van njihovih domova, a prilikom izlaska napolje morale su biti u pratnji muškog rođaka. Obrazovanje je bilo ograničeno na djevojčice pred adolescenciju.
Afganistanke protestuju u Heratu 2. septembra 2021.
Poruka koja je sada nosi na protestima, kao što se vidi na velikim plakatima koje su nosili demonstranti, glasi :"Mi nismo žene devedesetih godina".
"Otkad su se talibani vratili, žene ne znaju hoće li moći raditi ili hoće li i dalje imati svoja temeljna prava", rekla je Samira, jedna od organizatorica ženskih protesta u Kabulu za Radio Azadi RSE-a.
"Zato smo osjetili potrebu da pokrenemo protestni pokret kako bismo ženama omogućili da se izjasne o svojim pravima i o onome što su postigle u posljednjih 20 godina", dodala je.
'Znak represije'
Od preuzimanja kontrole nad Kabulom 15. avgusta, talibani su pokušali da projektuju umjereniji imidž kako bi uvjerili Afganistance i međunarodnu zajednicu u promjenu.
Na svojoj prvoj konferenciji za novinare u Kabulu, talibani su obećali da će štititi ženska prava - ali u okviru vlastitog fundamentalističkog tumačenja islamskog šerijatskog zakona.
Militanti nisu pokazali nikakve znake da su se njihovi stavovi promijenili od kada su prvi put vladali Afganistanom prije dvije decenije, a njihovi dosadašnji postupci iznevjerli su njihova prvobitna obećanja.
Talibani su ponovno nametnuli neke od istih represivnih zakona i retrogradne politike koji su definisali njihovu nekadašnju ekstremističku vladavinu.
Talibani su 7. septembra formirali novu, isključivo mušku vladu koju čine visoki militanti. Nijedna žena, čak ni u sporednim funkcijama, nije uključena. Talibani su rekli da žene nisu pogodne za službu u kabinetu.
Militanti su također ukinuli Ministarstvo za ženska pitanja i ponovo uspostavili zastrašujuće Ministarstvo za promovisanje vrlina i sprječavanje poroka.
Afganistanke protestuju u Kabulu 7. septembra 2021.
Devedesetih godina prošlog vijeka to ministarstvo je bilo odgovorno za sprovođenje talibanskih zakona o moralu, uključujući strogi kodeks oblačenja i rodnu segregaciju u društvu. Policija ministarstva bila je poznata po tome što je javno tukla prestupnike, uključujući i žene.
Talibani su savjetovali žene da zbog vlastite sigurnosti uglavnom ostanu u zatvorenom prostoru. Militanti su također naredili desetinama hiljada bivših vladinih radnica da se ne vraćaju na posao čak i kad su se njihove muške kolege vratile.
Mnoge škole za djevojčice također su ostale zatvorene širom zemlje. Na univerzitetima i na koledžima, talibani sprovode novi kodeks oblačenja i razdvajaju muškarce i žene u onome što su aktivisti opisali kao praksu stranu afganistanskoj kulturi i "jasan znak represije".
U međuvremenu, talibani su nasilno pooštrili mjere protiv nezavisnih medija, zabranili nedopuštene skupove i pritvorili, pretukli i ubili bivše policajce, vojnike i vladine zvaničnike.
Militanti su, navodno, također izvršili ubistva odmazde, prekinuli komunikacione linije i nametnuli humanitarnu blokadu u provinciji Panjšir, prostranoj dolini sjeverno od Kabula koja je posljednji džep otpora protiv militanatima.
Obrazovane i informisane
Dok talibani uskraćuju slobode i koriste brutalnu silu da uguše neslaganje, Afganistanci su posljednjih nedjelja izašli na ulice u desetak gradova i mjesta kako bi iskazali svoj gnjev.
Na čelu nenasilnog otpora talibanima bile su mlade žene i ženske aktivistkinje.
"Afganistanke neće prihvatiti povratak represiji i diskriminaciji", rekla je Samira Hamidi, istaknuta afganistanska aktivistkinja za prava žena. "Danas su Afganistanke obrazovanije i informisanije o svojim pravima."
Veliki broj žena u Kabulu, gradu Heratu na zapadu zemlje i gradu Mazar-e Šarif na sjeveru Afganistana, oglušili su se o zabranu talibana na proteste i njihovu grubu taktiku. Manji skupovi održani su u sjevernim provincijama Parvan i Kapisa, centralnim provincijama Ghor i Daikundi i jugozapadnoj provinciji Nimroz.
Pročitajte i ovo: 'Gledaćemo bičevanja i pogubljenja': Upozorenje pravnog stručnjaka iz AvganistanaNaoružani talibanski borci pucali su i ubili demonstrante, ispaljivali hice upozorenja u vazduh, i koristili kundake i bičeve da bi pretukli i rastjerali žene, od kojih je većina navukla marame na glavu.
No to nije odvratilo žene da se vrate na ulice tražeći svoje pravo na obrazovanje, rad i sigurnost.
Među njima je i Sadat, koja je bila među ženama koje su protestovale u Kabulu 7. septembra.
"Vidjela sam talibana kako tuče jednu od naših prijateljica kundakom puške", rekla je za Radio Azadi. "Pokušala sam ga spriječiti, a onda je on počeo mene da tuče. Udarili su me metalnom šipkom u glavu. Sada imam pet šavova na glavi. Tukli su žene veoma grubo!"