Pišu: Frud Bezhan and Mustafa Sarwar
Talibani su godinama obećavali da će ubiti sve Afganistance koji su radili za američke i NATO snage u Afganistanu, žigošući ih kao "izdajnike".
S najavljenim odlaskom svih stranih trupa iz zemlje do septembra, desetine hiljada Afganistanaca koji su radili kao lokalna podrška obuzeti su strahom i panikom, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Njihove brige su itekako utemeljene. Talibani su tokom prethodnih godina ubili stotine Afganistanaca koji su radili za strane vojne snage i članove njihovih porodica.
Američke i britanske snage se povlače iz svoje baze u južnoj provinciji Helmand
Ti strahovi su pogoršani intenziviranjem nasilja i talibanskim uspjesima na bojnom polju posljednjih mjeseci. Od početka povlačenja 1. maja, militantna grupa zauzela je desetine okruga, vojnih baza i opkoljenih gradova, podstičući strahovanja da bi mogla srušiti afganistansku vladu koja ima podršku Zapada.
Sjedinjene Države i pojedine zemlje čije trupe odlaze iz Afganistana napravile su specijalne imigracione programe kako bi pomogle ugroženim afganistanskim radnicima da napuste zemlju.
Međutim, mnogi Afganistanci koji su podnijeli zahtjev žale se da su ostavljeni u ničijoj zemlji nakon što im se, ponekad i godinama, strane imigracione vlasti nisu javile. Zagovaračke grupe kažu da se programi odvijaju suviše sporo i da možda neće obuhvatiti sve bivše zaposlenike u Afganistanu koji bi mogli biti u opasnosti.
Procjenjuje se da je oko 300 hiljada afganistanskih civila radilo za međunarodne snage u nekom svojstvu od invazije koju su predvodile SAD 2001. uključujući kuhare, spremačice, fizičke radnike, mehaničare, prevodioce i obezbjeđenje.
'Velika opasnost'
"U velikoj smo opasnosti", kaže Abdul Vakil, koji je radio kao radnik obezbjeđenja od 2004. do 2008. na aerodromu Bagram, najvećoj bazi američke vojske u Afganistanu.
Ne samo mi, već i naše porodice. Talibani će nas ubiti."
"Odlaskom stranih trupa talibani bi ponovo mogli da preuzmu zemlju", kaže Vakil. "U tom slučaju svi bi bili u opasnosti, ali posebno mi."
Američki vojnik i jedan afganistanski vojnik rukuju se tokom ceremonije primopredaje u provinciji Helmand, 2. maj 2021.
Oko 300 Afganistanaca koji su radili za američku vojsku ili članovi njihovih porodica ubijeno je od 2016. godine, pokazuju podaci američke nevladine organizacije 'Niko nije ostao iza', koja radi s afganistanskim prevodiocima kako bi im pomogla da se presele u SAD.
Grupa procjenjuje da su ove godine u prosjeku ubijana dva prevodioca mjesečno. Broj ubijenih povećan je na pet tokom maja.
Afganistanski prevodioci koji rade za strane snage bili su posebno podložni militantnim napadima. Njih militanti često traže, proglašavajući ih "špijunima" jer se ponašaju kao oči i uši stranih "okupatora".
Talibani su 7. juna izdali saopštenje uvjeravajući Afganistance koji su u prošlosti sarađivali s međunarodnim trupama da im neće biti na meti ako se "pokaju zbog svojih ranijih postupaka i... ako se u buduće neće upuštati u takve aktivnosti koje su ravne izdaji islama i zemlje."
Međutim, rasprostranjeno je nepovjerenje u talibanska uvjeravanja o bezbjednosti.
"Talibani su svakim danom sve jači", kaže Abdul Karim, 28-godišnji prevodilac koji je radio za američku vojsku od 2015. godine. "To znači da naši životi svakim danom postaju sve ugroženiji."
Ta militantna grupa dugo je ciljala civile koje optužuje da rade za afganistansku vladu ili strance.
Talibani su u januaru ubili Afganistanca koji je radio za američku vojsku otprilike 12 godina i koji je čekao vizu za preseljenje u SAD.
Drugi bivši afganistanski prevodioci kažu da su od talibana dobili prijetnje smrću.
Zaglibljeni u birokratiji
Zagovaračke grupe i organizacije za zaštitu prava pozvale su zapadne zemlje da ubrzaju programe preseljenja bivših afganistanskih zaposlenika koji su sve više izloženi riziku od napada talibana.
Oko 18 hiljada afganistanskih podnosilaca zahtjeva još uvijek čeka odluku o svojim zahtjevima za specijalnu imigrantsku vizu (SIV). Program SIV je nastao 2009. i po uzoru je na sličnu shemu za Iračane.
Da bi dobili vizu, Afganistanci moraju da dokažu aktuelnu prijetnju i da su najmanje godinu dana radili po dozvoli američke vlade.
Pripadnici američke službe bezbjednosti u Kabulu, septembar 2020.
Pentagon je saopštio da razvija opcije za eventualno evakuaciju Afganistanaca za koje se smatra da su ugroženi od talibana zbog njihovog rada s američkim trupama. Ali Bijela kuća još uvijek nije odobrila bilo kakve ubrzane planove.
Američki zakonodavci pozvali su na evakuaciju hiljada Afganistanaca prije povlačenja međunarodnih trupa, strahujući da bi talibani mogli da ih "pokolju". Zakonodavci kažu da bi obrada viza mogla da potraje više od dvije godine, što bi vjerovatno podvrglo bivše afganistansko osoblje osvetničkim napadima talibana.
Britanija je počela da ubrzava preseljenje afganistanskog osoblja 1. aprila.
Britanski ministar odbrane Ben Volas (Wallace) rekao je 31. maja da je "jedino ispravno da ubrzamo preseljenje onih koji su možda u opasnosti od odmazde", dodajući da zemlja "duguje zahvalnost" lokalnom osoblju zaposlenom u britanskim snagama.
Više od 1.360 bivših afganistanskih službenika i njihovih porodica već je premješteno u Britaniju. Međutim, hiljade prijava tek treba da bude obrađeno.
Vlada je ublažila uslove za podnosioce zahtjeva.
Međutim, Alijansa Sulha, grupa koja vodi kampanju za afganistanske prevodioce koji rade za britansku vojsku, saopštila je da je politika Londona da odbaci podnosioce zahtjeva koji su bili otpušteni - mnogi zbog manjih prekršaja - bila tačka zabrinutosti.
Druge zemlje koje su imale trupe u Afganistanu, kao što su Australija i Njemačka, nisu ubrzale preseljenje.
"Zemlje koje se sada povlače iz Afganistana su suviše sporo razvijale planove za evakuaciju, premještanje i preseljenje svojih bivših afganistanskih zaposlenika", rekla je Patriša Gosman (Patricia Gossman), direktorica za Aziju u Hjuman rajts voču (Human Rights Watch).
"Oni bi trebalo da prepoznaju da će normalni putevi biti prespori i da su potrebni ubrzani vremenski okviri za Afganistance i njihove porodice koje bi mogle da budu progonjene zbog njihovog rada za koalicione snage."
Osjećaj izdaje
Afganistanci koji su radili za strane snage obično kriju svoj identitet i drži se po strani. Međutim, mnogi su u posljednje vrijeme javno iskazali svoju frustraciju.
Protest Afganistanaca koji su radili za međunarodne trupe, 9. juni 2021.
Više stotina ljudi organizovalo je mitinge u glavnom gradu Kabulu posljednjih sedmica, zahtijevajući od onih zapadnih zemalja za koje su radili da ih premjeste izvan Afganistana.
Mnogi od njih su ljuti i osjećaju se izdanim, jer su rizikovali svoje živote da pomognu svojim stranim saveznicima. Također se žale da je postupak dobivanja viza pretjerano komplikovan i podnosiocima zahtjeva predstavlja nerealan teret da dokažu da se suočavaju s rizikom.
"Pomogli smo Amerikancima i sada želimo da nam pomognu", kaže Barjalai Rahimi, afganistanski prevodilac koji je radio s američkim specijalnim snagama.
Mohamed Vasel, 32-godišnjak iz sjeverne provincije Kapisa, kaže da ima orden za pohvalu od američkog komandanta za koga je radio. No, kaže da ne zna zašto je njegov zahtjev odbijen.
"Pomogli smo [stranim snagama], rizikovali smo svoje živote, a oni sada odlaze", kaže Vasel, koji je radio kao prevodilac za američke snage od 2009. do 2012. "Na njih je red da nam pomognu."