Obitelj afganistanskih izbjeglica trenutačno u Srbiji tužila je hrvatsku policiju da je odgovorna za smrt njihove šestogodišnje kćeri. Ona je poginula u naletu vlaka na obitelj koja se prugom vraćala prema Šidu nakon, kako tvrde, neuspješnog pokušaja ulaska i traženja azila u Hrvatskoj. Hrvatska policija odbija bilo kakvu odgovornost. Ova tragedija bila je samo pitanje vremena, kažu u nevladinim udrugama.
Još nema odgovora Državnog odvjetništva povodom kaznene prijave protiv hrvatske policije obitelji afganistanskih izbjeglica, čija je šestogodišnja kćer poginula u naletu vlaka oko 250 metara unutar teritorija Republike Srbije, nakon neuspjelog pokušaja ilegalnog ulaska u Hrvatsku.
Tragedija se dogodila 21. studenog, posmrtni ostaci djeteta bili su privremeno smješteni u Hrvatskoj, a potom prebačeni u Srbiju gdje je dijete pokopano, uz negodovanje obitelji zbog nepoštivanja vjerskih običaja. Odvjetnica afganistanske obitelji Sanja Bezbradica Jelavić za Radio Slobodna Europa kaže kako su oni te noći ušli iz Srbije u Hrvatsku, i - kada su stali da se odmore - pristupila im je hrvatska policija.
„Policija ih je odbila kada su zatražili međunarodnu zaštitu i odvezla službenim vozilom do željezničke pruge, zapovijedivši im da se smjerom željezničkih tračnica vrate u Republiku Srbiju. Pritom su odbili molbe roditelja stradalog djeteta da im dopuste da prenoće i da se odmore do jutra, jer putuje sa šestero male pothlađene djece, zbog čega su podnositelji tužbe bili prinuđeni poslušati zapovijed. U skladu s naredbom hodali su u mraku, prateći prugu u pokazanom smjeru oko 5 minuta, kada je naišao vlak, i kojom prilikom je stradala djevojčica stara 6 godina“, kaže Bezbradica Jelavić.
Policija odbila molbe roditelja stradalog djeteta da im dopuste da prenoće i da se odmore do jutra: Sanja Bezbradica Jelavić
Dok izbjeglice tvrde da ih je hrvatska policija vratila u Srbiju, hrvatska policija odbija bilo kakvu vezu s tragedijom i kaže da su izbjeglice vidjeli prvi puta termovizijskom kamerom tren prije naleta vlaka, a potom kada im je došla majka sa djetetovim okrvavljenim tijelom u naručju. Oni naglašavaju da postupanje hrvatske granične policije nije na nikakav način utjecalo na uzrokovanje nesreće i stradavanje djevojčice, podsjećaju da su istragu o smrti djeteta vodili organi Republike Srbije i izražavanju žaljenje zbog tragične smrti djeteta.
O motivu za podnošenje kaznene prijave, odvjetnica izbjegličke obitelji kaže:
„Očekivali su drugačiji odnos, a s obzirom da se čini da se ne vodi nikakva istraga i da hrvatski MUP otklanja bilo kakvu odgovornost, obitelj je odlučila podnijeti kaznenu prijavu jer žele da se istraže okolnosti stradavanja njihove djevojčice i žele da se takva tragična sudbina ne ponovi nikome drugome.“
"Imamo svjedočanstva i drugih izbjeglica da ih je hrvatska policija iskrcala iz vozila", kaže Tajana Tadić (ilustrativna fotografija)
Iz policije na naš upit tek šturi komentar da je pravo svakog građanina podnijeti kaznenu prijavu.
Tajana Tadić iz udruge Are You Syrious čiji su se aktivisti iznimno angažirali prigodom nedavne izbjegličke krize, a i sada su angažirani oko njihovih prava za RSE kaže:
„Samo je bilo pitanje vremena kada će se ta tragedija dogoditi, jer su ta protjerivanja koja se događaju u Hrvatskoj sustavna stvar. Znači, ne događaju se samo na granici, nego i iz Zagreba, iz policijskih postaja, pred zgradom UNHCR-a u Zagrebu nalazi se policijska 'marica' koja presreće ljude i uskraćuje im pravo traženja međunarodne pomoći. Imamo svjedočanstva i drugih izbjeglica da ih je hrvatska policija iskrcala iz vozila i rekla – 'pratite tračnice, one idu prema Šidu' i da u Hrvatskoj ne mogu dobiti azil.“
Izvješće o događaju zatražio je Odbor za nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora, a izvide je pokrenuo i Ured pučke pravobraniteljice.
„Pučka pravobraniteljica Lora Vidović pokrenula je ispitni postupak čim smo dobili informacije o ovom događaju. Postupak još uvijek traje i u ovoj fazi još uvijek nemamo odgovore na pitanja o tragediji, a kada bude gotov svakako ćemo objaviti zaključke do kojih smo došli“, kaže za RSE glasnogovornica Ureda Ana Tretinjak.
Ovakva vraćanja izbjeglica natrag u državu iz koje su pokušali ući u Hrvatsku ili neku drugu zemlju Europske unije, takozvani „pushbackovi“ nisu rješenje, kažu u nevladinim udrugama.
„Ovakvi 'pushbackovi' nisu održiva metoda za obranu granica Europske unije jer će sigurno dovoditi do ovakvih ekscesnih situacija koje sigurno mogu zapaliti javnost i duboko su nefer prema samim izbjeglicama. Dakle, Europska unija mora – jer to nije samo pitanje Hrvatske, već cijele Europske unije – smisliti što dalje sa vrlo aktivnim pritiskom izbjeglica na granice Europske unije, a posebno 'balkanske rute'. Nekako je sada fokus stavljen na odnos Afrike i 'talijanske rute', no 'balkanska ruta' je i dalje vrlo živa“, kaže Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije.