Aerodrom Ortiješ kod Mostara u zadnje vrijeme našao se u centru pažnje medija i javnosti nakon što su objavljene informacije da je mostarska zračna luka u posljednje dvije godine dostigla rezultate prometa od prije rata. Nameće se pitanje zašto se to nije moglo postići i ranije s obzirom na izuzetan položaja mostarskog aerodroma, blizinu mora, te Međugorja, koje godišnje posjeti i do milion turista. Da li su i u slučaju mostarskog aerodroma presudili komplicirano uređenje BiH, te nejasne nadležnosti i preklapanja različitih nivoa vlasti?
Prema informacijama iz Uprave Aerodroma Mostar, prošle godine je napravljen promet od 81.000 putnika, što je sasvim blizu predratnom rezultatu od 86.000. Svega nekoliko godina ranije, preko Aerodroma Ortiješ kod Mostara išlo je tek oko 5.000 putnika za 12 mjeseci, pretežno hodočasnika za Međugorje - uprkos činjenici da je to najpoznatije katoličko svetište na ovim prostorima, sa posjetom od oko milion vjerskih turista godišnje, od te zračne luke udaljeno nekih 20-ak minuta vožnje automobilom.
Direktor Aerodroma Mostar Marin Raspudić kaže kako će uz trenutnu pokrivenost skoro cijele Italije čarter-letovima, ova zračna luka dostići svoj maksimum od oko 130 hiljada putnika u ovoj godini. Dalje se ne može, jer – nema novca.
A kapaciteti za prihvat većeg broja aviona i putnika se ne mogu graditi bez novca. Marin Raspudić objašnjava kako je to nekad išlo:
"U bivšoj državi, općine Konjic, Široki, Mostar, Jablanica, Čapljina i cijela regiju su sufinansirali Zračnu luku Mostar. A ove godine Mostar ne što neće, nego ne može da finansira. Mi živimo od svog novca.“
Zvaničnici se slažu kako je i niz prepreka birokratske prirode sprečavao da se Aerodrom Mostar vrati na kolosijek predratnog poslovanja. Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić kaže kako su jedno vrijeme problem bile i cijene goriva.
„Mi smo tu praktično morali cariniti, plaćati sve dadžbine, kao da se vozimo unutar BiH i ta cijena je bila neprihvatljiva aviokompanijama. Preuzimajući sustav opskrbe gorivom, cijene goriva su u Mostaru jako pale jer sada je to bescarinska zona“, navodi Bešlić.
Ministar prometa i komunikacija Federacije BiH Enver Bijedić kaže da su tek prije dvije godine uklonjene još neke od birokratskih prepreka za poslovanje Aerodroma Mostar.
„Mi smo ukinuli taksu po odlazećem putniku u iznosu od 10 eura i mostarski aerodrom je postao konkurentan sa cijenama, prije toga nije bio“, kaže on.
Nema razvoja turizma bez zračne luke i autocesta
Godinama nije bilo ni odgovarajućih uslova za slijetanje aviona na Aerodrom Mostar, koji je nakon rata duže vrijeme bio i pod kontrolom međunarodnih vojnih snaga.
„Stvari možemo posmatrati i sa tehničkog aspekta - nisu bili stvoreni svi potrebni preduslovi za realizaciju povećanja kapaciteta mostarskog aerodroma. Danas su oni pri samom kraju i ja vjerujem da će ova i sljedeća godina biti obilježene značajnim porastom broja putnika“, kaže ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić.
Nerijetko se moglo čuti i kako su Aerodrom Mostar kočili različiti lobiji, od onih bliskih priobalnim aerodromima u Hrvatskoj, do prevozničkih.
„O lobijima možemo govoriti, i oni sigurno jesu bili jedan od problema. Nije normalno da imate desetak godina pokušaj razvoja turizma kroz različite aspekte i u različitim oblastima, a da pri tome neke druge zračne luke preuzimaju primat u odnosu na Mostar“, rekao je ministar Damir Hadžić.
Direktor Aerodroma Mostar Marin Raspudić kaže:
Grad Mostar je sa 88 posto udjela, u odnosu na 12 posto Zračne luke Zagreb, većinski vlasnik mostarskog aerodroma. Ulagati se ne može, jer od tolikog broja turista Mostar nema ništa, tvrdi gradonačelnik Ljubo Bešlić.
„Od turizma Grad Mostar, koji je većinski vlasnik Zračne luke, nema niti jedne marke. Morate shvatiti svu odgovornost i federalnih i županijskih vlasti. Novac se dijeli kroz Turističku zajednicu Federacije, najveći dio, a jedan mali na Turističku zajednicu županije - Grad apsolutno nema nikakve koristi“, kaže Bešlić.
Valja napomenuti i kako su neke objektivne okolnosti, poput ulaska Hrvatske u EU, pomogle porastu popularnosti Aerodroma Mostar jer sada turisti žele zaobići gužve i čekanja na granici.
„Oni zbog svojih ekonomskih interesa žele letjeti u Mostar, jer putnici koji dolaze u Međugorje i u posjetu Hercegovini svakako žele da što manje voziti autima, autobusima, i to nam ide u prilog“, ističe gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.
I dok političari često ponavljaju kako je šansa Hercegovine - nekada industrijskog područja - u razvoju turizma, stručnjaci upozoravaju kako se na razvoju tog turizma malo i radi. Dugogodišnji turistički radnik Mili Bijavica:
„Nema razvoja turizma bez zračne luke i autocesta.“
Prema informacijama iz Uprave Aerodroma Mostar, prošle godine je napravljen promet od 81.000 putnika, što je sasvim blizu predratnom rezultatu od 86.000. Svega nekoliko godina ranije, preko Aerodroma Ortiješ kod Mostara išlo je tek oko 5.000 putnika za 12 mjeseci, pretežno hodočasnika za Međugorje - uprkos činjenici da je to najpoznatije katoličko svetište na ovim prostorima, sa posjetom od oko milion vjerskih turista godišnje, od te zračne luke udaljeno nekih 20-ak minuta vožnje automobilom.
Direktor Aerodroma Mostar Marin Raspudić kaže kako će uz trenutnu pokrivenost skoro cijele Italije čarter-letovima, ova zračna luka dostići svoj maksimum od oko 130 hiljada putnika u ovoj godini. Dalje se ne može, jer – nema novca.
Marin Raspudić
„Moraju se radikalni potezi uraditi u gradu Mostaru, odnosno njegovoj zračnoj luci. Moramo imati novu terminalnu zgradu. Po svim parametrima i prema procjenama, 2020. godine Mostar bi imao jedan milion putnika. Da bi imao jedan milion, mora napraviti i infrastrukturu“, ističe Raspudić.A kapaciteti za prihvat većeg broja aviona i putnika se ne mogu graditi bez novca. Marin Raspudić objašnjava kako je to nekad išlo:
"U bivšoj državi, općine Konjic, Široki, Mostar, Jablanica, Čapljina i cijela regiju su sufinansirali Zračnu luku Mostar. A ove godine Mostar ne što neće, nego ne može da finansira. Mi živimo od svog novca.“
Zvaničnici se slažu kako je i niz prepreka birokratske prirode sprečavao da se Aerodrom Mostar vrati na kolosijek predratnog poslovanja. Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić kaže kako su jedno vrijeme problem bile i cijene goriva.
„Mi smo tu praktično morali cariniti, plaćati sve dadžbine, kao da se vozimo unutar BiH i ta cijena je bila neprihvatljiva aviokompanijama. Preuzimajući sustav opskrbe gorivom, cijene goriva su u Mostaru jako pale jer sada je to bescarinska zona“, navodi Bešlić.
Ministar prometa i komunikacija Federacije BiH Enver Bijedić kaže da su tek prije dvije godine uklonjene još neke od birokratskih prepreka za poslovanje Aerodroma Mostar.
„Mi smo ukinuli taksu po odlazećem putniku u iznosu od 10 eura i mostarski aerodrom je postao konkurentan sa cijenama, prije toga nije bio“, kaže on.
Nema razvoja turizma bez zračne luke i autocesta
Godinama nije bilo ni odgovarajućih uslova za slijetanje aviona na Aerodrom Mostar, koji je nakon rata duže vrijeme bio i pod kontrolom međunarodnih vojnih snaga.
„Stvari možemo posmatrati i sa tehničkog aspekta - nisu bili stvoreni svi potrebni preduslovi za realizaciju povećanja kapaciteta mostarskog aerodroma. Danas su oni pri samom kraju i ja vjerujem da će ova i sljedeća godina biti obilježene značajnim porastom broja putnika“, kaže ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić.
Nerijetko se moglo čuti i kako su Aerodrom Mostar kočili različiti lobiji, od onih bliskih priobalnim aerodromima u Hrvatskoj, do prevozničkih.
„O lobijima možemo govoriti, i oni sigurno jesu bili jedan od problema. Nije normalno da imate desetak godina pokušaj razvoja turizma kroz različite aspekte i u različitim oblastima, a da pri tome neke druge zračne luke preuzimaju primat u odnosu na Mostar“, rekao je ministar Damir Hadžić.
Direktor Aerodroma Mostar Marin Raspudić kaže:
Aerodrom u Mostaru
„Republika Hrvatska je Dubrovnik proglasila projektom od nacionalnog interesa. Mislim da će doći oko 100 miliona eura za rekonstrukciju dubrovačkog aerodroma, a ja sam dobio 60.000 maraka od županije. Uporedite te cifre, pa mislite kakva je tržišna utakmica.“Grad Mostar je sa 88 posto udjela, u odnosu na 12 posto Zračne luke Zagreb, većinski vlasnik mostarskog aerodroma. Ulagati se ne može, jer od tolikog broja turista Mostar nema ništa, tvrdi gradonačelnik Ljubo Bešlić.
„Od turizma Grad Mostar, koji je većinski vlasnik Zračne luke, nema niti jedne marke. Morate shvatiti svu odgovornost i federalnih i županijskih vlasti. Novac se dijeli kroz Turističku zajednicu Federacije, najveći dio, a jedan mali na Turističku zajednicu županije - Grad apsolutno nema nikakve koristi“, kaže Bešlić.
Valja napomenuti i kako su neke objektivne okolnosti, poput ulaska Hrvatske u EU, pomogle porastu popularnosti Aerodroma Mostar jer sada turisti žele zaobići gužve i čekanja na granici.
„Oni zbog svojih ekonomskih interesa žele letjeti u Mostar, jer putnici koji dolaze u Međugorje i u posjetu Hercegovini svakako žele da što manje voziti autima, autobusima, i to nam ide u prilog“, ističe gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.
I dok političari često ponavljaju kako je šansa Hercegovine - nekada industrijskog područja - u razvoju turizma, stručnjaci upozoravaju kako se na razvoju tog turizma malo i radi. Dugogodišnji turistički radnik Mili Bijavica:
„Nema razvoja turizma bez zračne luke i autocesta.“