U okviru napora da osigura podršku za priznavanje palestinske države i članstvo u UN-u, palestinski predsjednik Mahmud Abas došao je u BiH. Tokom razgovora sa članovima bh. Predsjedništva Abas je najavio da će u septembru u UN predati zahtjev za ostvarenje državnosti i članstvo u svjetskoj organizaciji uprkos protivljenju SAD i upozorenjima da će time ugroziti buduće mirovne pregovore sa Izraelom. Kakav će stav zauzeti BiH još uvijek nije poznato jer za sada o tom pitanju nema jedinstvenog stava u Predsjedništvu, koje je nadležno za vanjsku politiku zemlje.
Nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu prošle sedmice pozvao bh. lidere da ne podrže izglasavanje palestinske države, palestinski predsjednik Mahmud Abas je lično došao u Sarajevo tražiti suprotno. Od bh. zvaničnika zatražio je pomoć za izglasavanje palestinske nezavisnosti krajem septembra u UN-u, a nakon susreta rekao:
„Vrlo sam zadovoljan sa sastankom koji sam imao sa članovima Predsjedništva i ministrom vanjskih poslova BiH. Razgovarali smo o svim važnim pitanjima kao što su pregovori u UN-u, o arapskom proljeću, palestinskom pomirenju i postigli smo saglasnost da nastavimo konsultacije do sasatanka u UN-u. Od bh. zvaničnika očekujemo svaku vrstu pomoći, kao što su nam i obećali.“
Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj, uoči susreta sa palestinskim predsjednikom, rekao je da su, putem diplomatsko-konzularnih predstavništava i misije u Njujorku, bh. vlasti u stalnim konsultacijama sa drugim članicama Savjeta bezbjednosti UN-a i drugim zemljama. Nakon toga Predsjedništvo BiH će imati sve potrebne elemente za donošenje ove važne odluke, najavio je Alkalaj.
Predsjedništvo BiH, međutim, za sada nema jedinstven stav oko palestinskog pitanja jer, kako se špekuliše u javnosti, bošnjački i hrvatski član Bakir Izetbegović i Željko Komšić zagovaraju da BiH glasa za rezoluciju, dok je srpski član Nebojša Radmanović protiv zbog dobrih odnosa RS sa Izraelom.
Ovo, nažalost, neće biti prvi put da BiH nema usaglašen stav o vanjskoj politici zemlje i biće to još jedan važan test, smatra Denisa Sarajlić-Maglić iz Vanjskopolitičke inicijative BiH.
„Problem je, kao i u većini sličnih primjera koje smo imali ranije, to što BiH nema vanjsku politiku, nema izgrađen stav kao ni kod većine drugih pitanja, tako da ono što ispliva iz ovakvih situacija su neki uskostranački ili etnički ili entitetski interesi, koja onda utiču na donošenje nečega što je, ipak, krupnije pitanje“, ocjenjuje ona.
Rušenje imidža
Čini se da će BiH svoj stav ipak morati uskladiti sa stavom EU, kako je to bila praksa i ranije u sličnim situacijama kada nema dogovora unutar Predsjedništva, koje kreira vanjsku politiku zemlje. To bi moglo značiti neutralan stav kada se i ako bude glasalo u Savjetu bezbjednosti UN-a jer je pitanje palestinske nezavisnosti složeno pitanje za BiH.
S jedne strane zbog još uvijek nepriznatog Kosova, a s druge strane zbog dobrih odnosa koje BiH ima sa arapskim zemljama, kaže direktor Centra za međunarodne odnose u Banjoj Luci Miloš Šolaja.
„Realno je očekivati da se BiH bude držala pristupa EU, to je već uradila i Hrvatska, a Srbija je sasvim drugo pitanje zato što se to dodiruje opet sa pitanjem priznanja Kosova, a dobro znamo da BiH nije priznala Kosovo kao nezavisnu državu. Prema tome, BiH je zaista u jednoj delikatnoj situaciji. Pred našim političarima se postavlja velika odgovornost. BiH može da ostane neutralna - i ona će, na kraju-krajeva, morati da ostane neutralna“, smatra Šolaja.
Glas BiH kao jedne od nestalnih članica Savjeta bezbjednostiUN-a neće biti presudan za palestinsku nezavisnost jer, kako mediji navode, Palestinci su već obezbijedili 120 glasova da rezolucija o nezvisnosti bude usvojena, tako da bh. glas neće mnogo uticati na ishod glasanja, ali bi neusaglašena vanjska politika zemlje u budućnosti mogla stvoriti probleme. A neizgrađena vanjska politika odraz je neuređenih odnosa i podjeljenosti unutar BiH, ističe dugogodišnji novinar i dopisnik Oslobođenja iz Kaira Mehmed Halilović.
„To dodatno ruši imidž zemlje u svijetu i predstavlja je u jednom svjetlu nepouzdanog partnera, tako da, naravno, donosi veliku štetu i na vanjskopolitičkom planu, a onda posredno i na ekonomskim odnosima, investicijama i ostalom“, kaže Halilović.
Nedostatak unutrašnje, pa tako i vanjske politike posljedica je politizacije privatnih interesa unutar političkih elita u BiH, ističe politički analitičar Esad Bajtal i upozorava na pogubne posljedice takvog stanja u zemlji.
„Tako da se BiH našla na jednoj čistini da ne može učiniti za samu sebe ništa, da ne može učiniti za druge ništa, a kada za druge ne možete učiniti ništa, onda vi naprosto ispadate iz fokusa njihovog interesovanja, ostajete negdje na periferiji. Dakle, svijet se neće mučiti s nama, neće gubiti vrijeme oko naših unutarnjih usuglašavanja, nego će ići svojim putem. Kapital traži najkraći put, kapital hoće da izbjegne gubitke, kapital hoće svoje dobitke. Čekati BiH da ostvari svoj rezultat, kapital za to nema vremena“, zaključuje Bajtal.
Nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu prošle sedmice pozvao bh. lidere da ne podrže izglasavanje palestinske države, palestinski predsjednik Mahmud Abas je lično došao u Sarajevo tražiti suprotno. Od bh. zvaničnika zatražio je pomoć za izglasavanje palestinske nezavisnosti krajem septembra u UN-u, a nakon susreta rekao:
„Vrlo sam zadovoljan sa sastankom koji sam imao sa članovima Predsjedništva i ministrom vanjskih poslova BiH. Razgovarali smo o svim važnim pitanjima kao što su pregovori u UN-u, o arapskom proljeću, palestinskom pomirenju i postigli smo saglasnost da nastavimo konsultacije do sasatanka u UN-u. Od bh. zvaničnika očekujemo svaku vrstu pomoći, kao što su nam i obećali.“
Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj, uoči susreta sa palestinskim predsjednikom, rekao je da su, putem diplomatsko-konzularnih predstavništava i misije u Njujorku, bh. vlasti u stalnim konsultacijama sa drugim članicama Savjeta bezbjednosti UN-a i drugim zemljama. Nakon toga Predsjedništvo BiH će imati sve potrebne elemente za donošenje ove važne odluke, najavio je Alkalaj.
Sarajlić-Maglić: BiH nema vanjsku politiku, nema izgrađen stav kao ni kod većine drugih pitanja, tako da ono što ispliva iz ovakvih situacija su neki uskostranački ili etnički ili entitetski interesi.
Predsjedništvo BiH, međutim, za sada nema jedinstven stav oko palestinskog pitanja jer, kako se špekuliše u javnosti, bošnjački i hrvatski član Bakir Izetbegović i Željko Komšić zagovaraju da BiH glasa za rezoluciju, dok je srpski član Nebojša Radmanović protiv zbog dobrih odnosa RS sa Izraelom.
Ovo, nažalost, neće biti prvi put da BiH nema usaglašen stav o vanjskoj politici zemlje i biće to još jedan važan test, smatra Denisa Sarajlić-Maglić iz Vanjskopolitičke inicijative BiH.
„Problem je, kao i u većini sličnih primjera koje smo imali ranije, to što BiH nema vanjsku politiku, nema izgrađen stav kao ni kod većine drugih pitanja, tako da ono što ispliva iz ovakvih situacija su neki uskostranački ili etnički ili entitetski interesi, koja onda utiču na donošenje nečega što je, ipak, krupnije pitanje“, ocjenjuje ona.
Rušenje imidža
Čini se da će BiH svoj stav ipak morati uskladiti sa stavom EU, kako je to bila praksa i ranije u sličnim situacijama kada nema dogovora unutar Predsjedništva, koje kreira vanjsku politiku zemlje. To bi moglo značiti neutralan stav kada se i ako bude glasalo u Savjetu bezbjednosti UN-a jer je pitanje palestinske nezavisnosti složeno pitanje za BiH.
S jedne strane zbog još uvijek nepriznatog Kosova, a s druge strane zbog dobrih odnosa koje BiH ima sa arapskim zemljama, kaže direktor Centra za međunarodne odnose u Banjoj Luci Miloš Šolaja.
„Realno je očekivati da se BiH bude držala pristupa EU, to je već uradila i Hrvatska, a Srbija je sasvim drugo pitanje zato što se to dodiruje opet sa pitanjem priznanja Kosova, a dobro znamo da BiH nije priznala Kosovo kao nezavisnu državu. Prema tome, BiH je zaista u jednoj delikatnoj situaciji. Pred našim političarima se postavlja velika odgovornost. BiH može da ostane neutralna - i ona će, na kraju-krajeva, morati da ostane neutralna“, smatra Šolaja.
Glas BiH kao jedne od nestalnih članica Savjeta bezbjednostiUN-a neće biti presudan za palestinsku nezavisnost jer, kako mediji navode, Palestinci su već obezbijedili 120 glasova da rezolucija o nezvisnosti bude usvojena, tako da bh. glas neće mnogo uticati na ishod glasanja, ali bi neusaglašena vanjska politika zemlje u budućnosti mogla stvoriti probleme. A neizgrađena vanjska politika odraz je neuređenih odnosa i podjeljenosti unutar BiH, ističe dugogodišnji novinar i dopisnik Oslobođenja iz Kaira Mehmed Halilović.
„To dodatno ruši imidž zemlje u svijetu i predstavlja je u jednom svjetlu nepouzdanog partnera, tako da, naravno, donosi veliku štetu i na vanjskopolitičkom planu, a onda posredno i na ekonomskim odnosima, investicijama i ostalom“, kaže Halilović.
Nedostatak unutrašnje, pa tako i vanjske politike posljedica je politizacije privatnih interesa unutar političkih elita u BiH, ističe politički analitičar Esad Bajtal i upozorava na pogubne posljedice takvog stanja u zemlji.
„Tako da se BiH našla na jednoj čistini da ne može učiniti za samu sebe ništa, da ne može učiniti za druge ništa, a kada za druge ne možete učiniti ništa, onda vi naprosto ispadate iz fokusa njihovog interesovanja, ostajete negdje na periferiji. Dakle, svijet se neće mučiti s nama, neće gubiti vrijeme oko naših unutarnjih usuglašavanja, nego će ići svojim putem. Kapital traži najkraći put, kapital hoće da izbjegne gubitke, kapital hoće svoje dobitke. Čekati BiH da ostvari svoj rezultat, kapital za to nema vremena“, zaključuje Bajtal.