Javnost čeka da vidi da li će biti smenjen direktor manifestacije Siniša Jasnić, za koga se tvrdi da je, protivno zakonu, direktnom pogodbom sklopio posao sa hrvatskom kompanijom. Službena Hrvatska nikako, ili vrlo škrto, komentariše srpsko otkazivanje velikog poslovnog ugovora Varteksu.
Odluka Organizacionog komiteta 25. letnje Univerzijade da sporazumno raskine ugovor o nabavci opreme za sportiste s kompanijom Varteks samo je delimično zadovoljila srpske tekstilce. Predsednik Unije proizvođača tekstila Milan Knežević nepoverljiv je prema obećanju potpredsednika Vlade Srbije Božidara Đelića da će biti raspisan tender za posao vredan 5 miliona evra, kao i da će biti smenjen direktor manifestacije Siniša Jasnić:
"Mi tražimo da nam se dostave rezultati budžetske inspekcije i tražićemo smenu gospodina Jasnića s obzirom da on ima i zvaničnu presudu suda u Novom Sadu da je i tamo proneverio 15.000 eura.”
Reviziju najavljenog posla koji je za Univerzijadu 2009. godine u Beogradu trebalo da obavi firma Varteks iz Varaždina inicirale su srpske tekstilne kompanije, preko Dragana Đurića, potpredsednik Privredne komore Srbije. Đurić, koji je i vlasnik kompanije Zekstra – jedne od najvećih domaćih tekstilnih firmi, ubeđen je da srpski tekstilci mogu kvalitetno da odrade 5 miliona evra vredan posao.
Kao ulaznica za posao sa beogradskom Univerzijadom Varteksu je poslužio ugovor vredan 250.000 evra, kojim je to preduzeće postalo ekskluzivni dobavljač odeće i obuće za sportiste i srpske predstavnike na Univerzijadi, koja se za dve godine održava u Beogradu. Kada je u pre dva meseca u srpskim medijima objavljeno pod kojim uslovima je Varteks dobio vredan posao, iznenađeni tekstilci, koji su već šili odeću za sportiste Srbije za Univerzijadu u Istanbulu, oglasili su se i otkrili da im šivenje odela za studentske igre u Beogradu niko nije ponudio. Međutim, direktor Univerzijade Siniša Jasnić izašao je sa tvrdnjom da tender nije morao ni da bude raspisan, jer se ne radi o državnoj ustanovi:
“Mi nismo firma koja se koristi samo sredstvima iz budžeta, nismo direktni poreski obveznici, i u onom delu kada koristimo pare iz budžeta mi smo obavezni da raspišemo tender i poštujemo kompletnu zakonsku proceduru. Zaista ne vidim šta je toliko sporno – možda što je hrvatska firma u pitanju.”
Predsednik Unije proizvođača tekstila Milan Knežević kaže da tvrdnje kako se radi o ekonomskom nacionalizmu prema hrvatskoj firmi predstavljaju zamenu teze, jer u zakonu jasno stoji da za sve nabavke iznad 30 hiljada evra vrednosti mora biti raspisan javni tender, na kome su ravnopravne domaće i strane firme:
“Sasvim je svejedno hoće li pobediti naša braća Hrvati, Rusi, Kinezi ili mi. To je veštačko stvaranje jedne forme. Tačno je da u Srbiji ima 30 firmi koje to mogu uraditi i da u Srbiji trenutno ima 30 kredibilnijih firmi od Varteksa. Ali, to ne znači da ćemo mi dobiti posao, mi samo tražimo da se ispoštuje pravna procedura. Neka dobiju Kinezi, neka dobiju Rusi, neka dobiju Hrvati, ali ne može se prvo ugovoriti posao i to na taj način što će Varteks biti nosilac ugovaranja posla a za njih će šiti 1. maj iz Pirota – morate priznati da je to ponižavajuće. Kada smo ih pitali ko će vam šiti, pošto znamo da u Hrvatskoj osim Varteksa nema nijedne firme koja može to uraditi, rekli su nam da će im raditi 1. maj Pirot. U suprotnom bi morali plaćati carinu na tu robu zbog čega bi u startu gubili mnogo.”
Predsednica Saveta za borbu protiv korupcije Verica Barać kaže da je sasvim prirodno da, ako je utvrđeno da direktor Univerzijade nije radio po zakonu, on i odgovara za to. Međutim, ona napominje da ponašanje poput Jasnićevog u Srbiji nije izuzetak, već se pre može smatrati praksom:
“Što su poslovi veći ili važniji oni se često rade ili mimo procedure ili se procedura zaobilazi na razne načine. Uostalom znamo da nabavka lokomotiva, priprema za izgradnju kargo centra i mnoge druge važne stvari su išle mimo tendera čak često i nemamo informacije kako idu velike nabavke za javna preduzeća. Zakon o javnim nabavkama se primenjuje vrlo selektivno, zavisno od toga ko je zainteresovana strana. U ovom trenutku možemo da se zapitamo – posao je poništen a onaj koji je posao sproveo ne odgovara.”
U Hrvatskoj bez mnogo komentaraSlužbena Hrvatska nikako, ili vrlo škrto, komentira srpsko otkazivanje velikog poslovnog ugovora varaždinskom Varteksu, vrijednog skoro pet milijuna eura, za šivanje službenih odora za sudionike Univerzijade, koja će se 2009. godine održati u Beogradu. Sami gospodarstvenici priznaju da politika, općenito, ima velik utjecaj na protok kapitala među dvjema državama.
Vijest da je hrvatski tekstilni div „Varteks“ izgubio u Srbiji unosan posao od približno pet milijuna eura, dogovoren za šivanje odijela za Univerzijadu 2009. godine, u samom Varteksu nisu željeli podrobnije komentirali. Voditeljica Ureda za korporativne komunikacije, Nikolina Dežmarić – Krofak:
„Varteks za sada nije primio nikakvu službenu obavijest o eventualnom preispitivanju ugovora sklopljenog sa Univerzijadom, iako imamo informaciju i potvrdu da ćemo zahtjev za raskid ugovora dobiti tijekom ovog tjedna. Čim dobijemo zahtjev i kada pomno promotrimo sve što nam taj zahtjev za raskid ugovora donosi u poslovnom smislu, svakako ćemo se očitovati javnosti.“
Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za međunarodne odnose, Dunja Konjevod, izjavila je sinoć Hrvatskoj televiziji:
„Raskid jednog takvog ugovora bio bi vrlo loš signal našim tvrtkama i našoj suradnji sa srpskim poduzećima.“
Neovisni ekonomski analitičar, Mladen Vedriš:
„Rekao bih da priča ima zapravo dvije dimenzije. Jedna je potpuno ekonomski legitimna, ali teško je ne staviti je u određeni politički kontekst. Naravna stvar da domaći proizvođači nastoje očuvati svoje tržište, kao što to rade Hrvati, tako rade u bilo kojoj drugoj zemlji. Tu nema prigovora, tim prije što su njihove opservacije vezane uz javno nadmetanje i ponudu. Kontra argumenti s druge strane su da se radi o sponzorskim aranžmanima, tako da pravno rečeno rekao bih da je to neriješeno. Ekonomski, nije isključeno da bi i Hrvatska u sličnoj situaciji reagirala na sličan način. Po pitanju političkog konteksta i poslovanja hrvatskih tvrtki u Srbiji i srpskih u Hrvatskoj, to su šire konotacije, jače praćene i sa većim senzibilitetom.“
U Ministarstvu vanjskih poslova nismo uspjeli dobiti komentar, a niti u Ministarstvu gospodarstva, osim uputstva da se obratimo prvom ministarstvu. Glasnogovornik, Domagoj Vričko:
„Ne možemo govoriti o gospodarskim odnosima jer jedan slučaj ne može definirati ukupne gospodarske odnose između dviju zemalja. To su prije sveg politički odnosi. Svakome je to jasno.“
Varaždinski župan, biznismen i HNS-ov kandidat za budućeg premijera, Radimir Čaćić, podsjeća da politika može odigrati pozitivnu i negativnu ulogu u gospodarskim odnosima. Što se samog Varteksa tiče, kaže da je odigrala vrlo pozitivnu ulogu u vraćanju Varteksovih prodavaonica po Srbiji, a uzroke najnovijem slučaju vidi i u „nespretnim“ izjavama s hrvatske strane o ulasku srpskog kapitala u Hrvatsku, na što je, kaže, Srbija, očito reagirala, a Varteks izgubio unosan posao:
„Činjenica je da bi Varteks time bio još puno prisutniji na srpskom tržištu, na kojem je ionako imao visok rast prodaje. Postiže izvanredne rezultate. Politički utjecaj je sigurno negativan.“
Neovisni ekonomski analitičar, Mladen Vedriš, cijelu priču naziva „razumljivim pojavama“ nakon rata, iako je od njega prošlo već 17 godina, a svojevrsno „ozdravljenje“ vidi u širim gospodarskim asocijacijama, kao što je CEFTA:
„Taj sistem toplo-hladnog međusobnog smirivanja situacije i slijeganja terena će potrajati, a u tom kontekstu služe i međunarodni aranžmani. Jedan je CEFTA, gdje se tako jedno poslovanje nastoji protežirati i unutar CEFTA-e ojačati suradnju zemalja. Kratko rečeno - vrijeme čini svoje.“