Šest mjeseci nakon preuzimanja dužnosti predsjednika SAD, pred Barakom Obamom je i dalje težak posao u borbi protiv ekonomske krize.
Obama se na početku svoje vladavine najviše bavio ekonomskim pitanjima i usvojio niz stimulativnih mjera za izlazak iz krize kao i rekordan broj zakonskih izmjena.
Amerikanci su, međutim, i dalje nestrpljivi, budući da i pored određenih naznaka izlaska iz recesije efekti preduzetih mjera još nijesu vidljivi.
Blumberg podsjeća da je Obama u prvih šest mjeseci dobio 787 milijardi težak stimulativni paket i tražio od Kongresa jos 750 milijardi za finansijsku krizu, zajedno sa hiljadu milijardi isplate za reviziju američkog zdravstvenog sistema. Narednih šest mjeseci, međutim, mogli bi biti još teži.
“Znam, ljudi u Vašngtonu i ljudi na Vol Stritu govore 'Ne, ne, ne, probleme treba rješavati jedan po jedan',“ rekao je Obama u martu na sastanku u Kosta Mesi u Kaliforniji i dodao: “Ali kao što znate, rekao sam i ranije, kad ste predsjednik morate hodati i žvakati gumu istovremeno."
Do sada je on radio tačno to. Njegov stimulativni paket uključuje smanjenje poreskih davanja za kupovinu kuća koje bi pomoglo građevinarima, kao i novac za pomoć preduzetnicima u tehnološom sektoru, kao što je Cisko system ili IBM korporacija.
"VRIJEME ZA TESTIRANJE"
Indeks Standard end purs porastao je za 11,88 procenata od kada je Obama inaugurisan 20. januara.
Također je Kongresu poslao paket izmjena za finansijsku regulaciju kreiran da zaštiti ekonomiju od bankarskih problema nastalih u aktuelnoj krizi te imanovao Sonju Sotomajor za sudiju Vrhovnog suda, što bi narednog mjeseca trebalo da potvrdi i Senat.
To su bile izuzetno aktivnih prvih šest mjeseci sa rekordnim brojem zakona – kaže u Blumbergovoj analizi Tomas Man, kongresni predavč u Brukings Institutu u Vašingtonu.
Sada predstoji još teži put. Zakondovaci raspravljaju o modelima reforme zdravstvne zaštite uključujući kako da se ona finansira bez dodatanog rasta deficita projektovanog na 1,84 hiljade milijardi ove godine.
"Ovo je vrijeme za testiranje," kaže Bil Galston, bivši savjetnik predsjednika Bila Klintona. "Obama se obavezao i preduzeo veliki broj incijativa i njegov glavni izazov u narednih 6 do 9 mjeseci je da donese što je moguće plodniju legislativu."
"OBAMINA RECESIJA"
Američki je predsjednik 30. jula u Bijeloj kući organizovao večeru na kojoj su gosti, ugledni istoričari i analitičari razgovarali o uspjesima i nesupjesima ranijih predsjenika, a Obama ih je pitao i za mišljenje da li je njegova administracija preduzela previše u kratkom periodu i svi su rekli 'Ne'.
"Imate utisak da on uživa u poslu," rekla je o tom susretu Doris Krns Godvin, istoričarka koja je bila biograf Frenklina Ruzvelta i Abrahama Linkolna.
H.W. Brands, profesor istorije na Teksas Unverzitetu u Ostinu, reako je da je Obama naučio da je biti kandidat za predsjednika potpuno druga stvar od realnosti kancelarije.
“Esencija predsjednikove funkcije je da kažeš 'Ne ne možeš' umjesto da možeš,” rekao je Brands.
Ipak, Obamin pristup ima pozitivan uticaj na javno mnjenje. Prema procjenama stručnjaka, narednih 6 do 9 mjeseci država će sesve više identifikovati sa Obamom, a manje sa njegovim prethodnikom Džordžom Bušom, i Amerika će uskoro, prije kraja godine, postati Obamina Amerika.
Amerikanci ipak počinju da pokazuju znake nestrpljena sa Obamom, jer još uvijek nema čvrstih pokazatelja da Amerika izlazi iz recesije. A republikanci uporno uz negativne pokazatelje govore “Obamina ekonomija” i “Obamina recesija”.
Ali predsjednik im ovako uzvraća: "Vrlo su mi drage opaske onih koji su nas doveli u ovakvu sistaciju a onda ustanu i kažu: 'Ovo je Obamina ekonomija'."
U svakom slučaju, ekonomija i dalje ostaje najveće i najznačajnije pitanje i za Obamu i za Ameriku.
Američki predsjednik mora dovesti ekonomiju u red jer Amerikanci gube strpljenje zbog "Obamine recesije"