Generalna skupština Interpola usvojila je rezoluciju kojom se sprječava raspisivanje takozvanih „crvenih potjernica“ za ratne zločine bez saglasnosti matične zemlje osumnjičenog na kojeg se potjernica odnosi.
U BiH ova odluka je pozdravljena, ali i izražena sumnja šta će biti sa dosad raspisanim potjernicama koje su ocijenjene kao političke - i da li će, i kada, biti povučene.
Na crvenim potjernicama Interpola nalaze se destine bh. građana protiv kojih su otvoreni postupci pred sudovima u BiH, a nalaze se van zemlje, ali i onih koji žive u BiH, a protiv kojih postoje optužbe za ratni zločin u drugoj zemlji.
Najpoznatiji su slučajevi Tuzlanske kolone i Dobrovoljačke ulice u Sarajevu za čijim su akterima raspisane potjernice po nalogu Tužilaštva iz Beograda.
Ubuduće za raspisivanje potjernica za građanima BiH biće potrebna saglasnost BiH, pojašnjava državni ministar sigurnosti Sadik Ahmetović:
„Konačno niti jedna zemlja ne može raspisati crvenu potjernicu, niti ih može disperzirati po zemljama članicama Interpola bez suglasnosti zemlje iz koje osoba dolazi. Imali smo situaciju da osobe iz BiH koje se sumnjiče za krivična djela ratnog zločina budu u sistemu Interpola, a nisu upoznate s tim, nađu se van BiH i eventualno doživljavaju određene vrste provjera, privođenja itd. To je ono s čim se građani BiH neće suočavati u budućnostui bar kad su u pitanju crvene potjernice.“
Više reda
Iako ministar Ahmetović tvrdi da se ova odluka Interpola odnosi na sve crvene potjernice ikad raspisane, kao i na one koje će se tek raspisivati, oni koji su na njima kažu da će sa putovanjima sačekati još neko vrijeme. Selim Bešlagić, dugogodišnji bh. paralamentarac koji se nalazi na crvenoj potjernici Interpola raspisanoj u Srbiji zbog slučaja Tuzlanska kolona, kaže:
„Ja neću još uvijek putovati sve dotle dok ova odluka, odnosno ova deklaracija koju je Interpol donio ne bude pravosnažna, bolje rečeno dok ne vidimo kako će se ona manifestovati upravo na potjernice koje je Interpol Srbije poslao. To se odnosi na potjernice koje je Interpol posalo Tuzlacima, ali čini mi se da danas rješavanje tog pitanja nije više da mi nagađamo. Ako je Interpol donio tu potjernicu, ja očekujem da će Interpol ili vratiti potjernicu Srbiji, pa da oni to traže, ili će Srbija sama to povući pa tražiti preko BiH da to uradi. Znači treba sada malo strpljenja i malo još vremena. Jedan veliki proces je prošao, proces u kome je konačno razum pobijedio da jednostavno ne može se crvenom potjernicom politički djelovati po određenim stvarima.“
U Tužilštavu BiH pozdravili su odluku Generalne skupštine Interpola ističući da će se na taj način uvesti više reda u način raspisivanja crvenih potjernica. Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić kaže da je na njihov zahtjev raspisano desetine crvenih potjernica za osobama osumnjičenim za ratni zločin, a koje se nalazom širom svijeta, a najpoznatiji slučaj bio je Veselina Vlahovića Batka.
„Tražili smo više desetina osoba koje imamo i dešavaju se izručenje i deportacije iz drugih država, kao što je evo sad predmet Vlahović bio koje je na temelju naše tjeralice izručen iz Kraljevine Španjolske prije nekoliko mjeseci,“ rekao je Batko.
Sinan Alić, predsjednik Fondacije „Istina, pravda, pomirenje“ koja se zalagala za puštanje na slobodu Ilije Jurišića, koji je u zatvoru u Beogradu proveo više od tri i po godine, kaže da su dosadašnje Interpolove potjernice bila zloupotrebljavane u političke svrhe:
„Jedna država raspiše potjernicu i može time da odrađuje neke političke stvari. A sada će država koja raspisuje potjernicu morati obezbijediti saglasnost i države iz koje je lice da se to ne bi upotrebljavalo u političke svrhe. E sad se ne može to upotrijebiti ako htjedne da raspisuje, jer ne bi se dogodio onaj slučaj sa rudarom Muhamedom Brkićem - da su konsultovali Sarajevo rekli bi im - nije to taj Muhamed Brkić, nemojte čovjeka dovoditi u neprijatnu situaciju. Sad je ta procedura ozbiljnija.“
Ahmetović kaže da će za dosad raspisane crvene potjernice za bh. građana biti potrebno neko vrijeme da se kompletan sistem uredi i potjernice budu povučene, dok će sve buduće biti rapisivane prema novoj odluci Generalne skupštine Interpola.
U BiH ova odluka je pozdravljena, ali i izražena sumnja šta će biti sa dosad raspisanim potjernicama koje su ocijenjene kao političke - i da li će, i kada, biti povučene.
Na crvenim potjernicama Interpola nalaze se destine bh. građana protiv kojih su otvoreni postupci pred sudovima u BiH, a nalaze se van zemlje, ali i onih koji žive u BiH, a protiv kojih postoje optužbe za ratni zločin u drugoj zemlji.
Najpoznatiji su slučajevi Tuzlanske kolone i Dobrovoljačke ulice u Sarajevu za čijim su akterima raspisane potjernice po nalogu Tužilaštva iz Beograda.
Ubuduće za raspisivanje potjernica za građanima BiH biće potrebna saglasnost BiH, pojašnjava državni ministar sigurnosti Sadik Ahmetović:
„Konačno niti jedna zemlja ne može raspisati crvenu potjernicu, niti ih može disperzirati po zemljama članicama Interpola bez suglasnosti zemlje iz koje osoba dolazi. Imali smo situaciju da osobe iz BiH koje se sumnjiče za krivična djela ratnog zločina budu u sistemu Interpola, a nisu upoznate s tim, nađu se van BiH i eventualno doživljavaju određene vrste provjera, privođenja itd. To je ono s čim se građani BiH neće suočavati u budućnostui bar kad su u pitanju crvene potjernice.“
Više reda
Iako ministar Ahmetović tvrdi da se ova odluka Interpola odnosi na sve crvene potjernice ikad raspisane, kao i na one koje će se tek raspisivati, oni koji su na njima kažu da će sa putovanjima sačekati još neko vrijeme. Selim Bešlagić, dugogodišnji bh. paralamentarac koji se nalazi na crvenoj potjernici Interpola raspisanoj u Srbiji zbog slučaja Tuzlanska kolona, kaže:
„Ja neću još uvijek putovati sve dotle dok ova odluka, odnosno ova deklaracija koju je Interpol donio ne bude pravosnažna, bolje rečeno dok ne vidimo kako će se ona manifestovati upravo na potjernice koje je Interpol Srbije poslao. To se odnosi na potjernice koje je Interpol posalo Tuzlacima, ali čini mi se da danas rješavanje tog pitanja nije više da mi nagađamo. Ako je Interpol donio tu potjernicu, ja očekujem da će Interpol ili vratiti potjernicu Srbiji, pa da oni to traže, ili će Srbija sama to povući pa tražiti preko BiH da to uradi. Znači treba sada malo strpljenja i malo još vremena. Jedan veliki proces je prošao, proces u kome je konačno razum pobijedio da jednostavno ne može se crvenom potjernicom politički djelovati po određenim stvarima.“
U Tužilštavu BiH pozdravili su odluku Generalne skupštine Interpola ističući da će se na taj način uvesti više reda u način raspisivanja crvenih potjernica. Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić kaže da je na njihov zahtjev raspisano desetine crvenih potjernica za osobama osumnjičenim za ratni zločin, a koje se nalazom širom svijeta, a najpoznatiji slučaj bio je Veselina Vlahovića Batka.
„Tražili smo više desetina osoba koje imamo i dešavaju se izručenje i deportacije iz drugih država, kao što je evo sad predmet Vlahović bio koje je na temelju naše tjeralice izručen iz Kraljevine Španjolske prije nekoliko mjeseci,“ rekao je Batko.
Sinan Alić, predsjednik Fondacije „Istina, pravda, pomirenje“ koja se zalagala za puštanje na slobodu Ilije Jurišića, koji je u zatvoru u Beogradu proveo više od tri i po godine, kaže da su dosadašnje Interpolove potjernice bila zloupotrebljavane u političke svrhe:
„Jedna država raspiše potjernicu i može time da odrađuje neke političke stvari. A sada će država koja raspisuje potjernicu morati obezbijediti saglasnost i države iz koje je lice da se to ne bi upotrebljavalo u političke svrhe. E sad se ne može to upotrijebiti ako htjedne da raspisuje, jer ne bi se dogodio onaj slučaj sa rudarom Muhamedom Brkićem - da su konsultovali Sarajevo rekli bi im - nije to taj Muhamed Brkić, nemojte čovjeka dovoditi u neprijatnu situaciju. Sad je ta procedura ozbiljnija.“
Ahmetović kaže da će za dosad raspisane crvene potjernice za bh. građana biti potrebno neko vrijeme da se kompletan sistem uredi i potjernice budu povučene, dok će sve buduće biti rapisivane prema novoj odluci Generalne skupštine Interpola.