EU i Irska razrađuju detalje finansijskog paketa pomoći

Irski premijer Brian Cowen na konferenciji za novinare u nedjelju 21. novembra 2010.

EU i Međunarodni monetarni fond saglasili su se u nedjelju navečer da hitnim kreditima pomognu Irskoj u njenoj borbi s bankarskom i budžetskom krizom.

Očekuje se da će između 80 i 90 milijardi eura stabilizirati Irsku i spriječiti gubitak povjerenja investitora u članice EU.

Brian Cowan: Jednostavno rečeno, irske banke će se smanjiti, tako da će biti u stanju stati na svoje noge
Evropski stručnjaci razrađuju detalje financijskog paketa pomoći za Irsku, nakon što je zvanični Dublin u nedjelju pozvao u pomoć. Evropska banka je najavila kako će hitni kredit biti dodijeljen pod strogim uvjetima.

Irski premijer Brian Cowan kaže da su neki od tih uvjeta fokusirani na privatne banke, koje je inače ranije podržala država u trenutku kad su zabilježile velike gubitke izazvane ekonomskom krizom.

I što je najvažnije, kaže Cowan, paket EU i kredit MMF-a poziva irsku Vladu da provede mjere štednje kako bi se zemlja izvukla iz budžetskog deficita.

"Jednostavno rečeno, irske banke će se smanjiti, tako da će biti u stanju stati na svoje noge. Drugi ključni element ugovora jeste program za smanjenje budžetskog deficita. Opet, najjednostavnije rečeno, vlada mora povećati poreze i smanjiti troškove do nivoa kojeg možemo podnijeti," rekao je Cowan.

Ostale zemlje eurozone strahuju da će irska financijska kriza oslabiti euro.

Globalne implikacije

Evropski dužnosnici se nadaju da će paket pomoći u stabilizaciji kako bi i strani investitori nastavili ulaganja, posebno u Portugalu i Španjolskoj te Grčkoj i Italiji, zemljama koje takodje imaju veliki budžetski deficit.

Čovjek povlači novac sa bankomata irske AIB banke u Dublinu, 21. novembar 2010.
EU predsjednik Herman Van Rompuy je upozorio kako je trenutno „u igri“ budućnost zajedničke valute te kompletne Unije.

Kriza zelenog otoka ima i svoje globalne implikacije na širi globalni financijski sustav. Pojedini ekonomski analitičari upozoravaju da mjere štednje koje su preduvjet za MMF-ove kredite nisu pravi način za stabiliziranje javne potrošnje na duži rok.

Među tim kritičarima je Simon Tilford, glavni ekonomist londonskog Centra za evropske reforme:

"Temeljni problem su ekonomije koje imaju jako, jako slabo javno finansiranje i koje su izgubile konkurentnost u odnosu na ostale zemlje EU koje koriste euro. A ako članice euro-zone ne mogu devalvirati svoje valute u nastojanju da pospješe izvoz i privredni rast. One u suštini moraju smanjiti troškove unutar euro tržišta. A ako to urade – srežu državnu potrošnju i plaće, dalje potkopavaju javne finansije."

Premijer Cowan se od ove vrste kritičara brani obrazloženjem da mjere štednje Irska vlada uvodi kako bi zaštitila ostale zemlje euro-zone i za dobrobit irskog razvoja:

"Uvijek sam govorio da ću preuzeti dio svoje odgovornosti, ali takodje naglašavam da su sve odluke donesene u nacionalnom interesu."

Zahtjev Irske za finansijsku potporu dolazi samo šest mjeseci nakon što su EU i MMF-a organizirali 110-milijardi eura pomoći Grčkoj i izdvojili 750 milijarde eura kao sigurnost za bilo koju drugu članicu eurozone koja je suočena s rizikom financijskog deficita.