Nakon početka razgovora o ustavnim promjenama, postao je očigledan upliv ruske politike i novo angažovanje Turske na ovim prostorima.
Bosanskohercehovački političari nisu imuni na uplitanja „sa strane“, pa je tako premijer RS-a Milorad Dodik iskoristio posjetu ruskog predsjednika susjednoj Srbiji kako bi ga upoznao sa unutrašnjo-političkim prilikama u BiH, dok su predstavnici političkih partija iz Federacije BiH, nedavno, na istu temu razgovorali sa ministrom vanjskih poslova Turske.
Većina bosanskohercegovačkih analitičara nije iznenađena interesovanjem koje ove dvije zemlje imaju prema BiH jer se, prema njihovom mišljenju, upravo na tim prostorima prepliću interesi Rusije i SAD-a.
Unutrašnjo-političke prilike i ustroj Bosne i Hercegovine nisu predmet razgovora isključivo domaćih političara.
Osim što Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i bosanskohercegovački susjedi intenzivno učestvuju skoro dvije decenije u dijalogu koji bi trebao rezultovati novim ustavnim uređenjem, u posljednje vrijeme sve je izraženija zainteresovanost Rusije i Turske.
Upravo je posjeta turskog ministra vanjskih poslova Sarajevu, kojoj je prethodila posjeta službenoj Ankari člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, izazvala posebnu pažnju.
Poruka koju je šef turske diplomatije Ahmet Davutoglu izrekao u glavnom gradu BiH nikoga nije ostavila ravnodušnim. Citiramo dio iz njegovog izlaganja:
„Ukratko, naša historija je zajednička, naša sudbina je zajednička, naša budućnost je zajednička. I, poput 16. stoljeća, uspon otomanskog Balkana kao centra svjetske politike napravićemoBalkan, Kavkaz, Srednji Istok, zajedno sa Turskom centrom svjetske politike u budućnosti. To je cilj turske vanjske politike i mi ćemo to postići.“
GLAVNA UTAKMICA
Profesor mostarskog Sveučilišta Zoran Tomić poruku turskog ministra vanjskih poslova ocjenjuje agresivnim retoričkim pristupom Turske prema Bosni i Hercegovini.
Izjavu Ahmeta Davutoglua Tomić veže s Arapskom ligom koja želi jači uticaj u smislu redizajniranja ustavnih rješenja, pa i geostrategije na bosanskohercegovačkom prostoru.
„Za geostratege, za stručnjake za međunarodne odnose ovo je jedan novi izazov, jedna nova pozicija i mislim da će Arapska liga, arapske zemlje i Turska nastojati što više širiti utjecaj na vanjsku politiku BiH, a i Balkana. I mislim da će u izvjesnom smislu doći do jedne novije slike vanjskih utjecaja na politiku BiH“ , smatra Tomić.
Dugogodišnji vanjsko-politički novinar Mufid Memija:
„Znamo da se u posljednjih desetak dana ovdje, preciznije u Beogradu, boravili predsjednik Ruske Federacije Dimitrij Medvjedev, predsjednik Republike Turske Abdulah Gil, a nešto ranije i vrlo utjecajni šef turske diplomatije Ahmed Davutoglu. Ako među ove činjenice uvrstimo i telefonski dogovor koji se ticao Balkana na relaciji Ankara - Vašington između američkog i turskog predsjednika, onda ćemo neizbježno doći do zaključka da politički značaj Balkana u svjetskim razmjerama raste.“
Najnovija zainteresovanost Rusije i Turske za Bosnu i Hercegovinu ne iznenađuje ni druge bosanskohercegovačke analitičare. Prema njihovim stajalištima, upravo te dvije države već stoljećima nastoje da šire svoj uticaj u ovom dijelu Evrope.
Tako vojno-politički analitičar Neven Kazazović smatra da Balkan nije na prvorazrednom strateškom pravcu Evrope, ali da se upravo na tom prostoru igraju glavne utakmice između velikih sila.
Kazazović ističe da je Turska na bosanskohercegovačkom tlu u funkciji američke politike, a o ruskim interesima kaže:
„Rusiji nije u interesu raspad BiH, jer raspad BiH bi značio za Rusiju veliki problem s obzirom da ona na sadašnjoj teritoriji Rusije ima dosta tih separatističkih tendencija, pokreta itd., tako dato njoj apsolutno ne odgovara. Ali postoji neka linija dokle ona može da ide u BiH sa svojim interesom u skladu s onim što ima interes sa Srbijom. Rusija nije zainteresovana samo za RS, Rusija je zainteresovana za cijelu BiH jer ona ako je zainteresovana za cijelu BiH, nastoji tu da eliminiše američki uticaj.“
BEZ DRŽAVE NEMA POLITIKE
Ruski interesi u posljednjih nekoliko godina na prostoru Bosne i Hercegovine vidljiviji su na ekonomskom planu, prvenstveno zbog kupovine Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, ali i drugih kompanija.
Snažnije političke aspiracije Rusija je pokazala tek nakon što su se Evropska unija i američka administracija uključile u proces ustavnih reformi.
To potvrđuje i činjenica kako je upravo razgovore na tu temu predsjednik Vlade RS-a Milorad Dodik napustio kako bi se u Beogradu susreo sa ruskim predsjednikom, sa kojima je razgovorao skoro pola sata.
Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja smatra da time Rusija zapravo štiti svoje ekonomske interese na Balkanu.
„Nema tu ništa nelogično. Zemlje rade samo svoj posao. A koliko će ostvariti, naravno zavisi mnogo od unutrašnjih prilika na Balkan, kao i od onoga koliko ekonomskog, finansijskog i političkog kapitala investiraju“, kaže Šolaja.
Ono što daje zamah svjetskim silama, kakve su Rusija i Turska, da se miješaju u unutrašnjo-političke prilike Bosne i Hercegovine je i odnos lidera u ovoj zemlji koji im to omogućavaju. O tome akademik Muhamed Filipović kaže:
„Mi, na žalost, još uvijek nemamo politike - jer nemamo države kakvu Bog zapovijeda i kakva je potrebna našim građanima. I nemamo ni političara, niti imamo način mišljenja koji zahtijeva moderni svijet i moderni način političkoga vođenja i izražavanja interesa jedne države i jedne zemlje.“
Analitičari kažu i da su zabrinuti više nego jakim miješanjem svjetskih sila u unutrašnjo-političke prilike u Bosni i Hercegovini, uprkos činjenici da se radi o maloj državi koja se ne može odbraniti od tog uticaja.
Ostaje otvoreno i pitanje kako je moguće da, i pored tolikog angažmana svih svjetskih sila, BiH više nazaduje nego što napreduje u evroatlantskim integracijama.
Bosanskohercehovački političari nisu imuni na uplitanja „sa strane“, pa je tako premijer RS-a Milorad Dodik iskoristio posjetu ruskog predsjednika susjednoj Srbiji kako bi ga upoznao sa unutrašnjo-političkim prilikama u BiH, dok su predstavnici političkih partija iz Federacije BiH, nedavno, na istu temu razgovorali sa ministrom vanjskih poslova Turske.
Većina bosanskohercegovačkih analitičara nije iznenađena interesovanjem koje ove dvije zemlje imaju prema BiH jer se, prema njihovom mišljenju, upravo na tim prostorima prepliću interesi Rusije i SAD-a.
Unutrašnjo-političke prilike i ustroj Bosne i Hercegovine nisu predmet razgovora isključivo domaćih političara.
Osim što Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i bosanskohercegovački susjedi intenzivno učestvuju skoro dvije decenije u dijalogu koji bi trebao rezultovati novim ustavnim uređenjem, u posljednje vrijeme sve je izraženija zainteresovanost Rusije i Turske.
Upravo je posjeta turskog ministra vanjskih poslova Sarajevu, kojoj je prethodila posjeta službenoj Ankari člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, izazvala posebnu pažnju.
Poruka koju je šef turske diplomatije Ahmet Davutoglu izrekao u glavnom gradu BiH nikoga nije ostavila ravnodušnim. Citiramo dio iz njegovog izlaganja:
„Ukratko, naša historija je zajednička, naša sudbina je zajednička, naša budućnost je zajednička. I, poput 16. stoljeća, uspon otomanskog Balkana kao centra svjetske politike napravićemo
Ukratko, naša historija je zajednička, naša sudbina je zajednička, naša budućnost je zajednička.
GLAVNA UTAKMICA
Profesor mostarskog Sveučilišta Zoran Tomić poruku turskog ministra vanjskih poslova ocjenjuje agresivnim retoričkim pristupom Turske prema Bosni i Hercegovini.
Izjavu Ahmeta Davutoglua Tomić veže s Arapskom ligom koja želi jači uticaj u smislu redizajniranja ustavnih rješenja, pa i geostrategije na bosanskohercegovačkom prostoru.
„Za geostratege, za stručnjake za međunarodne odnose ovo je jedan novi izazov, jedna nova pozicija i mislim da će Arapska liga, arapske zemlje i Turska nastojati što više širiti utjecaj na vanjsku politiku BiH, a i Balkana. I mislim da će u izvjesnom smislu doći do jedne novije slike vanjskih utjecaja na politiku BiH“ , smatra Tomić.
Dugogodišnji vanjsko-politički novinar Mufid Memija:
„Znamo da se u posljednjih desetak dana ovdje, preciznije u Beogradu, boravili predsjednik Ruske Federacije Dimitrij Medvjedev, predsjednik Republike Turske Abdulah Gil, a nešto ranije i vrlo utjecajni šef turske diplomatije Ahmed Davutoglu. Ako među ove činjenice uvrstimo i telefonski dogovor koji se ticao Balkana na relaciji Ankara - Vašington između američkog i turskog predsjednika, onda ćemo neizbježno doći do zaključka da politički značaj Balkana u svjetskim razmjerama raste.“
Najnovija zainteresovanost Rusije i Turske za Bosnu i Hercegovinu ne iznenađuje ni druge bosanskohercegovačke analitičare. Prema njihovim stajalištima, upravo te dvije države već stoljećima nastoje da šire svoj uticaj u ovom dijelu Evrope.
Tako vojno-politički analitičar Neven Kazazović smatra da Balkan nije na prvorazrednom strateškom pravcu Evrope, ali da se upravo na tom prostoru igraju glavne utakmice između velikih sila.
Kazazović ističe da je Turska na bosanskohercegovačkom tlu u funkciji američke politike, a o ruskim interesima kaže:
„Rusiji nije u interesu raspad BiH, jer raspad BiH bi značio za Rusiju veliki problem s obzirom da ona na sadašnjoj teritoriji Rusije ima dosta tih separatističkih tendencija, pokreta itd., tako da
Rusiji nije u interesu raspad BiH, jer raspad BiH bi značio za Rusiju veliki problem
BEZ DRŽAVE NEMA POLITIKE
Ruski interesi u posljednjih nekoliko godina na prostoru Bosne i Hercegovine vidljiviji su na ekonomskom planu, prvenstveno zbog kupovine Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, ali i drugih kompanija.
Snažnije političke aspiracije Rusija je pokazala tek nakon što su se Evropska unija i američka administracija uključile u proces ustavnih reformi.
To potvrđuje i činjenica kako je upravo razgovore na tu temu predsjednik Vlade RS-a Milorad Dodik napustio kako bi se u Beogradu susreo sa ruskim predsjednikom, sa kojima je razgovorao skoro pola sata.
Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja smatra da time Rusija zapravo štiti svoje ekonomske interese na Balkanu.
„Nema tu ništa nelogično. Zemlje rade samo svoj posao. A koliko će ostvariti, naravno zavisi mnogo od unutrašnjih prilika na Balkan, kao i od onoga koliko ekonomskog, finansijskog i političkog kapitala investiraju“, kaže Šolaja.
Ono što daje zamah svjetskim silama, kakve su Rusija i Turska, da se miješaju u unutrašnjo-političke prilike Bosne i Hercegovine je i odnos lidera u ovoj zemlji koji im to omogućavaju. O tome akademik Muhamed Filipović kaže:
„Mi, na žalost, još uvijek nemamo politike - jer nemamo države kakvu Bog zapovijeda i kakva je potrebna našim građanima. I nemamo ni političara, niti imamo način mišljenja koji zahtijeva moderni svijet i moderni način političkoga vođenja i izražavanja interesa jedne države i jedne zemlje.“
Analitičari kažu i da su zabrinuti više nego jakim miješanjem svjetskih sila u unutrašnjo-političke prilike u Bosni i Hercegovini, uprkos činjenici da se radi o maloj državi koja se ne može odbraniti od tog uticaja.
Ostaje otvoreno i pitanje kako je moguće da, i pored tolikog angažmana svih svjetskih sila, BiH više nazaduje nego što napreduje u evroatlantskim integracijama.