Generalna skupština Ujedinjenih naroda izabrala je BiH kao jednu od pet novih nestalnih članica Vijeća sigurnosti, potvrđeno je za RSE iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića koji prisustvuje sjednici.
Izbor pet nestalnih članica je obavljen tajnim glasanjem na plenarnom zasjedanju Generalne skupštine, a glasalo se po regionalnim grupama.
Bosna i Hercegovina je bila jedini kandidat za mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti iz grupe zemalja istočne Evrope nakon što se Poljska povukla početkom 2008. godine.
Brazil, Gabon, Liban, Nigerija i BiH će biti članice Vijeća sigurnosti 2010. i 2011. i one će 1. januara zamijeniti Burkinu Faso, Kostariku, Hrvatsku, Libiju i Vijetnam.
Nestalno članstvo Bosne i Hercegovine u Vijeću sigurnosti UN-a za Bosnu i Hercegovinu predstavlja najveći uspjeh kojeg je postigla na međunarodnom planu od završetka rata, kaže predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić. Bosna i Hercegovina je od objekta rasprave postala subjekt u Ujedinjenim nacijama, ističe Komšić:
„Znači afirmaciju BiH na globalnom planu, a to mi već možemo osjetiti ne samo ovdje u Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno u Njujorku u Generalnoj skupštini nego i u BiH.“
Bosna i Hercegovina za nestalno članstvo pri Vijeću sigurnosti UN-a od 190, dobila je glasove 183 zemlje.
Nerkez Arifhodžić, savjetnik za vanjsku politiku predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića kaže kako to potvrđuje priznanje Bosni i Hercegovini za sve ono što je prošla tokom tri i po godine rata.
Zemlje koje su glasale za BiH trebaju da vjeruju kako će BiH raditi u interesu međunarodne zajednice, navodi Arifhodžić:
„Vrijeme će pokazati da ovaj optimizam koji se u ovome trenutku pojavljuje bude ono što je najvažnije. Uostalom, ovo je momenat kada se ipak svim Bosancima i Hercegovcima treba čestitati za današnji dan jer to je i uspjeh svih onih koji su doprinijeli na bilo koji način da BiH ima ovakav ugled danas u međunarodnoj zajednici i u svjetskoj organizaciji.“
Aktivni sudionik na međunarodnoj sceni
I u Ministarstvu vanjskih poslova BiH navode kako nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a predstavlja istorijski značaj ne samo za Bosnu i Hercegovinu već i za Ujedinjene nacije, s obzirom na činjenicu da je upravo ta organizacija prije 15 godina tražila način da zaustavi rat u BiH.
Zamjenica ministra Ana Trišić - Babić kaže da Bosna i Hercegovina dolazi u priliku da bude aktivni sudionik na međunarodnoj sceni i da rješava globalna politička, ekonomska i finansijska pitanja kroz sistem Ujedinjenih nacija. Ipak, sve to će zahtijevati odgovornost, kaže Trišić - Babić jer, prema pravilima, u toku godine Bosna i Hercegovina će jedan mjesec biti i predsjedavajuća:
„Svi globalni problemi, sve krize - moramo biti spremni da imamo na njih mišljenje. Dakle, mišljenje kako riješiti Darfur, koju poziciju zauzeti i mišljenje o Bliskom Istoku, Izraelu, Iranu. I to su vrlo teške odluke. I mi zaista u ovom trenutku nećemo moći sebi dati za pravo da budemo prilikom nekih glasanja suzdržani nego moraćemo jasno se pozicionirati i imati mišljenje. Naravno, mi uvijek zastupamo mišljenje zemalja EU, ali u zadnje vrijeme smo u prilici da vidimo da dosta često i zemlje EU su po nekim pitanjima razjedinjene i, naravno, to će za nas biti neka otežavajuća okolnost, ali to je isto dakako jedan veliki izazov s kojim, ja lično mislim, nije loše da se suočimo i da se na taj način pozicioniramo konačno.“
S obzirom na obimnost posla, Misija BiH u Njujorku, koja trenutno broji pet diplomata, će se morati i kadrovski ojačati.
Ukoliko se Bosna i Hercegovina ugleda na susjednu zemlju Hrvatsku, koja je tokom nestalnog članstva u Vijeću sigurnosti brojala 15 osoba, značiće to slanje još najmanje 10 diplomata u sjedište UN-a.
Ono što može predstavljati problem je nedostatak mladih i sposobnih kadrova koji mogu odgovoriti zadacima koji će pred njih biti postavljeni, kaže profesor međunarodnog prava u Banjoj Luci Vitomir Popović:
Nesolidna priprema za veliki korak
„Nažalost, moram da kažem da mi još uvijek nismo dovoljno osposobljeni kadrovski, da mi još uvijek malo ulažemo u osposobljavanje tih kadrova koji treba da rade ne samo u UN-u nego u čitavom nizu drugih međunarodnih organizacija. I, nažalost, mi još uvijek tu biramo po nekakvom ključu, po partijskoj pripadnosti, a pritom zanemarujemo njihovu osposobljenost, a njihova osposobljenost jeste uslov da ono što oni rade bude u interesu BiH, dakle da bude u interesu svih grđana koji u njoj žive.“
Nekadašnji profesor međunarodnog prava na sarajevskom Univerzitetu, a danas Kings Collega u Londonu Zoran Pajić kaže za naš radio da ima određenu vrstu skepse prema članstvu Bosne i Hercegovine u Vijeću sigurnostii UN-a.
U prilog toj konstataciji Pajić navodi kako je u posljednjih nekoliko godina unutrašnjo-politička situacija prenesena i na vanjsku politiku, pa se tako dešavalo da jedan član Predsjedništva BiH održi govor na međunarodnoj sceni, od kojeg se onda ostala dvojica ograđuju.
To je nepopularno u međunarodnim odnosima, a u međunarodnom pravu neprihvatljivo, kaže Pajić:
„To mi nekako govori o jednoj nesolidnoj pripremi za jedan ovako veliki korak za koji se BiH odlučila. I nema jasno profilirane spoljne politike. To mogu da ilustrujem, ali se ne mogu sjetiti ko je to rekao - jedan od funkcionera BiH na pitanje za šta će se BiH zalagati u Savjetu bezbjednosti rekao je da će se BiH zalagati za multetničnost i jednakost. Molim vas, to su osnovni postulati življenja danas u svijetu. I, uostalom, suverena jednakost je jedan od glavnih principa na kojem se zasnivaju Ujedinjene nacije i to je jasno definisano i u članu 2. Povelje.“
Izbor pet nestalnih članica je obavljen tajnim glasanjem na plenarnom zasjedanju Generalne skupštine, a glasalo se po regionalnim grupama.
Bosna i Hercegovina je bila jedini kandidat za mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti iz grupe zemalja istočne Evrope nakon što se Poljska povukla početkom 2008. godine.
Brazil, Gabon, Liban, Nigerija i BiH će biti članice Vijeća sigurnosti 2010. i 2011. i one će 1. januara zamijeniti Burkinu Faso, Kostariku, Hrvatsku, Libiju i Vijetnam.
Nestalno članstvo Bosne i Hercegovine u Vijeću sigurnosti UN-a za Bosnu i Hercegovinu predstavlja najveći uspjeh kojeg je postigla na međunarodnom planu od završetka rata, kaže predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić. Bosna i Hercegovina je od objekta rasprave postala subjekt u Ujedinjenim nacijama, ističe Komšić:
„Znači afirmaciju BiH na globalnom planu, a to mi već možemo osjetiti ne samo ovdje u Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno u Njujorku u Generalnoj skupštini nego i u BiH.“
Bosna i Hercegovina za nestalno članstvo pri Vijeću sigurnosti UN-a od 190, dobila je glasove 183 zemlje.
Nerkez Arifhodžić, savjetnik za vanjsku politiku predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića kaže kako to potvrđuje priznanje Bosni i Hercegovini za sve ono što je prošla tokom tri i po godine rata.
Zemlje koje su glasale za BiH trebaju da vjeruju kako će BiH raditi u interesu međunarodne zajednice, navodi Arifhodžić:
„Vrijeme će pokazati da ovaj optimizam koji se u ovome trenutku pojavljuje bude ono što je najvažnije. Uostalom, ovo je momenat kada se ipak svim Bosancima i Hercegovcima treba čestitati za današnji dan jer to je i uspjeh svih onih koji su doprinijeli na bilo koji način da BiH ima ovakav ugled danas u međunarodnoj zajednici i u svjetskoj organizaciji.“
Aktivni sudionik na međunarodnoj sceni
I u Ministarstvu vanjskih poslova BiH navode kako nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a predstavlja istorijski značaj ne samo za Bosnu i Hercegovinu već i za Ujedinjene nacije, s obzirom na činjenicu da je upravo ta organizacija prije 15 godina tražila način da zaustavi rat u BiH.
Zamjenica ministra Ana Trišić - Babić kaže da Bosna i Hercegovina dolazi u priliku da bude aktivni sudionik na međunarodnoj sceni i da rješava globalna politička, ekonomska i finansijska pitanja kroz sistem Ujedinjenih nacija. Ipak, sve to će zahtijevati odgovornost, kaže Trišić - Babić jer, prema pravilima, u toku godine Bosna i Hercegovina će jedan mjesec biti i predsjedavajuća:
„Svi globalni problemi, sve krize - moramo biti spremni da imamo na njih mišljenje. Dakle, mišljenje kako riješiti Darfur, koju poziciju zauzeti i mišljenje o Bliskom Istoku, Izraelu, Iranu. I to su vrlo teške odluke. I mi zaista u ovom trenutku nećemo moći sebi dati za pravo da budemo prilikom nekih glasanja suzdržani nego moraćemo jasno se pozicionirati i imati mišljenje. Naravno, mi uvijek zastupamo mišljenje zemalja EU, ali u zadnje vrijeme smo u prilici da vidimo da dosta često i zemlje EU su po nekim pitanjima razjedinjene i, naravno, to će za nas biti neka otežavajuća okolnost, ali to je isto dakako jedan veliki izazov s kojim, ja lično mislim, nije loše da se suočimo i da se na taj način pozicioniramo konačno.“
S obzirom na obimnost posla, Misija BiH u Njujorku, koja trenutno broji pet diplomata, će se morati i kadrovski ojačati.
Ukoliko se Bosna i Hercegovina ugleda na susjednu zemlju Hrvatsku, koja je tokom nestalnog članstva u Vijeću sigurnosti brojala 15 osoba, značiće to slanje još najmanje 10 diplomata u sjedište UN-a.
Ono što može predstavljati problem je nedostatak mladih i sposobnih kadrova koji mogu odgovoriti zadacima koji će pred njih biti postavljeni, kaže profesor međunarodnog prava u Banjoj Luci Vitomir Popović:
Nesolidna priprema za veliki korak
„Nažalost, moram da kažem da mi još uvijek nismo dovoljno osposobljeni kadrovski, da mi još uvijek malo ulažemo u osposobljavanje tih kadrova koji treba da rade ne samo u UN-u nego u čitavom nizu drugih međunarodnih organizacija. I, nažalost, mi još uvijek tu biramo po nekakvom ključu, po partijskoj pripadnosti, a pritom zanemarujemo njihovu osposobljenost, a njihova osposobljenost jeste uslov da ono što oni rade bude u interesu BiH, dakle da bude u interesu svih grđana koji u njoj žive.“
Nekadašnji profesor međunarodnog prava na sarajevskom Univerzitetu, a danas Kings Collega u Londonu Zoran Pajić kaže za naš radio da ima određenu vrstu skepse prema članstvu Bosne i Hercegovine u Vijeću sigurnostii UN-a.
U prilog toj konstataciji Pajić navodi kako je u posljednjih nekoliko godina unutrašnjo-politička situacija prenesena i na vanjsku politiku, pa se tako dešavalo da jedan član Predsjedništva BiH održi govor na međunarodnoj sceni, od kojeg se onda ostala dvojica ograđuju.
To je nepopularno u međunarodnim odnosima, a u međunarodnom pravu neprihvatljivo, kaže Pajić:
„To mi nekako govori o jednoj nesolidnoj pripremi za jedan ovako veliki korak za koji se BiH odlučila. I nema jasno profilirane spoljne politike. To mogu da ilustrujem, ali se ne mogu sjetiti ko je to rekao - jedan od funkcionera BiH na pitanje za šta će se BiH zalagati u Savjetu bezbjednosti rekao je da će se BiH zalagati za multetničnost i jednakost. Molim vas, to su osnovni postulati življenja danas u svijetu. I, uostalom, suverena jednakost je jedan od glavnih principa na kojem se zasnivaju Ujedinjene nacije i to je jasno definisano i u članu 2. Povelje.“