Prema istraživanju Sveučilišta Minas Gerais i Amazonskog instituta za istraživanje okoliša, u iduće bi 22 godine moglo biti uništeno oko 260 tisuća četvornih milja amazonskih šuma.
Dvije brazilske skupine istraživača tvrde da će se do 2030. amazonske kišne šume smanjiti za gotovo 20 posto, budući da poljoprivredni radovi, cestogradnja i loš nadzor vlasti ubrzavaju krčenje šuma, stoji u izvješću objavljenom u nedjelju.
"Šteta za Amazonu i cijeli planet bila bi nepopravljiva", izjavio je za brazilski list O Globo istraživač Britaldo Silveira Soares, koji predviđa smanjenje bioraznolikosti i kišnih sezona, a istodobno i povećanje emisija stakleničkih plinova zbog paljenja drveća kako bi se raskrčile šume.
Nestajanje šuma, tvrdi, ubrzat će i plan brazilskih vlasti da povećaju gradnju cesta u području Amazone, upozoravajući i da loša politika nadzora za posljedicu ima nastavak sječe šuma i drugih ilegalnih aktivnosti na štetu okoliša.
Kratkoročno, preliminarna istraživanja brazilskog Ministarstva zaštite okoliša pokazuju da je uništavanje kišnih šuma ubrzano između kolovoza i prosinca, nakon usporavanja u zadnje tri godine.
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva izjavio je da istraživanja potvrđuju te porazne informacije, zbog čega je naredio osposobljavanje dodatnih federalnih policajaca i agenata za okoliš koji bi nadzirali ilegalnu sječu šuma u 36 visokorizičnih područja.
Klima ždere siromahe
Novo američko istraživanje pokazalo je kako će u narednih 20 godina globalno zatopljenje prouzročiti štete nevjerojatnih razmjera u poljoprivredi južnih dijelova polutke.
Još jedno alarmantno upozorenje kada je riječ o klimatskim promjenama od strane znanstvenika. Nakon što je Europska unija odredila norme o smanjenju emisije CO2 za 20 % do 2020. godine, studija Sveučilišta Stanford u Kaliforniji pokazala je kako će u narednih 20 godina globalno zatopljenje prouzročiti štete nevjerojatnih razmjera u poljoprivredi južnih dijelova Zemljine polutke.
Time će nastradati neke od najsiromašnijih populacija južne Afrike i Azije. Naime, jug Crnog kontinenta mogao bi pretrpjeti gubitak od čak 30 % kukuruza, a Azija bi mogla ostati bez 10% riže. Istraživanje koje je vodio znanstvenik David Lobell i njegov tim nedavno je objavljeno u časopisu Science.
Znanstvenici su istraživanje izveli tako što su simulirali proizvodnju u agrikulturi 12 najugroženijih regija u svijetu, čija je populacija izložena riziku loše i nedostatne prehrane.
Kako bi odredili koje su kulture među najugroženijima, sučelili su meteorološke promjene s podacima o prehrani siromašnih populacija. Milijardi siromašnih stanovnika na Zemlji upravo su poljoprivredni proizvodi glavni izvor prehrane, odnosno njihovim glavnim izvorima hrane prijeti globalno zatopljenje. Zbog toga je, prema riječima znanstvenika, potrebna hitna intervencija kako bi se izbjegla katastrofa neopisivih razmjera.
Sve manje vremena u prirodi
Amerikanci sve manje vremena provode u prirodi, pokazuju podaci nastali praćenjem posjeta nacionalnim i prirodnim parkovima, te praćenjem aktivnosti u prirodi. Radije se druže s tehnologijom.
"Prosječan stanovnik Amerike išao je svake godine u nacionalne parkove. To je tradicionalni odmor američke obitelji, a danas to radi sve manje ljudi," izjavila je biologinja koja sudjeluje u programu zaštite okoliša u Pennsylvaniji, Patricia Zaradic.
U prijašnjem istraživanju ona je našla vezu između naglog pada posjeta nacionalnim parkovima i povećanog broja aktivnosti kao što su igranje video igrica, pretraživanje interneta i gledanje televizije.
Novim su istraživanjem Zaradic i njen suradnik Oliver Pergams sa sveučilišta u Illinoisu obradili podatke o raznim aktivnostima u prirodi tijekom posljednjih 79 godina, a u obzir su uzeti i rezultati iz Japana i Španjolske.
Utvrdili su da je od kraja 1980-ih aktivnost u prirodi pala za 18 do 25 posto po glavi stanovnika. Na primjer, broj dozvola za rekreacijski ribolov pao je za 25 posto od 1981 godine.
"Postoji stvarno i temeljno okretanje od prirode, sigurno u Sjedinjenim Državama, a možda i u drugim zemljama," poručio je Pergams.
"Šteta za Amazonu i cijeli planet bila bi nepopravljiva", izjavio je za brazilski list O Globo istraživač Britaldo Silveira Soares, koji predviđa smanjenje bioraznolikosti i kišnih sezona, a istodobno i povećanje emisija stakleničkih plinova zbog paljenja drveća kako bi se raskrčile šume.
Nestajanje šuma, tvrdi, ubrzat će i plan brazilskih vlasti da povećaju gradnju cesta u području Amazone, upozoravajući i da loša politika nadzora za posljedicu ima nastavak sječe šuma i drugih ilegalnih aktivnosti na štetu okoliša.
Kratkoročno, preliminarna istraživanja brazilskog Ministarstva zaštite okoliša pokazuju da je uništavanje kišnih šuma ubrzano između kolovoza i prosinca, nakon usporavanja u zadnje tri godine.
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva izjavio je da istraživanja potvrđuju te porazne informacije, zbog čega je naredio osposobljavanje dodatnih federalnih policajaca i agenata za okoliš koji bi nadzirali ilegalnu sječu šuma u 36 visokorizičnih područja.
Klima ždere siromahe
Novo američko istraživanje pokazalo je kako će u narednih 20 godina globalno zatopljenje prouzročiti štete nevjerojatnih razmjera u poljoprivredi južnih dijelova polutke.
Još jedno alarmantno upozorenje kada je riječ o klimatskim promjenama od strane znanstvenika. Nakon što je Europska unija odredila norme o smanjenju emisije CO2 za 20 % do 2020. godine, studija Sveučilišta Stanford u Kaliforniji pokazala je kako će u narednih 20 godina globalno zatopljenje prouzročiti štete nevjerojatnih razmjera u poljoprivredi južnih dijelova Zemljine polutke.
Time će nastradati neke od najsiromašnijih populacija južne Afrike i Azije. Naime, jug Crnog kontinenta mogao bi pretrpjeti gubitak od čak 30 % kukuruza, a Azija bi mogla ostati bez 10% riže. Istraživanje koje je vodio znanstvenik David Lobell i njegov tim nedavno je objavljeno u časopisu Science.
Znanstvenici su istraživanje izveli tako što su simulirali proizvodnju u agrikulturi 12 najugroženijih regija u svijetu, čija je populacija izložena riziku loše i nedostatne prehrane.
Kako bi odredili koje su kulture među najugroženijima, sučelili su meteorološke promjene s podacima o prehrani siromašnih populacija. Milijardi siromašnih stanovnika na Zemlji upravo su poljoprivredni proizvodi glavni izvor prehrane, odnosno njihovim glavnim izvorima hrane prijeti globalno zatopljenje. Zbog toga je, prema riječima znanstvenika, potrebna hitna intervencija kako bi se izbjegla katastrofa neopisivih razmjera.
Sve manje vremena u prirodi
Amerikanci sve manje vremena provode u prirodi, pokazuju podaci nastali praćenjem posjeta nacionalnim i prirodnim parkovima, te praćenjem aktivnosti u prirodi. Radije se druže s tehnologijom.
"Prosječan stanovnik Amerike išao je svake godine u nacionalne parkove. To je tradicionalni odmor američke obitelji, a danas to radi sve manje ljudi," izjavila je biologinja koja sudjeluje u programu zaštite okoliša u Pennsylvaniji, Patricia Zaradic.
U prijašnjem istraživanju ona je našla vezu između naglog pada posjeta nacionalnim parkovima i povećanog broja aktivnosti kao što su igranje video igrica, pretraživanje interneta i gledanje televizije.
Novim su istraživanjem Zaradic i njen suradnik Oliver Pergams sa sveučilišta u Illinoisu obradili podatke o raznim aktivnostima u prirodi tijekom posljednjih 79 godina, a u obzir su uzeti i rezultati iz Japana i Španjolske.
Utvrdili su da je od kraja 1980-ih aktivnost u prirodi pala za 18 do 25 posto po glavi stanovnika. Na primjer, broj dozvola za rekreacijski ribolov pao je za 25 posto od 1981 godine.
"Postoji stvarno i temeljno okretanje od prirode, sigurno u Sjedinjenim Državama, a možda i u drugim zemljama," poručio je Pergams.