Dok predstavnici vodećih političkih partija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini - HDZ BiH i HDZ 1990 - nastoje da Hrvati dobiju federalnu jedinicu, predstavnici manjih političkih partija i nevladinih organizacija koje okupljaju hrvatski narod, protive se takvoj ideji.
Tako u Hrvatskom narodnom vijeću smatraju da bi federalizacija BiH bila nacionalistička osnova koja bi cementirala etnički čiste teritorije. U ovoj nevladinoj organizaciji predlažu regionalizaciju, odnosno kantonalizaciju države, koja bi omogućila povratak svih naroda u prijeratna mjesta boravka. Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća Luka Markešić:
«Time se jedino može ukloniti neprijateljstvo i ratove među ljudima i narodima ove zemlje i stvoriti pravedni mir kao temelj i cilj države BiH. Tako se jedino uklanja i osjećaj postojeće ugroženosti zbog opasnosti dominacije ili asimilacije. I to ne samo pojedinaca i nacionalnih manjina, nego i samih konstitutivnih naroda, Srba u Federaciji BiH, a Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj.»
U koaliciji koju čine Hrvatska seljačka stranka i Nova hrvatska inicijativa mišljenja su da Hrvatima ne odgovoraju tri entiteta. Član Predsjedništva koalicije, Ilija Šimić, navodi da regionalizacija BiH dolazi u obzir isključivo sa Bosanskom Posavinom, koja bi uključivala i Brčko, te srednjom Bosnom kao regijama:
«Naravno, paritet u izvršnoj vlasti na nivou BiH, i sudbenoj vlasti, a u zakonodavnoj vlasti, naravno - izbori se moraju poštovati, ali minimalne kvote zastupljenosti svakog naroda moraju biti.»
Predsjednik Hrvatske narodne zajednice Milenko Brkić ukazuje na problem razjedinjenosti hrvatskog naroda u BiH. On kaže da je tokom proteklih nekoliko godina medju Hrvatima uvijek postojao neko ko se nije pridržavao dogovorenih ciljeva. Jedinstvenost svih političkih opcija koje predstavljaju hrvatski narod, kada je riječ o ustavnim promjenama, za njega predstavlja osnov za dalje razgovore:
«Netko je dobro rekao: mi smo toliko razjedinjeni, od Neuma do Odžaka, da je razumljivo da su nam različiti interesi i pristupi. Ali, mogli bismo dogovoriti temeljna načela oko kojih bi se trebali usuglasiti.»
Uprkos stajalištu da za Hrvate u BiH federalizacija nije najbolje rješenje, predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić, kaže kako ona istovremeno ne znači i etnički čiste teritorije. Ljubić navodi da BiH ne može funkcionisati, niti opstati na dejtonskim temeljima. Novi Ustav polazno je pitanje za funkcionisanje države, jer je, kako kaže, BiH podijeljeno društvo u svim sferama:
«Ovo stanje treba sagledati sa punom odgovornošću. Posebice oni koji smatraju da je moguće zadržati status quo, trebaju znati da statusa quo nema, da pokušaj zadržavanja tog statusa će voditi do promjena na gore. To treba biti poruka i domaćim političkim snagama, i onima u Republici Srpskoj, i onima u Federaciji, da zadržavanjem postojećeg stanja, niko ne dobija, svi gube.»
Ljubićevo mišljenje u pojedinim stavkama dijeli i profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta Ivo Komšić:
«I ja se ovdje apsolutno slažem sa gosp. Ljubićem koji je kazao: u ustavne promjene ne smije se ići iz pozicije pragmatizma i oportunizma. Onaj paket koji se zove «Aprilski paket», njegova osnovna slabost je bila ta, imao je te pretpostavke da se ponešto tu popravi, da se ponešto zadovolji. Da se napravi privid kao da smo mi nešto uradili.»
Podsjećamo kako je, od početka razgovora o ustavnim promjenama, federalizaciju BiH u kojoj bi Hrvati imali zasebnu federalnu jedinicu, podupirao predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. To je bio i jedan od razloga što ga je 2007. mostarski Večernji list proglasio osobom godine. S druge strane, federalizaciju BiH ne podržavaju predstavnici političkih partija iz reda bošnjačkog naroda, ali ni Hrvati iz Bosanske Posavine, koji su činili većinsko stanovništvo prije rata u tom dijelu Bosne i Hercegovine, a koja je danas sastavni dio Republike Srpske.