Većina svjetskih medija ukazuje da će rezultati drugog kruga predsjedničkih izbora u Srbiji označiti i odabir građana između evropskog puta Srbije i povratka u devedesete, te da će odlučujuću ulogu u drugom krugu izbora imati sljedbenici Vojislava Koštunice.
Britanski "Finacial Times" (FT) ocjenjuje da Evropska unija (EU) mora pružiti šansu demokratskom kandidatu Borisu Tadiću u drugom izbornom krugu, tako što će sa Srbijom odmah potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. List ipak ukazuje da odluku o tome moraju donijeti sami građani Srbije. "Mogu da prihvate gubitak Kosova i sa njim budućnost u EU. S druge strane, mogu da se razbijesne u pogledu Kosova – i u tom slučaju mogu da biraju između izolacije i nestalne ruske ljubavi", dodaje list.
Prema pisanju lista "Times", i Evropa gubi u slučaju da joj Srbija na predsjedničkim izborima okrene leđa. Ukoliko Srbija odbaci evropski put to će, smatra "Times", ojačati uticaj razgoropađene Rusije, a dio Balkana ostaviti u krhkoj izolaciji.
Kao jedan od najznačajnijih elemenata odluke građana Srbije za koga će glasati u drugom krugu, "Christian Science Monitor" navodi emocije. "Prva runda izbora pokazuje kako se politički spektar u Srbiji pomjerio udesno zahvaljujući Kosovu", prenosi list tvrdnje bivšeg američkog diplomate James Hoopera. O smatra da je oklijevanje međunarodne zajednice da odlučno djeluje u rješavanju statusa Kosova godinama ranije samo omogućilo nacionalistima da ponovo uzlete na krilima antizapadne i antievropske Srbije.
The Associated Press (AP) objavljuje da su politički stavovi Velimira Ilića i Milutina Mrkonjića, koji su u prvom krugu predsjedničkih izbora dobili ukupno oko 13 % glasova, bliži stavovima radikala, te da će njihova većina glasati za Nikolića. S druge strane, Tadić može računati na glasove iz Liberalno-demokratske stranke Čedomira Jovanovića, no list prenosi i predviđanje Marka Blagojevića iz Centra za slobodne izbore i demokratiju, koji očekuje najtješnje rezultate ikada održanih izbora u Srbiji. "Pobjednik se neće znati do poslednje sekunde", kaže Blagojević.
Moskovska štampa naglašava da ishod drugog kruga predsjedničkih izbora u Srbiji zavisi umnogome od podrške premijera Vojislava Koštunice. Premijer je demonstrativno odbio da stane na stranu svog partnera u koaliciji - predsjednika Srbije Borisa Tadića, ali nije podržao ni kandidata radikala, podsjeća današnji "Komersant".Sada će, ipak, Koštunica kao umjereni nacionalista morati da napravi izbor - za Srbiju u Evropi, ili za izolaciju zemlje, ocjenjuje ruski dnevnik.
Iako je uloga predsjednika u srbiji protokolarna, "Nezavisimaja gazeta" piše da "niko nije u zabludi da će, ako bude izabran ultranacionalista Nikolić, nastupiti oštar zaokret srpske politike". Ruski list podsjeća da kampanju Nikolića ovog puta vodi velika američka marketinška firma, da je ublažio retoriku i skinuo bedž lidera radikala, haškog optuženika Vojislava Šešelja. Ali, upozorava list, ne treba očekivati da će doći do suštinske promjene u orijentaciji radikala.
I mediji u regionu analiziraju rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora u Srbiji - tako hrvatski "Vjesnik" tumači rezultate kao podijeljenost zemlje između dvije krajnosti - "evropske i gotovo srednjovekovne". Veliki broj građana u Srbiji još podržava "nacionalističku, zatvorenu, osamljenu Srbiju, koja se kupa u neostvarenim snovima i opasnim željama, daleko od evropskog sna i bolje budućnosti", piše list, prognozirajući da bi presudnu odluku o pobjedniku drugog kruga izbora mogle donijeti pristalice Vojislava Koštunice.
Riječki "Novi list" piše i da bi pobjeda Nikolića na izborima značila kratkoročno, a možda i dugoročno zamrzavanje odnosa Srbije i Hrvatske. Pozivajući se na anonimne izjave hrvatskih diplomata, list prenosi da će zvanični Zagreb, u slučaju pobjede Nikolića, svoj budući stav određivati na osnovu njegove retorike i ponašanja. Ako Nikolić i dalje nastavi da tvrdi da zapadnu granicu Srbije smatra
crtom Virovitica-Karlovac-Karlobag, "odnosi sa takvim predsjednikom će u najmanju ruku biti stavljeni na led", piše Novi list.