Krajem ove sedmice, predstavnici parlamentarnih stranaka u BiH, nastaviće razgovore o ustavnim promjenama. Neki mediji špekulišu da je već postignut dogovor o podjeli BiH isključivo po etničkom principu.
Preuređenja Bosne i Hercegovine prema kojem bi država bila podjeljena na tri federalne jedinice po etničkom kriteriju i uz razmjenu pojedinih teritorija neće i ne može biti, jedinstveni su u stavu predstavnici svih pet političkih partija koji učestvuju u pregovorima o promjeni Ustava. Naime, medijske navode da su dva HDZ-a, SDA, SNSD i PDP dogovorili ovakvu podjelu Bosne i Hercegovine uz stvaranje Distrikta Sarajevo čiji sastavni dio bi bilo i Istočno Sarajevo i Pale, a Trebinje ustupljeno takozvanoj regiji Hercegovina, u ovim partijama odlučno demantuju. Isti plan predviđa podjelu sadašnje Federacije BiH na dva dijela.
Zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije, Adnan Terzić, tvrdi kako ova stranka nikada neće podržati koncept podjele zemlje a naročito ne po etničkom principu:
«Ne postoji način da se SDA uvuče u takve pregovore. Ima jedan krug pregovora oko ustavnih poboljšanja Bosne i Hercegovine, ali ne znam da se raspravlja na temu regionalizacije. Ja definitivno mislim da je suludo raspravljati o regionalizaciji Bosne i Hercegovine prije nešo što potpišemo ugovor o stabilizaciji i pridruživanju, prije nego što počnemo uređivati svoj sistem na osnovu evropskih standarda. Tad, kad budemo razgovarali o regionalizaciji, onda će se, jasno, morati uzeti u obzir standardi koji podrazumijevaju geografske, ekonomske, pa tek onda, na četvrtom mjestu, nacionalne principe.»
Sve promjene Ustava Bosne i Hercegovine moraju biti u okviru dejtonskih granica i bilo kakva razmjena terirorija apsolutno ne dolazi u obzir, naglašava generalni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata Rajko Vasić:
«Što se tiče SNSD-a Republike Srpske, nema zbora o tome da i jednu mjesnu zajednici stavimo nekom na raspolaganja izvan Republike Srpske, niti da zahtjevamo da neka mjesna zajednica bude u sastavu Republike Srpske, a tako nije predviđeno Dejtonskim sporazumom. Dakle, sve što se može u Bosni i Hercegovini uraditi ustavnim promjenama je isključivo na bazi dejtonskih granica. Sve drugo može da bude plod razgovora, nadležnost, funkcionalnost itd, ali dejtonske unutrašnje granice se ne mogu dirati u Bosni i Hercegovini.»
I u Partiji demokratskog progresa ističu da su priče o navodnoj vandejtonskoj podjeli i regionalizaciji Bosne i Hercegovine, klasičan primjer špekulacije. Ukoliko je i bilo takvih dogovora, PDP nije učestvovao u njima, kaže potpredsjednik stranke Slobodan Nagradić:
«Ja sumnjam da je bilo uopšte tih razgovora. To je jedna, uslovno rečeno, podvala od strane službi i agencija koje se bave time, odnosno jednom vrstom sondaže javnog mnijenja. Naravno, neko je zainteresovan da sazna kako bi javnost BiH na to reagovala. PDP smatra da je za Bosnu i Hercegovinu najbolje u ovom istorijskom trenutku da se držimo Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to znači da ostane dvoentitetsko uređenje i PDP smatra da u predstojećoj diskusiji o mogućoj promjeni Ustava, ne treba ići u pisanje nekog novog teksta Ustava, jer to u ovom času ne bi bilo realno i izvodivo, nego treba ići na nadogradnju dejtonskih rješenja.»
I u Hrvatskoj demokratskoj zajednici Bosne i Hercegovine kažu da se u dosadašnjim pregovorima pet stranaka o reformi Ustava još uvijek nije detaljnije govorilo o promjenama srednjeg nivoa vlasti, tj unutrašnjem preuređenju. HDZ BiH ostaje pri svom programu koji predviđa regionalizaciju Bosne i Hercegovine, kaže jedan od funkcionera stranke Velimir Jukić:
«To znači - regionalizacija Bosne i Hercegovine na način da ona postane jedna funkcionalna federacija u kojoj će biti, naravno, ispoštovana puna ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana i da osiguramo da država funkcionira kako treba, dakle da ima ovlasti koje su bitne za normalno i kvalitetno funkcionisanje države, a isto tako da federalne jedinice imaju ovlasti koje su potrebne za afirmaciju i jačanje Bosne i Hercegovine, opet u okviru jedinstvene države Bosne i Hercegovine.»
Pregovori o reformi Ustava BIH biće nastavljeni i na narednom sastanku lidera pet političkih partija u Širokom Brijegu.