Premijer Hrvatske Ivo Sanader je najavio tijekom ove godine donošenje zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima, uključujući i ugostiteljske objekte.
Tim potezom se očekuje da će pušenje u Hrvatskoj biti smanjeno za 30 do 40 posto. Kako u zemlji ima daleko više problema, javnost je bila poprilično iznenađena tim potezom, o kojem nije ni bilo govora u predizbornoj kampanji.
Medicinske statistike kažu da od posljedica pušenja svake godine u Hrvatskoj umre od 10.000 do 12.000 ljudi i to jest društveni problem.
Medicinske statistike kažu da od posljedica pušenja svake godine u Hrvatskoj umre od 10.000 do 12.000 ljudi i to jest društveni problem.
Pušenje je, smatra policija, ali još nije to dokazala, uzrokovalo i katastrofalni požar na Kornatu prošlog ljeta, u kojem je smrtno stradalo 12 vatrogasaca. Prvi osumnjičeni su bili pušači. Policija je odmah pritvorila njih osmoricu pod sumnjom da je neki od radnika iz Bosne i Hercegovine, koji su radili na zgradi Nacionalnog parka Kornati, ili neki od radnika samog Parka, opuškom izazvao požar. S jednim od njih smo razgovarali dok je bio u pritvoru u Šibeniku:
"Od nas osam, ako je neko i bacio čik, nisam siguran da sam ja. Vrše na nas pritisak, kao da smo mi krivi za sve to što se desilo tamo."
Jedan poznati hrvatski novinar založio se da se dvanaestorici stradalih vatrogasaca na Kornatu pronađe život u smrti i da se u ime njihove žrtve izvanredno izglasa Zakon o zabrani pušenja. Za taj prijedlog je osvojio treću nagradu stručnog žirija u tradicionalnom natječaju "Shit of the Year" Feral Tribuna, ali je i pretkazao jedan od prvih poteza novo-starog premijera Ive Sanadera koji je, i prije formiranja vlade prošlog petka, nakon sastanka s koalicijskim partnerima, najavio:
"Hrvatska slijedi primjer zemalja Evropske unije i želi da uvede zabranu pušenja. To je prihvaćeno od naših koalicijskih partnera. O tome ćemo razgovarati idućih mjeseci. Smatramo da je i to velika briga za nacionalno zdravlje jer se točno matematički da izračunati što to znači i koliko ljudi umire od raka pluća i ostalih bolesti koje izaziva pušenje."
Zabrana pušenja na javnim mjestima se nije spominjala u predizbornoj kampanji jer da jest, oko milijun hrvatskih pušača bi razmislilo kome dati glas. I ugostitelji, isto tako, jer dok su podržavali ideje da se dozvoli vožnja sa 0,5 promila alkohola u krvi, bili bi i protiv zabrane pušenja u njihovim lokalima.
A na muci bi bili i hrvatski građani iz zapadne Hercegovine koji tradicionalno glasuju za HDZ, ali još tradicionalnije uzgajaju duhan i, koji su, izgleda, upravo na kraju svog medenog mjeseca sa svojom i susjednom državom, kad su ih prvi put od kad je svijeta, vijeka i duhana – u posljednjih petnaestak godina - na miru pustili financi i poreznici, milicajci i policajci. Jedan od uzgajivača duhana je Adam Pavlović iz Vitine:
"Od toga živim. Najbolji mi je život od toga. Ne može se živjet od drugoga. Dok sam živ, radit ću. I klečeći duvan sadim. Sada nemam problema ni sa vlastima. Još nas neki i štite. Oni koji su me prije tukli, sada od mene bježe. Ovi novi me štite. Ubijali su me. Bio sam prebijenih i leđa i kostiju. Bio sam po zatvorima, i u Foči. Osam godina sam bio u zatvoru i to sve radi duvana. Oni mi ga otmu, a ja se s njima pobijem. Oni su bili jači, ali i ja sam prebio dvojicu. Baca sam ih u rijeku. Bilo je svašta."
A da li je pušenje štetno?
"Zavisi kako kome. Ko dobro jede i pije, nije mu štetno. Ako nema apetita i slabo pije, onda mu je štetno. Mnogim ljudima je zdravo pušiti, onima koji se debljaju. Neki umiru i u pedesetoj godini. Ali da su pušili, ne bi umrli. Jedan je umro, a imao je 160 kilograma. Nikada zapalio cigare nije. Da je pušio, bio bi živ i dalje."
Pavlović je mali proizvođač i da bi sam preživio ima pravo tvrditi da ono što proizvodi nije štetno. Bit će to puno teže objašnjavati regionalnom duhanskom divu, Tvornici duhana iz Rovinja, koja se, predviđajući ograničenja u potrošnji cigareta, sve više orijentira na turizam.
Nije trebalo puno proteći od hrvatskih izbora i od glasovanja tzv. dijaspore na njima da se potvrde bojazni da će ona odlučiti o pobjedniku, da to glasačima iz inozemstva neće puno značiti, nekima će ići i na njihovu štetu, kao Adamu Pavloviću, ali da će ono određivati živote tuzemnih birača. I dok će hrvatski birači i pušači u Bosni i Hercegovini komotno uživati u duhanu, dotle su oni o čijoj sudbini su glasali - izgleda - na javnim mjestima popušili svoje.
I hrvatska država će, po nekim predviđanjima, izgubiti milijardu kuna poreza od prodaje cigareta. Druga predviđanja najavljuju znatnu uštedu u zdravstvenoj zaštiti. Kako je pušačima između novca, zdravlja i najavljenih ograničenja:
"Pušim već 30 i kusur godina. Pokušavam se riješiti duhana radi financija, ali i radi zdravlja. Smatram, da ako ne pušim, da ću ispalit na živcima. Sada su više u pitanju financije, nego zdravlje. Stariji govore da kašlju od duhana, a meni još ne škodi. Ova odluka vlade će više izazvati revolt. Moram ja u glavi da upalim čip, da ga ostavim. Nisam navikao na neke naredbe."
Odluka da bude manje duhanskog dima je dobrodošla, tvrdi naš drugi sugovornik, ali ona znači i više političke magle:
"Mislim da je to jedna civilizacijska mjera. Smeta mi samo što se to oblači u političko ruho i što to postaje glavna tema, uz stotine drugih koje su puno aktualnije od te. Mislim da je to jedna magla koja se pušta u ovo političko vrijeme."