Nezavisnost Kosova je za Ljubljanu činjenica

Ljubljana

Slovenija je od Nove godine preuzela šestomjesečno predsjedanje Evropskom Unijom. Službena Ljubljana već je najavila značajniji angažman u rješavanju statusa Kosova i stabilizaciji cijele regije, te njenom približavanju euro integracijama. Dvojica slovenskih novinara, Stojan Žitko i Vojislav Brecko, analiziraju slijedeće slovenske korake.

Urednik vanjsko političke rubrike mariborskog dnevnika "Večer" Vojislav Brecko ističe da je Slovenija prva od bivših republika podržala kosovske Albance u njihovim prosvjedima u Starom trgu 1989. No, kako će se sada postaviti predsjedavajuća Unije, da li će joj činjenica da bolje poznaje prilike na Balkanu omogućiti djelotvornije rješavanje posljednjeg otvorenog balkanskog pitanja? Brecko odgovara:

"Slovenija je u ovom slučaju u vrlo složenoj situaciji i to iz dva razloga. Kao prvo, vrlo dobro surađuje i sa vlastima u Prištini, ali i sa vlastima u Beogradu. Želimo ostati prijatelji i sa jednima i sa drugima. Zato nisam baš siguran da će Slovenija odigrati neku značajniju ulogu, mada stvarno dobro poznaje situaciju na Balkanu".

Stojan Žitko, urednik vanjske politike u ljubljanskom "Delu" kaže kako je cilj Ljubljane integracije cijelog Zapadnog Balkana u euro prostor, od Hrvatske, preko Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. Kako će Ljubljana postupiti u slučaju da Kosovo proglasi jednostranu nezavisnost:

"Ja lično mislim da će Slovenija biti među prvima državama koje će priznati nezavisno Kosovo. No, razmišljam li u širim okvirima, ne znam da li kao predsjedavajuća država Unije daje primjer ostalima kada odmah nešto prizna, ili daje primjer tako što pokušava neke države nagovoriti da to učine što prije, jer znamo da unutar Unije ima i disonantnih tonova. Mislim da će Slovenija biti prilično brza oko davanja priznanja, jer radi se o teritoriju koji je nekad bio dio SFRJ, a želio bih podsjetiti da je Slovenija uvijek podržavala Albance na Kosovu u sukobima sa Srbijom, kao državom, ili u ono vrijeme kada je Srbija bila republika."

Žitkov mariborski kolega Brecko podsjeća da je Skupština Srbije krajem prošle godine usvojila Rezoluciju o Kosovu gdje je istaknula da je Kosovo dio teritorija Srbije. Da li se Ljubljana plaši da bi u slučaju slovenskog priznanja kosovske nezavisnosti Beograd mogao prekinuti diplomatske odnose sa Slovenijom, pitali smo Brecka.

"Mislim da te bojazni nema, a to nije ni realno. Slovenija neće biti među prvima koje će priznati nezavisno Kosovo kada do toga dođe. Da li će to biti u drugom, trećem, mjesecu, negdje do kraja proljeća ili početka ljeta, no, vjerojatno će Slovenija sačekati odluku Sjedinjenih američkih država i tri najveće članice EU, Velike Britanije, Francuske i Njemačke, i onda koordinirano, ili možda koji dan prije svih ostalih zemalja Evropske Unije dati svoju suglasnost i priznati nezavisnost".

I Žitka i Brecka pitali smo da li se javnost u Sloveniji plaši eventualne destabilizacije prilika na Balkanu . Uredniku u "Delu" kaže:

"Ljudi se uvijek boje sukoba. Naime, u Sloveniji ima skoro 10 posto onih koji su prije više decenija dolazili ovdje iz Srbije, Bosne, Hrvatske, Makedonije, sa Kosova. ja mislim da se upravo oni boje što će se tamo događati za nekih mjesec, ili dva mjeseca"

Vojislav Brecko smatra da se javnost u Sloveniji manje brine zbog Kosova.

"U Sloveniji u posljednje vrijeme više odjekuje ono što se događa u Bosni i Hercegovini, i ljude je to više zabrinulo, nego ovo što se događa oko Kosova, pošto je Kosovo sa slovenačku javnost i politiku skoro već gotova stvar, a samo je pitanje nedjelja ili mjeseca kada će se dogoditi nezavisnost.