Bogate zemlje, kazali su dalje, moraju znatno samnjiti emisiju plinova koji stvaraju efekt staklene bašte. U 2007. godini bilo je nemoguće ignorirati temu – klimatskih promjena.
Nikada se u medijima nije više govorilo o klimatskim promjenama, nego je to činjeno u 2007. godini. Istina, nikada planeta nije pretrpjela više poplava, požara, …nikada nije bilo manje šuma, a više otopljenog snijega na zemljinim polovima.
Godinama već naučnici upozoravaju da se zemljina atmosfera pregrijava. Upozorenja su medjutim nailazila na ignoracnciju. Sve do ove godine, dok naučnici nisu iznijeli dokaze, a u tumačenje se uključili vidjeniji, poznatiji, političari, glumci, osobe poznate širom svijeta. Za svoj rad u tom području bivši američki potpredsjednik Al Gore dobio je čak i Nobelovu nagradu za mir.
Vrijeme ističe
Poruka je dakle stigla, sada već i djeca u vrtiću znaju da se snijeg topi, a razina mora i okeana raste. Sljedeći je korak preduzimanje mjera. U tom su kontekstu punih jedanaest dana na Baliju, u Indoneziji, zasjedali izaslanici vlada 190 zemalja. UN su upozorile da ističe vrijeme za usvajanje sporazuma kojim bi bio zamjenjen Protokol iz Kjota, a koji SAD nisu ratificirale.
Podsjećanja radi, 1997. godine u japanskom gradu Kjoto donesen je protokol kojim se obavezuju najrazvijenije zemlje svijeta da smanje ispuštanje opasnih plinova u atmosferu, ponajprije ugljen dioksida. SAD, koje su najveći "proizvodjači štetnih plinova" već deset godina odbijaju potpisati taj protokol, kojem trajanje ističe za četiri godine.
Evropska Unija je zaprijetila da će bojkotirati skup o klimatskim promjenama kojeg u januaru 2008. organiziraju SAD, ukoliko administracija Georgea Busha konačno ne prihvati konkretna ograničenja emisije ugljen dioksida.
Fenomen staklene bašte štetan je za čovjeka, biljke, životinje, ima utjecaja na praktično cijeli život na zemlji. Ali čovjek je jedini koji svojim aktivnostima doprinosi pogoršanju stanja. Brenda Ekwurzel iz Medjuvladinog panela o klimatskim promjenama kaže:
"Imamo izvještaj svjetskih naučnika koji dokazuju da je pojačana vožnja kolima, upotreba uglja za grijanje, nafte za električnu energiju, sječa šuma ii tako dalje, od sredine 20-tog stoljeća pospješila globalno zagrijavanje. "
Predvidjanja za godine pred nama kazuju da će se, ukoliko se ne smanji emisija plinova, prosječna temperatura na zemlji povećati za 4 stepena Celzija, razina mora popeti za 43 centimetra, toplotni talasi i tropske oluje biće sve učestalije, a do 2050 godine otopiće se led na Arktiku. Sve će to, kažu dalje predvidjanja, smanjiti proizvodnju svježeg povrća i voća, količinu vode za piće, uništavati životinjske i biljne vrste, a samim tim i ljudsku populaciju.
Upravo zbog toga je važno ozbiljno shvatiti sve znake koje i sama Zemlja svakodnevno upućuje čovjeku. Ljudi od struke tvrde da smo mi, naši roditelji u atmosferu poslali toliko štetnih plinova, da se u narednih 800 godina ne mogu očistiti. Ostavili smo dakle našoj djeci potpuno drugačiju planetu od one na kojoj smo se rodili. No Brenda Ekwurzel kaže da još nije kasno da se šteta popravi:
"Sada smo na razmedji. Ako stvari preokrenemo, ako usporimo globalno zagrijavanje, možemo nešto promijeniti. Ako nastavimo živjeti ne osvrčući se okolo, naša će djeca imati potpuno drugačiji svijet."
Uvesti porez na ugljen dioksid
Na sastanku održanom na Baliju, sredinom decembra, SAD, Japan, Rusija, te još nekoliko zemalja nisu prihvatile prijedlog dokumenta kojim se predviđa smanjenje emisije ugljen dioksida između 25 i 40 posto do 2020. godine. te države smatraju da im ta odredba limitira daljnje pregovore. Evropska unija nije međutim zadovoljna takvim stavom, jer su pomenute brojke naučno utvrđene i neophodne da bi se spriječile pogubne posljedice klimatskih promjena. SAD zastupaju pak tezu da bi svaka država dobrovoljno trebala utvrditi nivo smanjenja emisije gasova.
U međuvremenu, Australija je napokon ratificirala sporazum iz Kjota. Novoizabrani premijer Kewin Rad je lično uručio dokument Ban Ki-Moonu na konferenciji na Baliju:
"Moja vlada je to učinila jer smatramo da klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih moralnih i ekonomskih izazova naše epohe. Australija je sada spremna da preuzme svoj dio odgovornosti u suočavanju sa tim izazovima", istakao je Rad.
Evropske zemlje su se takođe založile za hitnu akciju. Norveški premijer Jens Stoltenberg:
"Moramo da uvedemo poreze na ugljen dioksid, kako bismo podstakli sve da se ponašaju odgovorno prema klimi. Zagađivači trebaju platiti zbog ispuštanja plinova. Znači, moramo stvoriti globalni sistem oporezivanja ugljen dioksida."
"Bali mapa puta" trebala bi zamijeniti Protokol iz Kjota koji prestaje važiti 2011. No, kakve šanse za uspjeh ima pod velikim je pitanjem, s obzirom da Washington i dalje odbija smanjiti zadanu količinu štetnih plinova. A dovoljno bi bilo da samo posluša barem upozorenje svog bivšeg potpredsjednika. Prilikom dobijanja Nobelove nagrade za mir Al Gore je u Stockholmu kazao:
"Klimatske su promjene najopasnija pojava s kojom se susrećemo, ali ujedno i najveći izazov i mogućnost da dokažemo kako smo u stanju da promjenimo svijet. Ova je nagrada šansa da skrenemo pažnju svih na izazove s kojima smo suočeni."
Portparol Bijele kuće Dana Perino izjavila je da komentari bivšeg dopredsjednika Al Gorea da su Sjedinjene Države prvenstveno odgovorne za opstruiranje napretka na konferenciji na Baliju "nisu konstruktivni" za razgovor o ovom pitanju.
Srećom po sve učesnike, a posebno za okolinu, sporazum o klimatskim promjenama postignut je u dramatičnoj završnici. Rasprava je bila tako žestoka, nemilosrdna i na trenutke beznadežna da je glavni zvaničnik UN-a za klimatske promjene Yvo de Boer, inače smiren i hladnokrvan Nizozemac - zaplakao. Vrhunac je bio kad je delegat iz Papue Nove Gvineje rekao američkoj delegaciji "da se skloni s puta", na glasno odobravanje predstavnika 186 država. Amerika je popustila, kao što je to uvijek slučaj kada se nadje izolirana. Optimizmu dakle ima mjesta, ali samo ako deklaracije o smanjenju ispuštanja štetnih plinova bude popratila odgovarajuća akcija potpisnika. Čak i skeptici zaključuju da sporazum sa Balija signalizira napredak.