Prema najavama poljoprivrednika i starih deviznih štediša, 2007. godinu BiH će završiti blokadama granice. Sindikati takođe smatraju da se loše živi i da je vrijeme za pritisak na vlasti.
Predsjednik Udruženja starih deviznih štediša RS-a Svetozar Nišić podsjeća da će 28. decembra blokirati državnu granicu kako bi prisilili vlasti BiH da ispoštuju dogovoreni povrat njihovog novca:
„Ovo je samo početak. Da vam kažem da je ovo samo upozorenje vlastima BiH koje su potpisale međunarodni ugovor, kojega ja imam, da će ispoštovati to. A posebno imate i izjave Vlade RS-a, Vlade Federacije i Vlade Distrikta Brčko kad je Ustavni sud donio odluku i prihvatio amandman gospodina Nikole Špirića, a tamo je glasilo da nema verifikacije po privatnim agencijama, da nema otpisivanja kamata, da nema postavljanja rokova, obavezali su se da će zaštiti, sačuvati i vratiti građanima devizne uloge. Dvije milijarde i 458 miliona duguju Jugobanka i Privredna banka Sarajevo, to je bez kamata. Ljubljanska banka duguje 185 miliona dolara bez kamata, Invest banka Beograd 94,3 miliona dolara bez kamata već 16, 17 godina.“
Poljoprivredni proizvođači BiH, koji će se u blokadi državne granice pridružiti starim deviznim štedišama, vlastima zamjeraju mala izdvajanja za poljoprivredu. Potpredsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH Bešćo Alibegović kaže kako su ionako mala, izdvanja za poljoprivredu prepolovljena:
„Od očekivanih 100 miliona, oni su to prepolovili na 50 miliona. Dovoljno je samo napomenuti ako imamo planiranu proizvodnju mlijeka za 2008. godinu od 100 miliona litara, a zahtjevi mljekara su da se premija isplaćuje 20 feninga po litru, to odmah znači u samo tu svrhu ide 20 miliona, gotovo polovina toga budžeta. Šta će tek preostati za drugi dio - kapitalna ulaganja, rauralni razvoj?“
Alibegović naglašava da federalne vlasti nisu imale sluha za pomoć poljoprivredi ni nakon suše koja sredinom ove godine nije zaobišla ni BiH:
„Poznato je da su sve susjedne zemlje izdvojile određena sredstva za poljoprivredu, za saniranje tih šteta, pa čak i RS, dok Vlada Federacije nije ništa uradila po tom pitanju.“
Pored svega poljoprivredni proizvođači i prerađivači upozoravaju da je BiH prihvaćanjem Centralnoevropskog ugovora o trgovini CEFTA izgubila domaće tržište. Predsjednik Sindikata Poljoprivredno - prehrambene industrije Mehmed Avdagić stoga ističe da je neophodno izvršiti pritisak na aktuelnu vlast:
„I zato mislim da bi dobro bilo da svi sindikati, svih nivoa i razina, krenu u pravcu pripreme građana i radnika sa dobro osmišljenim programom budućnosti i perspektive građan BiH, šta će se sve dešavati u BiH - dugoročno gledjući, dakle, šta će se dešavati. I zato bi trebalo podgrijati građane i radnike da se krene u određene pritiske, da ova vlast počinje se baviti konkretnim, društvenim, životnim pitanjima, a ne da se bavi politikanstvom kako to sada čine.“
Profesor Banjalučkog univerziteta i ekonomski stručnjak Rajko Tomaš podsjeća da je 2007. počela s puno optimizma. Poslije uspješne privatizacije Telekoma RS očekivao se intenzivan investicioni ciklus, ali to se nije desilo. Uslijedio je talas suše, pa potom i poskupljenja, što se dodatano iskomplikovalo političkom krizom, ističe profesor Tomaš i dodaje da ni u narednoj godini neće biti puno bolje:
„Sigurno je da će mnoge robe u prvim mjesecima naredne godine ponovo da poskupe. Ako se tome doda neizvjesno stanje na globalnom tržištu, taj rast u prva dva mjeseca može da bude 3, 4 posto i da pokrene dalju lančanu reakciju, što u svakom slučaju nije ohrabrujuće za i ovako tanke budžete potrošača. Na neki način ovo može biti upozorenje vlastima u BiH, s obzirom da takva tenedencija realno postoji, da u ovom momentu već sad sasvim ozbiljno razmišljaju o kreiranju socijalnih programa, o kreiranju novca za provođenje socijalnih programa kako bi zaštitili najugroženije.“
Profesor Tomas kaže kako bi se socijalni programi vrlo lako mogli uspostaviti na osnovu viška novca prikupljenog od poreza na dodatu vrijednost, kojim se bh. vlasti svakodnevno hvale. Dio ovog viška prihoda, ukoliko bi postojala volja, kroz ove fondove mogao bi biti vraćen socijalno najugroženijim kategorijama.