Haški tribunal proglasio je bivšeg komandanta Sarajevsko - romanijskog korpusa Dragomira Miloševića krivim za više krivičnih djela počinjenih protiv civila tokom posljednjih 15 mjeseci opsade Sarajeva. Pretresno vijeće osudilo ga je na 33 godina zatvora. Milošević je proglašen krivim za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Osuđen je po pet tačaka za teror, ubistvo i nečovječno postupanje tokom kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u kojoj je povrijeđen i ubijen veliki broj civila u opkoljenom Sarajevu. U presudi, koja je izrečena 12. decembra, Pretresno vijeće je odbacilo argument odbrane da je granatiranje pijace Markale, 28. avgusta 1995. godine, inscenirano od strane Armije Bosne i Hercegovine. Dragomir Milošević je preuzeo komandu nad Sarajevsko - romanijskim korpusom 1994. godine od Stanislava Galića koji trenutno služi doživotnu kaznu zatvora za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Na suđenju Šešelju svjedočio sociolog Antony Oberschall
Suđenje Vojislavu Šešelju nastavljeno je ove sedmice svjedočenjem američkog sociologa koji je govorio o uticaju nacionalističke propagande optuženog na zločine protiv nesrba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini. Sociolog Antony Oberschall rekao je Pretresnom vijeću Haškog tribunala da je Šešelj u svojim javnim nastupima između 1990. i 1994. godine iznosio brojne prijetnje, prije svega upućene Hrvatima i Bošnjacima, poput onih o "amputaciji Hrvatske" i tvrdnji da će u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj "teći rijeke krvi", čime je poticao zločine, prije svega od strane dobrovoljaca koje je regrutirala Srpska radikalna stranka. Suđenje Vojislavu Šešelju nastaviće se nakon zimske pauze u radu Tribunala, 8. januara iduće godine.
Suđenje Vojislavu Šešelju nastavljeno je ove sedmice svjedočenjem američkog sociologa koji je govorio o uticaju nacionalističke propagande optuženog na zločine protiv nesrba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini. Sociolog Antony Oberschall rekao je Pretresnom vijeću Haškog tribunala da je Šešelj u svojim javnim nastupima između 1990. i 1994. godine iznosio brojne prijetnje, prije svega upućene Hrvatima i Bošnjacima, poput onih o "amputaciji Hrvatske" i tvrdnji da će u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj "teći rijeke krvi", čime je poticao zločine, prije svega od strane dobrovoljaca koje je regrutirala Srpska radikalna stranka. Suđenje Vojislavu Šešelju nastaviće se nakon zimske pauze u radu Tribunala, 8. januara iduće godine.
I posljednja ocjena za Srbiju negativna
Glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla del Ponte obratila se ove sedmice Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija posljednji put prije isteka svog mandata, negativno ocijenivši saradnju Srbije sa Tribunalom. Ona je naglasila da je, suprotno nadama koje je gajila početkom ove godine da će Ratko Mladić konačno biti uhapšen, on i dalje u bjekstvu i da još uvijek nije ostvarena potpuna saradnja Srbije sa njenim uredom. Tužiteljica je izjavila da raspolaže pouzdanim informacijama da je Radovan Karadžić boravio u Beogradu 2004. godine pod svojim imenom, da su srbijanske vlasti u proljeće 2006. pregovarale s Mladićem, te da su 2004. pomogle u bijegu Goranu Hadžiću, bivšem čelniku pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji.
Šljivančanin na slobodi
Žalbeno vijeće Haškog tribunala pustilo je na privremenu slobodu bivšeg oficira Vojske Jugoslavije Veselina Šljivančanina, koji je nedavno osuđen na pet godina zatvora za zločine počinjene na Ovčari u blizini Vukovara, 1991. godine. U obrazloženju se, pored ostalog, navodi da je Šljivančanin već odslužio 90 posto prvostepene kazne, a u obzir su uzete i garancije Srbije. Šljivančanin će biti na privremenoj slobodi do završetka žalbenog postupka koji je pokrenulo Tužilaštvo Tribunala.
Odlazak Carle del Ponte
Odlazak Carle del Ponte
Krajem ovog mjeseca Carla del Ponte napušta mjesto glavne tužiteljice Haškog tribunala, i to nakon osam godina, koliko je trajao njen mandat. Odlazeći sa dužnosti rekla je da je zadovoljna onim što je ostvarila, ali i razočarana činjenicom da četiri preostala bjegunca, uključujući Ratka Mladića i Radovana Karadžića, još uvijek nisu privedeni pravdi. Iz Haga izvještava Simon Jennings.
Na svojoj posljednjoj konferenciji za štampu prije odlaska s dužnosti, glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla del Ponte izjavila je da međunarodni tužioci ne mogu funkcionirati bez političke podrške država u regionu, te da zavise od njihove dobre volje:
“Politika je izuzetno važna za provođenje naših istraga kako bi se podigle optužnice. Bez podrške političara ne bismo mogli obavljati naš posao - i to je razlog zbog kojeg se tužilac nekad mora baviti politikom. Naravno, uradila sam najbolje što sam mogla kako bih pronašla mogućnost da izvršim mandat koji mi je dodijelilo Vijeće sigurnosti.”
Uprkos tome što je 91 osoba osumnjičena za ratne zločine isporučena Haškom tribunalu za vrijeme njenog mandata, Mladić i Karadžić ostali su izvan domašaja glavne tužiteljice. Među svoj uspjehe ona ubraja to što je masakr nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine Tribunal proglasio genocidom, a opsadu Sarajeva ratnim zločinom. Međutim, Del Ponte smatra da nije imala punu podršku međunarodne zajednice u njenim nastojanjima da sve optužene izvede pred lice pravde. A bez te podrške, kaže ona, Karadžiću i Mladiću nikada se neće suditi za ratne zločine. Del Ponte se, također, zahvalila žrtvama, koje su, kako kaže, bile najveći poticaj njoj i njenim kolegama da ustraju u svojim nastojanjima da svi optuženi budu uhapšeni:
“Ono što možemo reći žrtvama je to da je naša veza s njima bila najvažnija motivacija za sve što smo uradili i što ćemo uraditi ovdje. Stoga im se moramo zahvaliti što su se pojavljivali na ovom sudu kao svjedoci, jer smo kroz susrete s njima dobili neophodnu energiju i snagu da nastavimo ovaj posao.”