Svjetski poznati umjetnik Dušan Džamonja, čiji su spomenici žrtvama nacizma postavljeni u Auschwitzu i Dachau, kaže da ga nitko nije obavijestio o uklanjanju njegovog reljefa sa zida Muzeja u Jasenovcu:
''Kada su sve obavili, putem telefona su mi objasnili da se reljef koncepcijski ne uklapa u novi sustav, s obrazloženjem da je to ideološki zastarjelo. Što je u Jasenovcu ideološki zastarjelo?''
Skulptura Dušana Džamonje, duga deset metara i teška tri tone, prenesena je u zagrebačku Gliptoteku gdje će, prema izjavi Uprave muzeja, biti privremeno pohranjena:
''Taj reljef ne može biti nigdje pohranjen. To je spomenički dio kompleksa i integrali dio Muzeja od dobi kada se gradio, ne kao inventar muzeja, nego spomen obilježje posvećen Jasenovačkim žrtvama.''
Džamonja je preneražen konstatacijom ravnateljice muzeja da je to ''običan reljef'', kao i izjavom novoizabranog predsjednika Savjeta Spomen područja da je riječ o ''nekim drvenim trupcima u lancima'':
''To je moje antologijsko djelo, bez lažne skromnosti, jer znam šta sam stvarao i šta stvaram. Taj reljef je moja osuda fašizma koji je izmislio mašinu za istrebljenje, nešto najmonstruoznije što postoji u našoj povijesti. Tko danas stoji iza toga? Tko mi sada kaže da je to ideološki?''
Nesporazumi oko Spomen područja Jasenovac započeli su prije mjesec dana kad je umjesto ugledne povjesničarke Zorice Stipetić za novog predsjednika Savjeta imenovan lokalni HDZ-ov političar, što je protumačeno željom za relativiziranjem srpskih žrtava u Jasenovcu. Predsjednik Srpskog narodnog vijeća, doktor Milorad Pupovac:
''Bojim se da nije samo riječ o relativizaciji. Bojim se da je riječ o staroj politici u kojoj se ne želi priznati to stradanje. To je način na koji je to nužno i neizbježno. S druge strane, neki ljudi koji su u samom Memorijalnom centru ne razumiju što-šta, pa onda i ne razumiju da Jasenovac nije samo simbol holokausta, pa se ne može ni izvoditi iz ideje i koncepcije holokausta, stradanja Židova i odnosa prema židovstvu. Jasenovac je jedan logor u kojem su stradale razne etničke i vjerske grupe. Pokazuje se da Memorijalnog centra Jasenovca, na način na koji je stvaran tokom posljednjih osam godina, više nema.''
Ravnateljica muzeja, Nataša Jovičić, nije danas željela ništa komentirati:
''Ne mogu vam dati nikakvu izjavu još neko vrijeme.''
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca, Krešimir Piškulić, smatra pak da se iza tobožnje ''nove koncepcije'' Spomen područja Jasenovac skriva nešto sasvim drugo:
''Događa se to da se glavne skupine ljudi, koji su predstavljali žrtve u Jasenovcu, a to su Srbi, Židovi i antifašisti, sada potpuno marginaliziraju.''
I donedavni predsjednik Savjeta, Slavko Goldstein, smatra da je kredibilitet Spomen područja Jasenovac ugrožen, a samo uklanjanje umjetničkog djela, kakvo je Džamonjino, naziva iracionalnim činom:
''Mogu shvatiti da se radi o novom postavu i da tome nema mjesta u samome muzeju, da je to preveliko i premonumentalno djelo koje je sasvim zasjenilo sve druge eksponate. Ali takvom jednom monumentalnom djelu, koje doprinosi vrijednosti cijelog Spomen područja, mora se naći mjesto u Spomen području. Zato smatram sasvim iracionalnim ideju da se ono ukloni iz Jasenovca.''
''Kada su sve obavili, putem telefona su mi objasnili da se reljef koncepcijski ne uklapa u novi sustav, s obrazloženjem da je to ideološki zastarjelo. Što je u Jasenovcu ideološki zastarjelo?''
Skulptura Dušana Džamonje, duga deset metara i teška tri tone, prenesena je u zagrebačku Gliptoteku gdje će, prema izjavi Uprave muzeja, biti privremeno pohranjena:
''Taj reljef ne može biti nigdje pohranjen. To je spomenički dio kompleksa i integrali dio Muzeja od dobi kada se gradio, ne kao inventar muzeja, nego spomen obilježje posvećen Jasenovačkim žrtvama.''
Džamonja je preneražen konstatacijom ravnateljice muzeja da je to ''običan reljef'', kao i izjavom novoizabranog predsjednika Savjeta Spomen područja da je riječ o ''nekim drvenim trupcima u lancima'':
''To je moje antologijsko djelo, bez lažne skromnosti, jer znam šta sam stvarao i šta stvaram. Taj reljef je moja osuda fašizma koji je izmislio mašinu za istrebljenje, nešto najmonstruoznije što postoji u našoj povijesti. Tko danas stoji iza toga? Tko mi sada kaže da je to ideološki?''
Nesporazumi oko Spomen područja Jasenovac započeli su prije mjesec dana kad je umjesto ugledne povjesničarke Zorice Stipetić za novog predsjednika Savjeta imenovan lokalni HDZ-ov političar, što je protumačeno željom za relativiziranjem srpskih žrtava u Jasenovcu. Predsjednik Srpskog narodnog vijeća, doktor Milorad Pupovac:
''Bojim se da nije samo riječ o relativizaciji. Bojim se da je riječ o staroj politici u kojoj se ne želi priznati to stradanje. To je način na koji je to nužno i neizbježno. S druge strane, neki ljudi koji su u samom Memorijalnom centru ne razumiju što-šta, pa onda i ne razumiju da Jasenovac nije samo simbol holokausta, pa se ne može ni izvoditi iz ideje i koncepcije holokausta, stradanja Židova i odnosa prema židovstvu. Jasenovac je jedan logor u kojem su stradale razne etničke i vjerske grupe. Pokazuje se da Memorijalnog centra Jasenovca, na način na koji je stvaran tokom posljednjih osam godina, više nema.''
Ravnateljica muzeja, Nataša Jovičić, nije danas željela ništa komentirati:
''Ne mogu vam dati nikakvu izjavu još neko vrijeme.''
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca, Krešimir Piškulić, smatra pak da se iza tobožnje ''nove koncepcije'' Spomen područja Jasenovac skriva nešto sasvim drugo:
''Događa se to da se glavne skupine ljudi, koji su predstavljali žrtve u Jasenovcu, a to su Srbi, Židovi i antifašisti, sada potpuno marginaliziraju.''
I donedavni predsjednik Savjeta, Slavko Goldstein, smatra da je kredibilitet Spomen područja Jasenovac ugrožen, a samo uklanjanje umjetničkog djela, kakvo je Džamonjino, naziva iracionalnim činom:
''Mogu shvatiti da se radi o novom postavu i da tome nema mjesta u samome muzeju, da je to preveliko i premonumentalno djelo koje je sasvim zasjenilo sve druge eksponate. Ali takvom jednom monumentalnom djelu, koje doprinosi vrijednosti cijelog Spomen područja, mora se naći mjesto u Spomen području. Zato smatram sasvim iracionalnim ideju da se ono ukloni iz Jasenovca.''