Gost našeg programa je direktor Policijske akademije, Husnija Redžepagić. Povod za naš razgovor je taj što su polaznicima specijalnog treninga o otkrivanju i o istragama terorizma i organizovanog kriminala, koje je finansirao State Department, ove sedmice uručene diplome u Policijskoj akademiji u Danilovgradu.
RSE: Kako je izgledao ovaj specijalni trening?
REDŽEPAGIĆ: Mislim da je bio na visokom nivou. Predavači su bili profesionalci koji imaju i vještinu prenošenja znanja. Sa ovom obukom naši pripadnici su stekli još veću sposobnost za efikasniju borbu protiv svih vidova organizovanog kriminala.
RSE: Program su vodili instruktori američkog Federalnog istražnog biroa. Sjedinjene Američke Države su obezbjedile opremu vrijednu preko 2,5 miliona dolara. Šta čini tako vrijednu opremu?
REDŽEPAGIĆ: Opremu čine sva ona sredstva koja su potrebna za obuku, za obezbjeđivanje i za otkrivanje tragova i drugih podataka koji omogućuju efikasnije otkrivanje počinilaca i organizatora krivičnih dijela.
RSE: Niste mi baš konkretno odgovorili.
REDŽEPAGIĆ: Ima tu i čamaca za pograničnu policiju, razne opreme iz oblasti kriminalističke tehnike, opreme za otkrivanje i obezbjeđivanje tragova i dokaza, opreme za otkrivanje počinilaca krivičnih dijela. Širok je spektar te opreme. Postoji više linija rada u borbi protiv organizovanog kriminala za koje je potrebna i odgovarajuća oprema.
RSE: Američki konzul u Podgorici naveo je da je američka vlada kroz Federalnu službu obezbjedila obuku jer je u borbi protiv terorizma, šverca i drugih vrsta organizovanog kriminala neophodna pomoć svih partnera. Koliko je po vama realna opasnost od terorizma u Crnoj Gori?
REDŽEPAGIĆ: Ne treba je zanemariti. Treba biti aktivan i na tom prostoru i sprečavati svaku mogućnost takvog djelovanja.
RSE: Inače su ovu obuku pohađala 24 službenika crnogorske policije iz jedinice za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala, carine i Kancelarije tužioca. Na osnovu kojih su kriterija oni odabrani?
REDŽEPAGIĆ: Posebno se vodilo računa da bude prisutno i iskustvo i znanje i mladost. Bili su na obuci oni pripadnici policije koji će raditi na tim polovima, oni koji već rade i koji imaju iskustva na tim poslovima.
RSE: Rekli ste da crnogorska policija ima hrabrosti i snage da se kritički i samokritički odnosi prema sebi i da uočava slabosti i propuste, te da ih otklanja. Šta su slabosti i propusti?
REDŽEPAGIĆ: Mislio sam na sve one koji zloupotrebljavaju svoj položaj i mjesto u policiji i koji ne izvršavaju one zadatke koji stoje pred policijom, nego su okrenuti sebi i svojim interesima. Tu su i oni koji zloupotrebljavaju položaj u policiji. Mislio sam i na one koji neće permanentno i stalno da prate problematiku i da se uče kako bi bili spremni da se efikasno bore protiv kriminala. U takve spadaju i oni koji unose druge probleme u policiju, koji politizuju i od toga prave marketing za sebe ili za neke druge grupe ili grupacije. Normalna je stvar da samo ona policija koja je spremna javno da kaže u kojim sferama ne stoji dobro, da joj treba određena oprema ili određeni profil kadrova, koja ima određene negativne pojave u svojim redovima je spremna da ide naprijed. Onaj koji krije svoje slabosti i propuste nije spreman za takvo nešto.
RSE: Nedavno ste izjavili da profesionalizam osvaja policijski sistem Crne Gore i da će biti sve manje prostora za one koji ne znaju šta je policija a misle da su policajci. Da li to govori o trenutnom stanju u policiji Crne Gore?
REDŽEPAGIĆ: Ne treba to uopštavati, ali govori o tome da je to prisutno u crnogorskoj policiji.
RSE: Crnogorski MUP će kao rezultat programa o kojem smo govorili osnovati devetočlani tim za borbu protiv kriminala. Kako će taj tim funkcionisati i u kakvim će on relacijama biti sa vlastima i institucijama?
REDŽEPAGIĆ: Mislim da je to neko slobodno interpretirao. Imamo timove za razne vidove suzbijanja kriminala i za borbu protiv raznih oblika kriminala, pa prema tome i za razne poslove na kojima smo angažovani. Imamo tim za borbu protiv trgovine ljudima. Naredne sedmice počinje seminar na tu temu. Angažovali smo ozbiljne predavače iz Praga, Budimpešte i Beograda. Imaćemo i javnu tribinu na temu borbe protiv trgovine ljudima u Danilovgradu 25. maja. Imamo timove za borbu protiv pranja novca i za borbu protiv krijumčarenja oružja. To sve su timske ekipe i nikada se ne zna koliko će brojati članova. Broj članova se prilagođava težini i problematici.
RSE: Kako su plaćeni vaši policajci danas?
REDŽEPAGIĆ: Već je poznata situacija da policajac nije plaćen onoliko koliko treba, ali su plaćeni u granicama mogućnosti Crne Gore. Čine se napori da se poboljša njihov materijalni položaj.
RSE: Koliko su zadovoljni?
REDŽEPAGIĆ: Ne mogu biti zadovoljni sa visinom dohotka.
RSE: Kada nisu zadovoljni, da li mogu dobro da obavljaju svoj posao?
REDŽEPAGIĆ: Postoji motiv. Ljudi su svjesni u kakvim se prilikama nalazi Crna Gora. Nije sve ni u novcu.
RSE: Mislite li da je u patriotizmu?
REDŽEPAGIĆ: Ima i toga. Mislim da je to dominantno, ali se ne radi o patriotizmu kako ga shvata većina. Prisutna je i ljubav prema poslu.
RSE: Koliko je danas u crnogorskoj policiji kadrova odabranih po političkoj osnovi i koliko se stanje promijenilo od Žute Grede do danas?
REDŽEPAGIĆ: Imam dugo iskustvo od 1962. godine, mada u policiji nisam radio od 1989. do 2001. godine.
RSE: Zašto niste radili?
REDŽEPAGIĆ: Nisam radio zbog prilika koje su tada vladale na ovom području. Nisam htio da radim zbog toga što tada nisam ispunjavao političke kriterije. Tražio sam da napustim službu. Poslije su vodili postupak protiv mene, ali se zna koji su bili motivi.
RSE: Da li ste bili na Žutoj Gredi?
REDŽEPAGIĆ: Nisam bio. Bio sam u svom kabinetu zajedno sa štabom. Za Žutu Gredu nije kriva policija Crne Gore nego oni koji su je iskonstruisali i namjestili i koji su faktički sami izazvali taj incident. Jedan broj ljudi je sada na suđenju rekao da su bili rukovodioci koji su vodili radnike i koji su rekli radnicima da probiju kordon policije jer ih tamo čekaju autobusi koji će ih odvesti za Titograd. Tada je važila odluka o zavođenju vanrednog stanja. Policija ne može da procjenjuje da li je odluka valjana ili ne.
RSE: Zašto ste bili nepodobni?
REDŽEPAGIĆ: Zato što se nisam slagao sa politikom koju su oni započeli da vode. Zna se kakva je bila politika od 1990. pa do 2000. godine. U to vrijeme policija je bila u službi režima Slobodana Miloševića.
RSE: Kada ste se vratili u policiju?
REDŽEPAGIĆ: Vratio sam se 2001. godine kada je Crna Gora krenula svojim građanskim putem, kada je zauzela jasan stav o pravima građana i kada je Crna Gora postala građanska država. Od 1997. godine sam počeo da radim kao predavač na raznim kursevima policije, a aktivno sam se uključio 2001. godine.
RSE: Vratili ste se na poziv nove vlasti u Crnoj Gori.
REDŽEPAGIĆ: Došao sam na njihov poziv i nisam pogriješio. Drago mi je da sam se vratio.
RSE: Kada bi ste mogli da birate novi životni put, da li bi ste odabrali neku drugu profesiju?
REDŽEPAGIĆ: Ne bih. Ponovo bih odabrao poziv policajca. Predmet rada policajca je građanin, zaštita njegovog života, njegove slobode i prava. Samo profesionalac koji zna šta je poziv policajca može biti zadovoljan tim pozivom. To je human poziv. Možda sam subjektivan ali smatram da je to najhumaniji poziv, pored još nekih poziva. Zaštita života čovjeka, njegove imovine i njegovih prava je human poziv.
RSE: Koliko je korupcije u policiji?
REDŽEPAGIĆ: Normalna je stvar da ima korupcije u policiji, ali ni manje ni više nego u drugim zemljama u okruženju. Ima je i kod nas, pogotovo u nekim oblastima i mi je ne možemo negirati. Imamo snage da ukažemo na te pojave kako bi smo ih presjekli. Javno to kažemo, te pojave polako otklanjamo i sprečavamo takve vidove u policiji.
RSE: Da li postoji politička podjela unutar policije za procrnogorske ili prosrpske opcije?
REDŽEPAGIĆ: Ne bih mogao o tome da govorim. Ima takvih podjela ali su znatno manje u odnosu na raniji period. Sada se posvećuje potpuna pažnja profesionalizaciji policije. Politički kriteriji nestaju sa scene u radu policije. Gotovo svaki dan u našoj akademiji preko 150 pripadnika crnogorske policije nalazi se na raznim osnovnim, stručnim, dopunskim i drugim vidovima obuke. Koračamo prema profesionalizaciji policije. Političkih podjela je bilo u nekim periodima. Lustracija polako uzima maha i postepeno kroz rad i disciplinu, kroz znanje, kroz obuku i na razne druge načine se oslobađamo i tog problema.
RSE: Rođeni ste u Plavu. Koliko ste vezani za svoj kraj?
REDŽEPAGIĆ: Dosta često tamo idem. Tamo živi i radi moj najmlađi brat i ne mogu ga zaboraviti. Pogotovo ljetnji period provodim tamo.
RSE: Kako ispunjavate slobodno vrijeme?
REDŽEPAGIĆ: Sa unucima i sa suprugom u dugim šetnjama i razgovorima. Povremeno odlazimo u bioskop i u pozorište.
REDŽEPAGIĆ: Mislim da je bio na visokom nivou. Predavači su bili profesionalci koji imaju i vještinu prenošenja znanja. Sa ovom obukom naši pripadnici su stekli još veću sposobnost za efikasniju borbu protiv svih vidova organizovanog kriminala.
RSE: Program su vodili instruktori američkog Federalnog istražnog biroa. Sjedinjene Američke Države su obezbjedile opremu vrijednu preko 2,5 miliona dolara. Šta čini tako vrijednu opremu?
REDŽEPAGIĆ: Opremu čine sva ona sredstva koja su potrebna za obuku, za obezbjeđivanje i za otkrivanje tragova i drugih podataka koji omogućuju efikasnije otkrivanje počinilaca i organizatora krivičnih dijela.
RSE: Niste mi baš konkretno odgovorili.
REDŽEPAGIĆ: Ima tu i čamaca za pograničnu policiju, razne opreme iz oblasti kriminalističke tehnike, opreme za otkrivanje i obezbjeđivanje tragova i dokaza, opreme za otkrivanje počinilaca krivičnih dijela. Širok je spektar te opreme. Postoji više linija rada u borbi protiv organizovanog kriminala za koje je potrebna i odgovarajuća oprema.
RSE: Američki konzul u Podgorici naveo je da je američka vlada kroz Federalnu službu obezbjedila obuku jer je u borbi protiv terorizma, šverca i drugih vrsta organizovanog kriminala neophodna pomoć svih partnera. Koliko je po vama realna opasnost od terorizma u Crnoj Gori?
REDŽEPAGIĆ: Ne treba je zanemariti. Treba biti aktivan i na tom prostoru i sprečavati svaku mogućnost takvog djelovanja.
RSE: Inače su ovu obuku pohađala 24 službenika crnogorske policije iz jedinice za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala, carine i Kancelarije tužioca. Na osnovu kojih su kriterija oni odabrani?
REDŽEPAGIĆ: Posebno se vodilo računa da bude prisutno i iskustvo i znanje i mladost. Bili su na obuci oni pripadnici policije koji će raditi na tim polovima, oni koji već rade i koji imaju iskustva na tim poslovima.
RSE: Rekli ste da crnogorska policija ima hrabrosti i snage da se kritički i samokritički odnosi prema sebi i da uočava slabosti i propuste, te da ih otklanja. Šta su slabosti i propusti?
REDŽEPAGIĆ: Mislio sam na sve one koji zloupotrebljavaju svoj položaj i mjesto u policiji i koji ne izvršavaju one zadatke koji stoje pred policijom, nego su okrenuti sebi i svojim interesima. Tu su i oni koji zloupotrebljavaju položaj u policiji. Mislio sam i na one koji neće permanentno i stalno da prate problematiku i da se uče kako bi bili spremni da se efikasno bore protiv kriminala. U takve spadaju i oni koji unose druge probleme u policiju, koji politizuju i od toga prave marketing za sebe ili za neke druge grupe ili grupacije. Normalna je stvar da samo ona policija koja je spremna javno da kaže u kojim sferama ne stoji dobro, da joj treba određena oprema ili određeni profil kadrova, koja ima određene negativne pojave u svojim redovima je spremna da ide naprijed. Onaj koji krije svoje slabosti i propuste nije spreman za takvo nešto.
RSE: Nedavno ste izjavili da profesionalizam osvaja policijski sistem Crne Gore i da će biti sve manje prostora za one koji ne znaju šta je policija a misle da su policajci. Da li to govori o trenutnom stanju u policiji Crne Gore?
REDŽEPAGIĆ: Ne treba to uopštavati, ali govori o tome da je to prisutno u crnogorskoj policiji.
RSE: Crnogorski MUP će kao rezultat programa o kojem smo govorili osnovati devetočlani tim za borbu protiv kriminala. Kako će taj tim funkcionisati i u kakvim će on relacijama biti sa vlastima i institucijama?
REDŽEPAGIĆ: Mislim da je to neko slobodno interpretirao. Imamo timove za razne vidove suzbijanja kriminala i za borbu protiv raznih oblika kriminala, pa prema tome i za razne poslove na kojima smo angažovani. Imamo tim za borbu protiv trgovine ljudima. Naredne sedmice počinje seminar na tu temu. Angažovali smo ozbiljne predavače iz Praga, Budimpešte i Beograda. Imaćemo i javnu tribinu na temu borbe protiv trgovine ljudima u Danilovgradu 25. maja. Imamo timove za borbu protiv pranja novca i za borbu protiv krijumčarenja oružja. To sve su timske ekipe i nikada se ne zna koliko će brojati članova. Broj članova se prilagođava težini i problematici.
RSE: Kako su plaćeni vaši policajci danas?
REDŽEPAGIĆ: Već je poznata situacija da policajac nije plaćen onoliko koliko treba, ali su plaćeni u granicama mogućnosti Crne Gore. Čine se napori da se poboljša njihov materijalni položaj.
RSE: Koliko su zadovoljni?
REDŽEPAGIĆ: Ne mogu biti zadovoljni sa visinom dohotka.
RSE: Kada nisu zadovoljni, da li mogu dobro da obavljaju svoj posao?
REDŽEPAGIĆ: Postoji motiv. Ljudi su svjesni u kakvim se prilikama nalazi Crna Gora. Nije sve ni u novcu.
RSE: Mislite li da je u patriotizmu?
REDŽEPAGIĆ: Ima i toga. Mislim da je to dominantno, ali se ne radi o patriotizmu kako ga shvata većina. Prisutna je i ljubav prema poslu.
RSE: Koliko je danas u crnogorskoj policiji kadrova odabranih po političkoj osnovi i koliko se stanje promijenilo od Žute Grede do danas?
REDŽEPAGIĆ: Imam dugo iskustvo od 1962. godine, mada u policiji nisam radio od 1989. do 2001. godine.
RSE: Zašto niste radili?
REDŽEPAGIĆ: Nisam radio zbog prilika koje su tada vladale na ovom području. Nisam htio da radim zbog toga što tada nisam ispunjavao političke kriterije. Tražio sam da napustim službu. Poslije su vodili postupak protiv mene, ali se zna koji su bili motivi.
RSE: Da li ste bili na Žutoj Gredi?
REDŽEPAGIĆ: Nisam bio. Bio sam u svom kabinetu zajedno sa štabom. Za Žutu Gredu nije kriva policija Crne Gore nego oni koji su je iskonstruisali i namjestili i koji su faktički sami izazvali taj incident. Jedan broj ljudi je sada na suđenju rekao da su bili rukovodioci koji su vodili radnike i koji su rekli radnicima da probiju kordon policije jer ih tamo čekaju autobusi koji će ih odvesti za Titograd. Tada je važila odluka o zavođenju vanrednog stanja. Policija ne može da procjenjuje da li je odluka valjana ili ne.
RSE: Zašto ste bili nepodobni?
REDŽEPAGIĆ: Zato što se nisam slagao sa politikom koju su oni započeli da vode. Zna se kakva je bila politika od 1990. pa do 2000. godine. U to vrijeme policija je bila u službi režima Slobodana Miloševića.
RSE: Kada ste se vratili u policiju?
REDŽEPAGIĆ: Vratio sam se 2001. godine kada je Crna Gora krenula svojim građanskim putem, kada je zauzela jasan stav o pravima građana i kada je Crna Gora postala građanska država. Od 1997. godine sam počeo da radim kao predavač na raznim kursevima policije, a aktivno sam se uključio 2001. godine.
RSE: Vratili ste se na poziv nove vlasti u Crnoj Gori.
REDŽEPAGIĆ: Došao sam na njihov poziv i nisam pogriješio. Drago mi je da sam se vratio.
RSE: Kada bi ste mogli da birate novi životni put, da li bi ste odabrali neku drugu profesiju?
REDŽEPAGIĆ: Ne bih. Ponovo bih odabrao poziv policajca. Predmet rada policajca je građanin, zaštita njegovog života, njegove slobode i prava. Samo profesionalac koji zna šta je poziv policajca može biti zadovoljan tim pozivom. To je human poziv. Možda sam subjektivan ali smatram da je to najhumaniji poziv, pored još nekih poziva. Zaštita života čovjeka, njegove imovine i njegovih prava je human poziv.
RSE: Koliko je korupcije u policiji?
REDŽEPAGIĆ: Normalna je stvar da ima korupcije u policiji, ali ni manje ni više nego u drugim zemljama u okruženju. Ima je i kod nas, pogotovo u nekim oblastima i mi je ne možemo negirati. Imamo snage da ukažemo na te pojave kako bi smo ih presjekli. Javno to kažemo, te pojave polako otklanjamo i sprečavamo takve vidove u policiji.
RSE: Da li postoji politička podjela unutar policije za procrnogorske ili prosrpske opcije?
REDŽEPAGIĆ: Ne bih mogao o tome da govorim. Ima takvih podjela ali su znatno manje u odnosu na raniji period. Sada se posvećuje potpuna pažnja profesionalizaciji policije. Politički kriteriji nestaju sa scene u radu policije. Gotovo svaki dan u našoj akademiji preko 150 pripadnika crnogorske policije nalazi se na raznim osnovnim, stručnim, dopunskim i drugim vidovima obuke. Koračamo prema profesionalizaciji policije. Političkih podjela je bilo u nekim periodima. Lustracija polako uzima maha i postepeno kroz rad i disciplinu, kroz znanje, kroz obuku i na razne druge načine se oslobađamo i tog problema.
RSE: Rođeni ste u Plavu. Koliko ste vezani za svoj kraj?
REDŽEPAGIĆ: Dosta često tamo idem. Tamo živi i radi moj najmlađi brat i ne mogu ga zaboraviti. Pogotovo ljetnji period provodim tamo.
RSE: Kako ispunjavate slobodno vrijeme?
REDŽEPAGIĆ: Sa unucima i sa suprugom u dugim šetnjama i razgovorima. Povremeno odlazimo u bioskop i u pozorište.