Visoki predstavnik u BiH, Pedi Ešdaun, preporučio je da buduće policijske snage budu podijeljene na 9 regija plus Sarajevo, koje će biti organizovano kao šire policijsko područje. Ove regije nisu određene entitetskom linijom, što će omogućiti efikasniju saradnju policije, naglasio je Ešdaun. Prema ovoj regionalnoj podjeli budući policijski centri bit će u Bihaću, Banjoj Luci, Doboju, Tuzli, Travniku, Zenici, Livnu, Mostaru, Foči i Sarajevu.
U policijsko područje Sarajeva uključene su sve gradske opštine u Federaciji i dio grada Istočno Sarajevo koji se nalazi u RS-u, što su i prijeratna razgraničenja, pojasnio je Ešdaun:
“Mapa 9+1 nudi najbolje rješenje. Uspostavljaju se kompaktna policijska područja koja najbolje odgovaraju brdovitom terenu BiH i presijecaju monoetničke linije onoliko koliko je to moguće. Dalje, manja područja ove mape znače manju udaljenost centara i područja koja su izvan njih. Treće, u ovim manjim područjima će se smanjiti vrijeme koje je potrebno za odgovor u hitnim situacijama i ovakvom organizacijom policija će biti bliže građanima, što je i evropska praksa. Na kraju, smanjuje se i lanac komandovanja od zapovjedništva do policajaca na terenu.”
Visoki predstavnik je naglasio da ovakav koncept za uspostavu jedinstvene policijske strukture u BiH zahtijeva isključivu nadležnost države u donošenju zakona koji se odnose na policiju i njeno finansiranje. Ipak, ovo će biti decentralizovana struktura policije i lokalni nivoi vlasti će zadržati neka svoja ovlaštenja, ističe Ešdaun:
“Ja ne ukidam entitetska ministarstva unutrašnjih poslova i to nije moj zadatak. Ukoliko se želi da MUP-ovi nastave postojati u oba entiteta, onda je to pitanje o kojem će odlučiti entiteti. Ali ne može biti sumnje gdje leži nadležnost za policiju. Ona je na nivou države i to veoma jasno. Na organima vlasti je da odluče kako će riješiti pitanje nadležnosti na državnom nivou, a jedno logično rješenje moglo bi biti da Ministarstvo sigurnosti npr. preuzme ove zadatke i na taj način postane neka vrsta Ministarstva unutrašnjih poslova. To, međutim, nije na Visokom predstavniku da odluči.”
Ešdaun je ponovio da odluka o reformi policije u BiH ne može biti nametnuta jer je dio nadležnosti predviđenih Dejtonskim mirovnim sporazumom, te da mora biti donesena konsenzusom. Nakon javnih konsultacija, koje će potrajati nekoliko mjeseci, o ponuđenom rješenju svoje ocjenu dat će i entitetske vlade.
Narednih dana bit će pokrenuta i opsežna javna kampanja o predloženom konceptu jedinstvene policijske strukture BiH.
U policijsko područje Sarajeva uključene su sve gradske opštine u Federaciji i dio grada Istočno Sarajevo koji se nalazi u RS-u, što su i prijeratna razgraničenja, pojasnio je Ešdaun:
“Mapa 9+1 nudi najbolje rješenje. Uspostavljaju se kompaktna policijska područja koja najbolje odgovaraju brdovitom terenu BiH i presijecaju monoetničke linije onoliko koliko je to moguće. Dalje, manja područja ove mape znače manju udaljenost centara i područja koja su izvan njih. Treće, u ovim manjim područjima će se smanjiti vrijeme koje je potrebno za odgovor u hitnim situacijama i ovakvom organizacijom policija će biti bliže građanima, što je i evropska praksa. Na kraju, smanjuje se i lanac komandovanja od zapovjedništva do policajaca na terenu.”
Visoki predstavnik je naglasio da ovakav koncept za uspostavu jedinstvene policijske strukture u BiH zahtijeva isključivu nadležnost države u donošenju zakona koji se odnose na policiju i njeno finansiranje. Ipak, ovo će biti decentralizovana struktura policije i lokalni nivoi vlasti će zadržati neka svoja ovlaštenja, ističe Ešdaun:
“Ja ne ukidam entitetska ministarstva unutrašnjih poslova i to nije moj zadatak. Ukoliko se želi da MUP-ovi nastave postojati u oba entiteta, onda je to pitanje o kojem će odlučiti entiteti. Ali ne može biti sumnje gdje leži nadležnost za policiju. Ona je na nivou države i to veoma jasno. Na organima vlasti je da odluče kako će riješiti pitanje nadležnosti na državnom nivou, a jedno logično rješenje moglo bi biti da Ministarstvo sigurnosti npr. preuzme ove zadatke i na taj način postane neka vrsta Ministarstva unutrašnjih poslova. To, međutim, nije na Visokom predstavniku da odluči.”
Ešdaun je ponovio da odluka o reformi policije u BiH ne može biti nametnuta jer je dio nadležnosti predviđenih Dejtonskim mirovnim sporazumom, te da mora biti donesena konsenzusom. Nakon javnih konsultacija, koje će potrajati nekoliko mjeseci, o ponuđenom rješenju svoje ocjenu dat će i entitetske vlade.
Narednih dana bit će pokrenuta i opsežna javna kampanja o predloženom konceptu jedinstvene policijske strukture BiH.