Na zagrebačkom Županijskom sudu ove je sedmice nastavljeno suđenje nedavno ponovno izabranom saborskom zastupniku Branimiru Glavašu, optuženom za ratne zločine. Obučen u slavonsku narodnu nošnju, Glavaš je tri dana višesatno iznosio svoju obranu tvrdeći da mu je sve namješteno, te kako je njegov proces politički motiviran. Suđenje prati naš novinar Goran Jungvirt.
* * *
Glavaš se, prema optužnici u tzv. slučaju Selotejp, tereti zajedno sa još šest pripadnika Uskočke bojne za ubojstvo 10 srpskih civila na obali Drave 1991. Po optužnici Garaža tereti se za zlostavljanje troje, te ubojstvo dvojice - Čedomira Vučkovića i Đorđa Petkovića u garaži Sekretarijata obrane u Osijeku.
Na početku iznošenja svoje obrane Glavaš je odbacio navode obje optužnice:
“I jedne i druge, i osječke i zagrebačke, sve točke optužnice za koje me se tereti, jer nisam odgovoran niti za jedan navod niti zagrebačke niti osječke optužnice, koje su objedinjene.”
Iako prema riječima predsjedavajućeg suca Željka Horvatovića optuženi i dalje štrajka glađu, doduše suhom jer pije tekućinu, Glavaš je bez problema tijekom tri dana davao višesatni iskaz. Tijekom njega je, prije svega, zapovjednu odgovornost za sve što se događalo svalio na svog dugogodišnjeg suradnika i saveznika Vladimira Šeksa, inače istaknutog člana HDZ-a, stranke koju Glavaš optužuje za političko konstruiranje njegove optužnice nakon što ju je napustio 2005. Prema njegovim riječima, Šeks je bio glavni šef u Osijeku kao vođa regionalnog kriznog štaba:
“Pa molim vas lijepo, poštovano sudsko vijeće, da li itko može povjerovati da sam ja zapovijedao Vladimiru Šeksu?”
Optuženi je ustvrdio kako nije bio prisutan u Sekretarijatu za vrijeme ubojstava spomenutih civila. Izjavio je kako je Vučkovića vidio kada je već bio mrtav, a da mu je za ime saznao tek prije par godina, kad se o njemu počelo pisati u medijima. Glavaš tvrdi kako je o njegovom ubojstvu odmah obavijestio, te da ništa nije htio sakriti:
“Ja da sam išta mislio skrivati, vjerujte da je bilo mogućnosti to sakriti.”
Tijekom iznošenja svoje obrane optuženi je pokušao diskreditirati glavnog svjedoka Krunoslava Fehira, koji ga je optužio da mu je zapovijedio ubojstva, a prema Glavaševoj konspiracijskoj teoriji, Fehir to nije napravio samonicijativno, već je za to dobio instrukcije od onih koji su mu htjeli smjestiti:
“Obzirom na poznavanje njegovog procenta inteligencije, Krunoslava Fehira, ja dobro znam da to nije njegova izmišljotina, nego je to rezultat brifinga i priprema, treninga.”
Prvooptuženi je izjavio kako je prvi put obavijestio glavne državne dužnosnike o ubojstvima srpskih civila u Osijeku 1992., a drugi put 2005. u Saboru kad se zbog početka istrage odlučivalo o skidanju njegovog zastupničkog imuniteta. Uz to je izjavio kako je ponosan na organiziranje obrane u Osijeku ’90. i ’91. od srpske agresije i da bi to ponovno učinio:
“Na isti i još energičniji način, pa neka Državno odvjetništvo traži ne kaznu od 20 godina zatvora nego od 40.”
Iako je sud ovoga tjedna odbio zahtjev obrane o puštanju iz pritvora za vrijeme trajanja procesa, sudac Horvatović je napomenuo kako će se taj zahtjev ponovno razmotriti kada Glavaš ponovno postane saborski zastupnik. Prema informacijama sa suda, Glavaš bi se trebao pustiti iz pritvora kroz otprilike tjedan dana kako bi sudjelovao u konstituirajućoj sjednici novog saziva Sabora, koji bi, pak, ponovno trebao nakon toga odlučivati o njegovom imunitetu.
Suđenje je nastavljeno iznošenjem obrane drugooptuženog u slučaju - Ivice Krnjaka.
Politička dimenzija suđenja Glavašu
Suđenje Branimiru Glavašu neočekivano je, nakon parlamentarnih izbora održanih u Hrvatskoj 25. novembra, dobilo i političku dimenziju. Naime, ovaj pritvoreni optuženik ujedno je i čelnik Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB), te je na listi ove stranke, zajedno s dvojicom svojih stranačkih kolega, izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru. U postizbornom koaliranju, koje potiču Hrvatska demokratska zajednica i Socijaldemokratska partija kako bi dobile natpolovičnu potporu u Saboru, i tri mandata Glavaševog HDSSB-a vrlo su važna. Da li bi i kako ovu situaciju u svoju korist mogao preokrenuti bivši ratni zapovjednik iz Osijeka kojega se tereti za naređivanje ubojstva i zlostavljanja više srpskih civila, u Zagrebu je istražio naš novinar Enis Zebić.
Izbor optuženika za ratne zločine Branimira Glavaša i dvojice njegovih istomišljenika u Hrvatski sabor neće omesti postupak koji se protiv Glavaša vodi pred zagrebačkim Županijskim sudom, procjenjuju naši sugovornici. Glavaša se tereti za naređivanje ubojstva deset srpskih civila i za zlostavljanje trojice srpskih civila i ubojstvo dvojice.
Štrajkovi glađu, javljanje videospotovima iz osječke bolnice, snimljenim pred nosom pravosudnim policajcima koji ga čuvaju, sticanje medijske pozornosti pod svaku cijenu, to je obilježilo postupak protiv Branimira Glavaša i još šestero okrivljenika za ratne zločine koji se vodi na zagrebačkom Županijskom sudu. Ovi postupci pokazuju da je Glavaš spreman učiniti apsolutno sve da poboljša svoju procesnu poziciju, kaže za naš radio odvjetnik Čedo Prodanović. To je legitimno, ali nije baš u skladu sa Glavaševim pretenzijama da bude neprikosnoveni moralni autoritet svoje sredine:
«Moj stav je da se radi o jednoj jeftinoj patetici, u kombinaciji s politizacijom predmeta, ali ne politizacijom predmeta od strane politike nego upravo od gospodina Glavaša - jer on je u biti inzistiro da se taj proces ispolitizira jer mu je jako dobro poznato da, ako on završi u jednom klasičnom kaznenom postupku, da sum u onda šanse za uspješno okončanje takvog postupka znatno manje. Sigurno da je sve to on radio u najmanju ruku uz vrlo benevolentan stav prije svega osječkog pravosuđa, jer se to tamo, više-manje, čitavo vrijeme događalo, ali niti nitko iz republičkih okvira pravosudnih se nije previše zbog toga uzrujavao.»
Međutim, vrč ide na vodu dok se ne razbije, kaže narodna poslovica. Upravo je Glavaševo sprdanje sa hrvatskim pravosuđem poslužilo kao argument Državnom odvjetništvu da se usprotivi Glavaševom zahtjevu da se brani sa slobode. Njihovu je argumantaciju vijeće zagrebačkog Županijskog suda u srijedu i prihvatilo, i Glavaš do nove odluke ostaje u pritvoru.
Glavaš i dvojica njegovih stranačkih kolega ušli su u Sabor. Može li njihova politička težina omesti postupak koji za sada teče korektno? Odvjetnik i predsjednik nevladine udruge Hrvatski pravni centar Goran Mikuličić:
«Mislim da ne - da tri zastupnika mogu uzdrmati pravosuđe, to mi se čini da je potpuno nerealno.»
Podjednako je optimističan i odvjetnik Prodanović:
«Znajući rad zagrebačkog suda, vjerujem da će on, više-manje, ipak ostati rezistentan na evidentne pritiske s jedne strane Glavaševe ekipe oko njega, s druge strane jednog dijela medija i s treće strane, na kraju-krajeva, glasačke mašine koja mu je dala povjerenje.»
Glavaš optužuje Sanadera da ga je iz osvete strpao u zatvor i montirao mu suđenje za ratne zločine, pa je njegova ponuda postizborne suradnje socijaldemokratima bila i logična. Međutim, nitko nije voljan s njima surađivati, kaže odvjetnik Prodanović:
«Ja ne bih rekao da su sada više izvjesni ovi aranžmani. Čak bih rekao da to ne bi bilo niti u varijanti da pobijedi SDP, što je sada već gotovo isključeno. Ali u varijanti da ostane ova ekipa na vlasti, onda je taj pokušaj u stvari propao. Jer, upravo kad govorimo o toj politizaciji predmeta – Glavaš, naime, čitavo vrijeme izokreće te stvari, to je da se radi o političkom procesu jer kad je on otišao iz HDZ-a, onda se njega goni - u stvari se možemo pitati zašto ga se nije gonilo prije toga 15 godina.»
Sa strankom osumnjičenika za ratne zločine nikakva suradnja nije i ne smije biti moguća, odlučan je odvjetnik Anto Nobilo:
«Da je Glavaš napravio, ili bilo koji drugi političar, neko banalno kazneno djelo, recimo da je ukrao auto i da je osumnjičen, istog momenta bi bio izoliran iz politike - istog momenta, iako krađa auta se ne može usporediti sa ratnim zločinom. Ali to što kod nas ratni zločin nije bogzna kakav grijeh, e to je puno veći problem. Ako je neko osumnjičen, ne možeš s njime paktirati po bilo kojem osnovu. Ne možeš promijeniti što ga je narod izabrao, to je pravo naroda - jer narod ima pravo i da griješi, ali svjesni političari sanitarni koridor oko te ekipe trebaju postaviti u Saboru.»
Specijalni sud u Beogradu odbacio optužnicu protiv Ramba
Specijalni sud u Beogradu u srijedu je odbacio optužnicu protiv umirovljenog oficira nekadašnje Jugoslavenske narodne armije Vladimira Kovačevića, zvanoga Rambo, za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i granatiranje Dubrovnika 6. decembra 1991. godine. U obrazloženju odluke navodi se da, zbog bolesti, okrivljeni nije u stanju pratiti proces. Suđenje Kovačeviću prvi je slučaj koji je Haško tužiteljstvo ustupilo na procesuiranje pravosuđu Srbije. Izvještava Iva Martinović.
* * *
Veće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu saslušalo je veštaka neuropsihijatra Gordanu Dedić, koja je rekla da Vladimir Kovačević boluje od jednog od najtežih trajnih duševnih obolenja, nakon čega je sudsko veće odbacilo optužnicu zbog nemogućnosti okrivljenog da učestvuje u procesu koji se protiv njega vodi.
Portparol srpskog tužilaštva za ratne zločine Bruno Vekarić kaže za naš program da odbacivanje optužnice ne znači da više ne postoji mogućnost da se Kovačević nađe pred sudom:
“Ne osporavaju se materijalno pravni razlozi, već je samo u pitanju jedan nedostatak koji je u skladu sa zakonom, a to je da on ne može da prati suđenje - i zato mu se ne može suditi. Drugo, zdravstveno stanje će se proveravati na šest meseci. Ukoliko on ozdravi, recimo ovako kolokvijalno, on će normalno biti stavljen da prati suđenje i biće izveden pred sudsko veće.”
Ipak, prema rečima neuropsihijatra Gordane Dedić, komisija psihijatrijskih veštaka Vojno-medicinske akademije zaključila je da kod Kovačevića neće biti poboljšanja zdravstvenog stanja. Istog je mišljenja i njegov advokat po službenoj dužnosti Tanja Radosavljević, za koju je odluka sudskog veća da odbaci optužnicu bila očekivana:
“Ja mislim da je to nešto što je prosto logično. S obzirom na okolnosti u slučaju, ja nisam ništa drugo očekivala, zaista.”
Profesor Pravnog fakulteta Momčilo Grubač objašnjava za naš program da u sudskoj praksi bolest okrivljenog izaziva prekid a ne okončanje krivičnog postupka. A na pitanje šta će se dogoditi ukoliko se zdravstveno stanje okrivljenog ne poboljša, ovako odgovara:
“Tada nema krivičnog postupka. U slučaju ratnih zločina krivično gonjenje ne zastareva. Prema tome, do smrti okrivljenog krivični postupak je u stanju mirovanja, tj. u prekidu - i onda će biti obustavljen, ali usled smrti okrivljenog.”
I dok postoji realna mogućnost da će se postupak protiv Vladimira Kovačevića okončati bez presude, vratimo se na trenutak u 1991. godinu i ono što se tada događalo Dubrovniku.
U zoru, 6. decembra, jugoslovenska vojska, prema naredbi Vladimira Kovačevića Ramba, izvršava najžešće bombardovanje Dubrovnika sa kopna, mora i iz vazduha - ne štedeći pri tom crkve, škole, zdravstvene ustanove, ni druge civilne objekte. Epilog napada bio je dve hiljade direktnih pogodaka starog gradskog jezgra, 19 poginulih i 60 ranjenih hrvatskih vojnika, te devet do temelja izgorelih baroknih palata unutar grada. Požari koji su izbili usled granatiranja pretili su da se celo središte Dubrovnika izgubi u plamenu.
Novinar splitskog Ferala Luko Brailo, koji je sve vreme rata proveo u Dubrovniku, podseća na to kako su u ovom gradu pamti ime Vladimira Kovačevića i njegovih pretpostavljenih - Pavla Strugara i Miodraga Jokića:
“Oni su nekakvi simboli svih tih grubih i ružnih stvari koje su se ovdje događale.”
Zbog ovakvog pamćenja i užasa koji se Dubrovniku dogodio, za predsednicu Helsinškog odbora za ljudska prava Sonju Biserko odluka srpskog suda da odbaci optužnicu protiv krivca za ovaj zločin mora se preispitati. Ona naglašava da nalazi komisije psihijatrijskih veštaka Vojno-medicinske akademije o zdravstvenom stanju Kovačevića izazivaju sumnju i nameću sledeće pitanje:
“Da li je on bio lud u vreme kada je pucao na Dubrovnik? Za nas kao društvo postavlja se pitanje ko je sve učestvovao u rušenju i onim zločinima devedestih godina i da li su tada bile potrebne te medicinske potvrde o njihovom duševnom zdravlju. Ovde se dovodi u sumnju čak i reč VMA (Vojno-medicinska akdemija), koja je i sama imala neku ulogu u svim tim zbivanjima, tako da mislim da li je verodostojno to što oni tvrde. To je isto nešto što treba proveriti. Jer mislim, s obzirom na taj raspad moralni ove zemlje i svih institicija, teško je ovako iz prve poverovati u to što oni kažu.”
Vladimir Kovačević, koji je u junu 2004. godine pušten iz pritvora Haškog tribunala radi lečenja, nalazi se u zatvorenom odelenju Psihijatrijske klinike Vojno-medicinske akademije.Švicarska vlada osigurala sredstva za međunarodnog istražitelja zločina u Srebrenici
U Sarajevu je u srijedu potpisan sporazum kojim je Švicarska osigurala 108.000 eura za zapošljavanje međunarodnog istražitelja koji će se pridružiti timu za istrage zločina počinjenih u Srebrenici. Registrar za Posebne odjele Tužiteljstva BiH potvrdio je da su istrage i kazneni progoni u predmetima koji se odnose na Srebrenicu visoko na popisu prioriteta ove institucije. Izvještava Selma Boračić.
* * *
Ovim sporazumom vlada Švicarske osiguraće sredstva za rad međunarodnog istražitelja za istrage ratnih zločina počinjenih u i oko Srebrenice. Govori ambasador švicarske vlade u BiH Rolf Lenz:
“Svi znamo da je glavni problem sa kojim se susreće pravosuđe u BiH pitanje nepostojanja ravnoteže jer postoji veliki broj ljudi koji su registrovani kao potencijalni ratni zločinci, ali ne i dovoljno ljudi koji rade u krivičnim postupcima gonjenja ovih ratnih zločinaca.”
Lenz dodaje da je za efikasniju i bržu pravdu potrebna jača podrška:
“Građanima BiH moraju se ponuditi konkretni rezultati da bi mogli povratiti svoje povjerenje u pravosudne institucije i adekvatno se nositi sa tragičnom prošlošću ove zemlje.”
Istrage i krivična gonjenja u predmetima koji se odnose na Srebrenicu predstavljaju poseban prioritet za Tužilaštvo BiH, naglašava glavni tužitelj Marinko Jurčević:
“Tim za Srebrenicu je jedan od glavnih timova za istraživanje ratnih zločina na prostoru BiH i Tužilaštvo BiH dalo je sve kapacitete, kad su u pitanju domaći kadrovi, koje je imalo u ovaj tim da bi se što više predmeta ratnih zločina istražilo na prostoru posebno Srebrenice. Dakle, Srebrenica je broj 1 kad je u pitanju istraživanje zločina koji su počinjeni u BiH. I smatram da će ova donacija omogućiti dovođenje kvalitetnih međunarodnih istražitelja, koji će pomoći domaćim istražiteljima na istraživanju ratnih zločina.”
Tim za Srebrenicu radi energično i postiže rezultate poštujući visoke standarde koji su postavljeni u krivičnim istragama, kaže Dubravka Pjotrovski iz Ureda registrara, te dodaje da tim za Srebrenicu treba pomoć da bi nastavio sa radom:
“Visoko kvalifikovani međunarodni istražilac sa iskustvom će se sigurno dobro uklopiti u tim za Srebrenicu. Istražilac će pomoći da tim za Srebrenicu uradi više. I mogu da vam kažem da tim za Srebrenicu željno iščekuje njegov dolazak.”
* * * * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.