Vodeće humanitarne organizacije zatražile su od vladajućih struktura hitnu rekaciju kako bi se zaustavio svaki daljnji skok cijena. Predstavnik Merhameta Hajrudin Šahić:
„Ja se pitam šta će biti, šta će se dogoditi ukoliko vlada u narednnih 15 ili 20 dana ne interveniše. Hoćemo li uskratiti taj jedan obrok tima ljudima čija su primanja ovakva kakva jesu? Tražili smo prije mjesec dana, dakle nakon poskupljenja hljeba da se iz robnih rezervi odobri 100 tona brašna. Do dana današnjeg vlada nije se udostojila da odgovori.“Koliko je teška situacija, govori i primjer Narodne kuhinje iz Mostara koja dnevno pripremi obrok za 600 gladnih. Voditeljica Mevla Salčin kaže da je glavni i redovni prihod pomoć od mostarskih vlasti. Tim sredstvima, međutim, predviđeno je da jedan obrok košta 93 feninga:
„I možete zamisliti kako je teško za taj novac pripremiti obrok. Naravno da to nije toliko. Mi da bismo pripremili jedan obrok za korisnika, najmanje moramo potrošiti 2 marke - ono kad bismo stavili najminimalnije količine, tek toliko da napravimo obrok koliko-toliko pristojan da bi ga ljudi mogli pojesti.“
Penzionerka Nada Marčeta već pet godina hrani se od obroka dobijenih u javnoj kuhinji banjalučkog Crvenog krsta. Da nema tog obroka, uz penziju od 130 maraka tvrdi da bi gladovala:
„Ma kako bih izdržala? Kad platim grijanje 60 maraka - 60 maraka, pa šta da ti kažem. Za šta ću kupiti hljeb? Jedna kutijica za šećer košta 12 maraka.“
Humanitarne organizacije traže i da se sa javnih kuhinja skine teret PDV-a, kao i da se dio budžetskih viškova odvoji za finansiranje humanitarnih obroka. Ukoliko hitnih mjera ne bude, to bi moglo izazvati i bunt gladnih u zemlji. Predstavnik Dobrotvora Zdravko Aćimović:
„Niko ne može garantovati da ti ljudi koji su doživjeli poniženje života neće doći pred sve institucije vlasti i u onim svojim zdjelicama tražiti pomoć tamo gdje se objektivno može očekivati.“